Okluzija središnje mrežnične arterije i ogranka središnje mrežnične arterije

Autor: Sonia Mehta, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Zoran Vatavuk, dr. med.
Prijevod: Marin Belak, dr. med.

Okluzija središnje arterije mrežnice nastaje njezinim začepljenjem, obično embolusom. To uzrokuje nagli, bezbolni, jednostrani i teški gubitak vida. Dijagnoza se postavlja na osnovi anamneze i karakterističnih nalaza na mrežnici prilikom pregleda očne pozadine. Smanjenje intraokularnog tlaka može se obaviti u prvih 24 sata od okluzije radi pokušaja pomicanja embolusa. Ako se bolesnici jave unutar prvih nekoliko sati nakon okluzije, u nekim centrima se uvlači kateter u karotidnu/oftalmičnu arteriju i selektivno uvodi trombolitički lijek.

Etiologija

Okluzija mrežnične arterije može biti zbog embolije ili tromboze.

Embolus može nastati od sljedećeg:

  • Aterosklerotskih plakova

  • Endokarditisa

  • Masti

  • Miksoma atrija

Tromboza je manje čest uzrok začepljenja arterije mrežnice, ali može biti prisutan kod sistemskog vaskulitisa poput SLE i arteritis gigantskih stanica, što je važan uzrok arterijske okluzije koje zahtijeva brzu dijagnozu i tretman.

Okluzija može utjecati na ogranak mrežnične arterije, kao i središnju mrežničnu arteriju.

Tjednima ili mjesecima nakon okluzije može doći do neovaskularizacije mrežnice ili šarenice (rubeosis iridis) sa sekundarnim (neovaskularnim) glaukomom. Krvarenje u staklovinu može nastati zbog neovaskularizacije mrežnice.

Simptomi i znakovi

Okluzija mrežnične arterije izaziva naglu, bezbolnu sljepoću ili ispad vidnog polja, najčešće unilateralno.

Zjenica može tromo reagirati na direktno osvjetljenje, no kad se osvijetli drugo (kontralateralno) oko naglo se sužava (relativni aferentni pupilarni defekt). U akutnim slučajevima, pregledom očne pozadine se otkriva blijedi, mutni fundus s crvenom središnjom jamicom (mrlja nalik trešnji). Arterije su tipično stanjene i mogu se domati praznima. Embolus (npr. embolus kolesterola, pod nazivom Hollenhorst plak) je ponekad vidljiv. Ako nije zahvaćena cijela arterija, već samo glavni ogranak, poremećaji fundusa i gubitak vida su ograničeni na taj dio mrežnice.

Pacijenti koji imaju arteritis velikih stanica imaju 55 ili više godina i mogu imati glavobolju, osjetljivu i opipljivu temporalnu arteriju, klaudikaciju čeljusti, umor, ili kombinaciju.

Dijagnoza

  • Klinički pregled

  • Fotografija fundusa i fluoresceinska angiografija

Na dijagnozu upućuje kada pacijent ima akutni, bezbolni, značajan gubitka vida. Pregledom očne pozadine se najčešče potvrdi dijagnoza. Često se učini fluoresceinska angiografija koja pokaže odsutnost perfuzije u zahvaćenom dijelu arterije.

Kada je dijagnoza postavljena, treba učiniti Doppler ultrazvuk karotidne arterije i ehokardiografiju kako bi se identificirao izvor embolusa, tako da se daljnja embolizacija može spriječiti.

Ako se sumnja na arteritis velikih stanica potrebno je odmah učiniti sedimentaciju eritrocita (SE), C-reaktivni protein (CRP), i broj trombocita. Ovi testovi ne moraju se učiniti ako je vidljiva embolijska ploča u središnjoj mrežničnoj arteriji.

Prognoza

Bolesnici s okluzijom ogranka arterije mogu imati potpuno očuvan centralni vid, ali s okluzijom središnje arterije, gubitak vida često je velik, čak i uz liječenje. Nakon infarkta mrežnice (90 minuta nakon okluzije), gubitak vida je stalan.

Ako se arteritis velikih stanica se dijagnosticira i liječi odmah, može se zaštititi vid kod nezahvaćenog oka, a donekle se se može vratiti vid u zahvaćenom oku.

Liječenje

  • Ponekad smanjenje intraokularnog tlaka

Ukoliko je do okluzije došlo prije <24 h, indicirano je hitno liječenje. Smanjenje očnog tlaka primjenom hipotenzivnih tvari (npr. lokalnom primjenom 0,5% timolola, IV ili oralnom primjenom acetazolamida u dozi od 500 mg), intermitentnom vanjskom masažom oka prstima ili paracentezom prednje očne sobice, može dovesti do potiskivanja embolusa u manji ogranak arterije, smanjujući područje ishemije. Neki centri su pokušali liječenje tromboliticima u karotidnu arteriju kako bi se otopio opstruktivni ugrušak. Liječenje okluzije mrežnične arterije rijetko dovodi do poboljšanja oštrine vida. Kirurška ili laserski posredovana embolektomija je moguća, ali obično se ne radi. Ovi su se tretmani pokazali učinkoviti u studijama na manjem broju bolesnika, ali nema jakih dokaza koji podupiru njihovu učinkovitost.

Savjeti i zamke

  • Razmotriti hitne mjere kako bi se smanjio intraokularni tlak u pacijenata koji imaju nagli, bezbolan, teški gubitka vida.

Bolesnici u kojih je okluzija posljedica temporalnog arteritisa trebaju se liječiti visokim dozama kortikosteroida.

Ključne točke
Politika privatnosti