Manjak vitamina A može nastati uslijed nedostatnog unosa, malapsorpcije masti u crijevima ili uslijed bolesti jetre. Manjak vitamina A oštećuje imunost i hematopoezu, te uzrokuje kožne osipe i tipične učinke na vid (npr. kseroftalmiju, noćna sljepoća). Dijagnoza se zasniva na tipičnim očnim nalazima i niskim razinama vitamina A. Liječenje se provodi davanjem vitamina A na usta ili, ako su simptomi jako teški ili ako je uzrok malapsorpcija, parenteralnim putem.
Vitamin A (retinol) je potreban u formiranju rodopsina, fotoreceptorskog pigmenta u mrežnici (vidi Izvori, funkcije i učinci vitamina). Vitamin A pomaže u održavanju epitelnih tkiva i važan je za stabilnost lizosoma i sintezu glikoproteina.
Namirnice s previtaminom A uključuju: riblje ulje, jetrica, žumanjak, maslac, vitamin A- suplementiranih proizvoda β–karoten i drugi provitaminski karotenoidi, koji se nalaze u zelenom lisnatom i žutom povrću, mrkvi te u tamnom obojenom ili svijetlom voću, se pretvaraju u vitamin A. Karotenoidi se bolje apsorbiraju iz kuhanog ili izmiksanog povrća začinjenog s malo masti (npr. ulja). Normalno, jetra pohranjuje 90% tjelesnih pričuva vitamin A. Da bi se vitamin A iskoristio, iz jetre se otpušta u krvotok vezan za prealbumin (transtiretin) i retinol–vežući protein.
Ekvivalenti aktivnosti retinola (RAE) razvijeni su zbog provitamin A karotenoida koji imaju manje vitamin A aktivnost od samog vitamina A; 1 ug retinol = 3.33 jedinica.
Sintetski analozi vitamina (retinoidi) se sve češće rabe u dermatologiji. Moguća zaštitna uloga β–karotena, retinola i retinoida protiv nekih oblika raka epitela je idalje u studijskim testiranjima. Međutim, nakon suplementacije β–karotenom može postojati povećana opasnost od razvoja nekih vrsta malignih oboljenja.
(Vidi također Pregled vitamina.)
Etiologija
Etiologija nedostatka vitamina A
Primarni nedostatak vitamin A je obično uzrokovan s:
On je endemski u područjima južne i istočne Azije, gdje osnovnu prehranu čini riža, koja ne sadrži β–karoten. Kseroftalmija uslijed primarnog manjka vitamina A je česti uzrok sljepoće u male djece u zemljama u razvoju.
Sekundarni nedostatak vitamina A može biti zbog:
-
Smanjena bioraspoloživost provitamin A karotenoida
-
Ometanje apsorpcije, skladištenja ili transporta vitamina A u organizmu
Ometanja apsorpcije i pohrane u organizmu najvjerovatnije se javlja kod celijakije, cistične fibroze, insuficijencije gušterače, duodenalnog bypass-a, kroničnog proljeva, opstrukcije žučnih vodova, giardijaze i jetrene ciroze. Manjak vitamina A je uobičajen kod dugotrajne bjelančevinsko–energetske malnutricije, ne samo zbog nedostatne prehrane već i zbog oštećene pohrane i prijenosa vitamina A.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi nedostatka vitamina AKseroftalmija
Ova slika prikazuje kroničnu suhoću konjunktivalne membrane s keratiniziranim plakovima poznatima kao Bitotove pjege
Slika posuđena od Dr. Stuart Brown via the Public Health Image Library of the Centers for Disease Control and Prevention.
Rani simptom je poremećeno prilagođivanje očiju na tamu, koje može dovesti do noćnog sljepila zbog manjka vitamina A. Kseroftalmija (koja je gotovo patognominična) nastaje zbog keratinizacije očiju. Ona obuhvaća sušenje (kserozu) i zadebljanje spojnice i rožnice oka. Na izloženoj spojnici bulbusa razvijaju se površinske pjenaste naslage građene od epitelnog detritusa i sekreta (Bitotove mrlje). Kod uznapredovalog manjka vitamina A, rožnica se zamućuje i na njoj mogu nastati erozije, koje mogu dovesti do samog uništenja rožnice (keratomalacija).
Može također doći do keratinizacije kože i sluznica dišnog, probavnog i mokraćnog sustava. Ishod može biti sušenje, ljuskanje i folikularno zadebljanje kože, te učestale dišne infekcije.
Imunost je obično smanjena.
Što je bolesnik mlađi, to su tegobe zbog manjka vitamina A teže. U djece je čest zastoj u rastu i razvoju. U populaciji djece s teškim nedostatkom vitamina A smrtnost može iznositi oko 50%.
Dijagnoza
Dijagnoza nedostatka vitamina A
Na ispravnu dijagnozu ukazuje klinički nalaz na očima. Prilagodba na tamu može biti poremećena i kod drugih poremećaja (npr. manjk cinka, retinitis pigmentosa, teške greške refrakcije oka, katarakta, dijabetička retinopatija). Ako je adaptacija na tamno narušena, skotometrija štapića i elektroretinografija se učine kako bi se utvrdilo da li je nedostatak vitamina A uzrok tegoba.
Svakako bi se trebala izmjeriti razine retinola u serumu. Normalan raspon retinola u serumu je 28-86 mcg / dL (1 do 3 mcmol/L). Međutim, razina vitamina A u serumu se smanjuje tek nakon što je manjak uznapredovao jer jetra sadrži velike zalihe vitamina A. Također, smanjena razina vitamina A može biti rezultat akutne infekcije, koja uzrokuje također tranzitorno ssmanjenje retinol vezajućeg proteina i transtiretina (također se naziva i prealbumin).
Pri potvrdi dijagnoze, od pomoći može biti pokusna primjena terapijskih doza vitamina A.
Prevencija
Prevencija nedostatka vitamina A
Prehrana bogata zelenog lisnatog povrća, voća zagasitih ili jarkih boja (npr. papaja, naranča), mrkva i žuto povrće (npr. bundeva). Od pomoći su i vitaminom A obogaćeno mlijeko, žitne pahuljice, jetra, žumanjci i riblja ulja. Karotenoidi se bolje apsorbiraju u probavnom traktu uz malo masti. Ako se sumnja na alergiju na mlijeko kod dojenčadi, treba im davati odgovarajuću količinu vitamina A u prehrambenim formulama.
U zemljama u razvoju, profilaktički dodatak vitamina A palmitata u ulju od 200.000 jedinica (60.000 RAE) svakih 6 mjeseci se preporuča za svu djecu između prve i pete godine starosti; dok za dojenčad < 6 mj može se dati doza od 50.000 jedinica (15000 RAE) jednokratno, te za novorđenčad u dobi od 6 do 12 mjeseci može se dati doza od 100.000 jedinica (30.000 RAE) jednokratno.
Liječenje
Liječenje nedostatka vitamina A
Dijetetski nedostatak vitamina A tradicionalno se liječi palmitatom vitamina A u ulju od 60 000 jedinica oralno jednom dnevno tijekom 2 dana, nakon čega slijedi 4500 jedinica oralno jednom dnevno. Ako je prisutno povraćanje ili malapsorpcija ili je vjerojatna kseroftalmija, doza od 50 000 jedinica za dojenčad < 6 mjeseci, 100.000 jedinica za dojenčad od 6 do 12 mjeseci ili 200.000 jedinica za djecu > 12 mjeseci i odraslima treba davati 2 dana, s trećom dozom najmanje 2 tjedna kasnije. Iste doze se preporučuju za dojenčad i djecu koja su se kokmplicirala razvojem ospica.
Nedostatak vitamina A je faktor rizika za razvoj teških ospica; tretman s vitaminom A može skratiti trajanje tegoba i može smanjiti težinu simptoma i rizik od smrti. Preporučuje se da sva djeca s ospicama trebaju dobiti dvije doze vitamina A, (100000 jedinica za djecu <12 mj i 200.000 jedinica za one > 12 mj) u dva dana (vidi također WHO: Measles Fact Sheet).
Dojenčad rođena od HIV-pozitivnih majki trebala bi dobiti 50.000 jedinica (15000 Rae) u roku od 48 sati od rođenja. Dugotrajna dnevna primjena velikih doza, osobito dojenčadi, mora se izbjegavati jer može doći do toksičnosti.
U trudnica i dojilja, profilaktičke i terapijske doze ne smiju prelaziti 1000 jedinica na dan, zbog izbjegavanja mogućeg oštećenja fetusa ili dojenčeta.
Ključne poruke
-
Nedostatak vitamina A obično je rezultat loše prehrane, kao što se događa u područjima gdje je riža, koja ne sadržava beta-karoten, osnovni izvor hrane, ali to može biti posljedica i poremećaja organizma koji ometaju apsorpciju, skladištenje ili transport vitamina A.
-
Nalazi na očima uključuju oslabljen noćni vid (rana faza), konjuktivalne depozite i keratomalaciju.
-
U djece s teškim nedostatkom vitamina A, rast je usporen i rizik od zaraznih bolesti se povećava.
-
Dijagnoza se zasniva na tipičnim očnim nalazima i niskim razinama vitamina A u serumu.
-
Liječenje se provodi s vitamin A palmitatom.