Neateromatozna arterioskleroza je fibroza aorte i njezinih velikih ogranaka, povezana sa starenjem.

(Vidi također ateroskleroza.)

Arterioskleroza je općeniti pojam za nekoliko ozbiljnih poremećaja koji uzrokuju zadebljanje i gubitak elastičnosti arterijskog zida. Ateroskleroza, najčešći oblik, također je ozbiljno klinički značajna zato što uzrokuje bolest koronarnu arterija i cerebrovaskularne bolesti. Ateromatoznu bolest karakterizira aterosklerotski plak, koji je vaskularna lezija sastavljena od lipida, upalnih i glatkih mišićnih stanica i matriksa vezivnog tkiva koji može sadržavati trombe u različitim fazama organizacije s naslagama kalcija.

neateromatozna forma arteroskleroze uključuje

• Arteriolosklerozu

• Mönckeberg arteriosklerozu

Neateromatozna arterioskleroza uzrokuje stanjenje intime i oslabljuje i raskida elastične lamele. Sloj glatkih mišića (media) atrofira, zatim lumen zahvaćene arterije se širi (postaje ektatičan) predisponirajući nastanak aneurizme ilidisekcije. Hipertenzija je glavni čimbenik u razvoju aortne arterioskleroze i aneurizme. Ozljeda intime, ektazija, ulceracija, mogu dovesti do tromboze, embolizacije ili potpune arterijske okluzije.

Arterioloskleroza utječe na distalne arterije u bolesnika s diabetesom ili hipertenzijom.

Hijalinska arterioloskleroza utječe na male arterije i arteriole u bolesnika s dijabetesom; tipično se pojavljuje hijalinska zadebljanja, arteriolarna stjenka degenerira, a lumen se sužava, uzrokujući difuznu ishemiju, osobito u bubrezima.

Hiperplastična arterioloskleroza javlja češće u bolesnika s arterijskom hipertenzijom; obično, laminirana, koncentrična zadebljanja i luminalno sužavanje dogodi do, ponekad s fibrinskim depozitima i nekrozom stijenke žila (nekrotizirajućeg arteriolitisa). Hipertenzija promovira te promjene, a arterioloskleroza, povećanjem krutosti arteriola i povećanjem perifernog otpora, može pomoći u održavanju hipertenzije.