Obična prehlada

Autor: Brenda L. Tesini, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i dr. sc. Neven Papić, dr. med.
Prijevod: Ljiljana Lukić, dr. med.

Obična prehlada je akutna virusna infekcija koja prolazi spontano, obično bez vrućice, zahvaća gornji dišni sustav pa se očituje rinorejom, kašljem i grloboljom. Dijagnoza se postavlja klinički. Pranjem ruku prevenira se njezino širenje. Terapija je potporna.

Oko 50% svih prehlada je uzrokovano nekim od >100 serotipova rinovirusa. Neke epidemije izazvane koronavirusima, infekcije uzrokovane virusima influence, parainfluence i respiratornim sincicijskim virusom se također mogu manifestirati kao obična prehlada, osobito u bolesnika kod kojih dolazi do reinfekcije.

Infekcije rinovirusima se najčešće javljaju u jesen i proljeće, a rjeđe tijekom zimskih mjeseci.

Rinovirusi se najbrže šire neposrednim kontaktom, premda do prijenosa može doći i aerosolima velikih čestica.

Najvažnija obrana od infekcije su specifična neutralizirajuća protutijela u serumu i sekretima, koja su se razvila pri prethodnom izlaganju istom ili blisko srodnom virusu. Podložnost prehladama nije povezana s izloženošću hladnoći, zdravljem i uhranjenošću domaćina niti poremećajima gornjeg dišnog sustava (npr. povećanim tonzilama ili adenoidnim vegetacijama).

Simptomi i znakovi

Nakon inkubacije od 24 do 72 h, simptomi počinju s “grebanjem” ili boli u ždrijelu, nakon čega slijedi kihanje, rinoreja, začepljenost nosa i malaksalost. Bolesnici su obično afebrilni, osobito kad je uzročnih rinovirus ili koronavirus. Iscjedak iz nosa je tijekom prvih dana obilan i vodenast, a kasnije postaje sluzaviji i gnojan. Mukopurulentni iscjedak ne ukazuje na bakterijsku superinfekciju. Kašalj je obično blag, no često traje i do 2 tj. Većina simptoma nekomplicirane prehlade se povlači unutar 10 dana.

Prehlada može uzrokovati egzacerbaciju astme ili kroničnog bronhitisa.

Gnojni sputum ili izraženiji simptomi donjeg dišnog sustava nisu uobičajeni kod infekcija rinovirusima. Gnojni sinusitis i upala srednjeg uha mogu nastati prilikom same virusne infekcije ili kao posljedica sekundarne bakterijske infekcije.

Dijagnoza

  • Klinička procjena

Dijagnoza se postavlja klinički i presumptivno, bez dijagnostičkih pretraga, iako su dostupni PCR testovi.

Diferencijalno dijagnostički je najvažnije razlikovati alergijski rinitis.

Liječenje

  • Simptomatsko liječenje

Specifična terapija za običnu prehladu ne postoji.

Antipiretici i analgetici mogu ublažiti vrućicu i grlobolju.

Kapi i sprejevi za nos mogu smanjiti začepljenost nosa. Lokalni nosni dekongestivi su učinkovitiji nego oralni, no lokalna primjena >3 do 5 dana može dovesti i do pogoršanja.

Curenje nosa može se olakšati primjenom 1. generacije antihistaminika (npr. klorfeniramin) ili intranazalno ipratropij bromidom (2 potiska 0,03% otopine dva do tri puta na dan). Međutim, ove lijekove treba izbjegavati kod starijih pacijenata, osoba s benignom hipertrofijom prostate ili glaukomom. Antihistaminici 1. generacije često izazivaju pospanost, dok antihistaminici 2. generacije (nesedirajući) nisu učinkoviti u liječenju obične prehlade.

Antihistaminici i dekongestivi se ne preporučuju kod djece < 4 god.

U liječenju obične prehlade istraživano je djelovanje cinka, ehinaceje i vitamina C, no niti za jedno nije jasno dokazano povoljno djelovanje.

Prevencija

Cjepiva ne postoje.

Polivalentna bakterijska cjepiva, agrumi, vitamini, ultraljubičasto svjetlo, glikolni aerosol i drugi narodni lijekovi ne sprječavaju običnu prehladu. Pranje ruku i primjena površinskog dezinficijensa u zagađenom okolišu može ograničiti širenje infekcije.

Antibiotike ne treba primjenjivati osim ako se ne dokaže sekundarna bakterijska infekcija. U bolesnika s kroničnom plućnom bolesti se antibiotici mogu primjenjivati manje restriktivno.

Ključne točke

  • Mnogi virusi mogu uzrokovati običnu prehladu; rinovirusi uzrokuju oko polovicu prehlada.

  • Podložnost prehladama nije povezana s izloženosti hladnoći, zdravljem i uhranjenošću domaćina niti poremećajima gornjeg dišnog sustava.

  • Antihistaminici se mogu koristiti za ublažavanje rinoreje, ali se ne smiju primjenjivati kod starijih osoba ili djece <4 god.

  • Topikalni i oralni dekongestivi olakšavaju nosnu kongestiju, ali opetovana upotreba može uzrokovati suprotni učinak.

  • U liječenju obične prehlade koriste se brojna sredstva, no niti za jedno nije jasno dokazano povoljno djelovanje.