MSD priručnik za liječnike

Dispepsija

Autor: Norton J. Greenberger, MD

Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.

Prijevod: Andrea Kresović, dr. med.

Dispepsija je osjećaj boli ili nelagode u području gornjeg abdomena. Može se opisati i kao nepotpuna probava, nadutost, rana sitost, postprandijalni osjećaj punoće, nagrizanje ili žarenje.

Etiologija

Postoji nekoliko uobičajenih uzroka dispepsije (vidi tablicu).

Neki uzroci dispepsije

Uzrok	Simptomi, znakovi ili nalazi koju upućuju na navedeno stanje	Dijagnostički Pristup
Ahalazija	Sporo progresivna disfagija Rana sitost, mučnina, povraćanje, nadutost, simptomi se pogoršavaju uzimanjem hrane Ponekad noćne regurgitacija neprobavljene hrane Nelagoda u prsima	Pasaža barijem Manometrija jednjaka Endoskopija
Tumor (npr jednjaka, želuca)	Kronična, nejasna nelagoda Kasnije, disfagija (jednjak) ili rana sitost (želudac) Gubitak na tjelesnoj težini	Endoskopija gornjeg GI sustava Abdominalni CT
Koronarna ishemija	Simptomi opisani kao plin ili probavne smetnje, a ne bol u prsima od strane nekih bolesnika Bol se može pogoršavati u naporu Kardijalni rizični faktori	EKG Serumski srčani markeri Ponekad test opterećenja
Odgođeno pražnjenje želuca (zbog dijabetesa, virusne bolesti ili lijekova)	Mučnina, nadutost, punoća	Scintigrafski test pražnjenja želuca
Lijekovi (npr. bisfosfonati, eritromicin i drugi makrolidi, estrogeni, željezo, NSAR, kalij)	U anamnezi jasna njihova upotreba Simptomi se poklapaju sa upotrebom	Klinička procjena
Grč jednjaka	Substernalna bol u prsima s ili bez disfagije za krutu i tekuću hranu	Pasaža barijem Manometrija jednjaka
Gastroezofagealni refluks	Žgaravica Ponekad refluks kiseline ili želučanih sadržaja u usta Simptomi se ponekad pogoršavaju u ležećem položaju Olakšanje sa antacidima	Klinička procjena Ponekad endoskopija Ponekad 24-h pH testiranje
Peptički ulkus	Žareća ili nagrizajuća bol koju olakšava uzimanje hrane ili antacida	Endoskopija gornjeg GI sustava

Mnogi bolesnici imaju patološke nalaze (npr. duodenitis, poremećaj motiliteta, Helicobacter pylori gastritis, nedostatak laktoze, kolelitijazu) koji su u slaboj korelaciji sa simptomima (tj. korekcija stanja ne dovodi do ublažavanja dispepsije).

Dispepsija koja nije povezana s ulkusom (funkcionalna dispepsija) definira se postojanjem dispeptičnih tegoba u bolesnika koji nemaju patoloških promjena u gornjem GI sustavu

Procjena

Anamneza

U anamnezi je potrebno saznati točan opis simptoma te da li su oni akutni ili kronični i ponavljajući. . Ostali elementi uključuju vrijeme i učestalost recidiva, otežano gutanje te povezanost simptoma s uzimanjem hrane ili lijekova. Potrebno je zabilježiti čimbenike koji pogoršavaju simptome (posebice napor, određena hrana ili alkohol) i one koji ih olakšavaju (uzimanje hrane ili antacida).

Pregledom sustava traže se popratne GI simptomi kao što su anoreksija, mučnina, povraćanje, hematemeza, gubitak težine, i krvave ili crne stolice. Ostali simptomi uključuju dispneju i preznojavanje.

Povijest bolesti treba uključiti poznate GI i kardijalne dijagnoze, faktore rizika od srčane bolesti (npr, hipertenzija, hiperkolesterolemija) i rezultate prijašnjih pretraga koje su učinjene i tretmana koji su isprobani. Anamneza treba uključiti i uzimanje lijekova i alkohola.

Fizikalni pregled

Prilikom pregleda vitalnih znakova potrebno je obratiti pažnju na prisutnost vrućice ili tahikardije.

Također je potrebno zabilježiti prisutnost bljedila, preznojavanja, kaheksije ili žutice. Pregledom abdomena treba utvrditi postojanje osjetljivosti, abdominalnih masa i organomegalije. Rektalni pregled se obavlja za otkrivanje krvarenja.

Upozoravajući znakovi

Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:

Akutna epizoda s dispnejom, preznojavanjem ili tahikardijom
Anoreksija
Mučnina ili povraćanje
Gubitak na tjelesnoj težini
Krv u stolici
Disfagija ili odinofagija
Bez odgovarajućeg odgovora na terapiju H₂ blokatorima ili inhibitorima protonske pumpe (PPI)

Interpretacija nalaza

Neki nalazi su korisni (vidi tablicu).

Bolesnik koji se predstavlja s jednom, akutnom epizodom dispepsije je od interesa, osobito ako su simptomi popraćeni dispnejom, preznojavanjem ili tahikardijom; takvi pacijenti mogu imati akutni koronarni sindrom. Kronični simptomi koji se javljaju kod napora i ublažavaju odmorom mogu predstavljati anginu.

GI uzroci će se najvjerojatnije očitovati kao kronični simptomi. Simptomi se ponekad klasificiraju se kao ulkusu slični simptomi, simptomi slični poremećaju motiliteta ili refluksu slični simptomi; ove klasifikacije ukazuju, ali ne potvrđuju etiologiju. Simptomi slični ulkusu podrazumijevaju bol u području epigastrija, koja se najčešće javlja prije obroka te prolazi uzimanjem hrane, antacida ili H₂–blokatora. Simptomi nalik poremećaju motiliteta mogu se opisati više kao nelagoda, nego kao bol, praćeni su ranom zasićenošću, osjećajem postprandijalne punoće, mučninom, povraćanjem, nadutošću, a pogoršavaju se uzimanjem hrane. Simptomi nalik refluksu podrazumijevaju žgaravicu ili vraćanje kiselog sadržaja. Međutim, važno je naglasiti da se simptomi često preklapaju.

Izmjena opstipacije i dijareje uz dispepsiju upućuju na iritabilni kolon ili pretjeranu upotrebu laksativa ili antidijaroika.

Pretrage

Bolesnike u kojih simptomi ukazuju na akutni koronarni sindrom, posebno oni s čimbenicima rizika, treba poslati na hitni odjel za hitnu procjenu, uključujući EKG i serumske srčane biljege. Pretrage za srčane poremećaje trebaju prethoditi pretragama za GI poremećaje kao što je endoskopija.

U bolesnika s kroničnim nespecifičnim simptomima, rutinski testovi uključuju KKS (isključiti anemiju uzrokovanu GI gubitkom krvi) i rutinske krvne pretrage. Ukoliko su nalazi patološki, trebalo bi učiniti dodatne pretrage (npr. slikovne pretrage, endoskopiju). Zbog rizika od malignog procesa u bolesnika >55 godina i u onih u kojih postoje novi upozoravajući znakovi trebalo bi učiniti endoskopski pregled gornjeg GI sustava. U bolesnika <55 godina i bez upozoravajućih znakova preporuke su primjena empirijske antisekretorne terapije kroz 2 do 4 tjedna te endoskopske pretrage ukoliko terapija nije djelotvorna. Drugi preporučuju screening na H. pylori infekciju s C₁₄urea izdisajnim testom ili stolicu za analizu ( vidi: Neinvazivni testovi). Međutim, potreban oprez u korištenju H. pylori ili bilo kojih drugih nespecifičnih nalaza za objašnjavanje simptoma.

Manometrija jednjaka i pH–metrija su indicirane ukoliko simptomi refluksa traju i nakon endoskopske pretrage i nakon 2 do 4 tjedna uzimanja inhibitora protonske pumpe.

Liječenje

Specifična stanja su izlječiva. Bolesnici bez specifičnih tegoba se promatraju i nakon nekog vremena se ponovno obrade. Simptomatska terapija podrazumijeva inhibitore protonske pumpe, H₂–blokatore ili citoprotektivne lijekove. U bolesnika s dismotilitetom može se pokušati s prokineticima u tekućem obliku (npr. metoklopramid, eritromicin). Međutim, nema dokaza da su neki lijekovi značajno bolji za određene simptome (npr. refluks u odnosu na dismotilitet). Misoprostol i antikolinergici nisu učinkoviti kod funkcionalne dispepsije. Učinkoviti mogu biti lijekovi koji mijenjaju osjetnu percpeciju (npr. triciklički antidepresivi).

Određeni oralni lijekovi za dispepsiju

Lijek	Uobičajena doza	Komentari
Inhibitori protonske pumpe
Dekslansoprazol	30 mg jednom/dan	Uz dugotrajnu upotrebu, povišene razine gastrina, ali bez dokaza da ovo otkriće uzrokuje displaziju ili karcinom Može izazvati bol u trbuhu ili proljev
Esomeprazol	40 mg jednom/dan
Lansoprazol	30 mg jednom/dan
Omeprazol	20 mg jednom/dan
Pantoprazol	40 mg jednom/dan
Rabeprazol	20 mg jednom/dan
H₂–blokatori:
Cimetidin	800 mg jednom/dan	Smanjenje doze u starijih bolesnika Cimetidin te u manjoj mjeri s drugim lijekovima, blagi antiandrogeni učinci i rjeđe, erektilna disfunkcija Odgođeni metabolizam lijekova koji se eliminiraju putem citokrom P-450 enzimskog sustava (npr. fenitoin, varfarin, diazepam) Može uzrokovati zatvor ili proljev
Famotidin	40 mg jednom/dan
Nizatidin	300 mg jednom/dan
Ranitidin	300 mg jednom/dan ili 150 mg dvaput/dan
Citoprotektivni lijekovi
Sukralfat	1 g 4 puta/dan	Rijetko zatvor Sukralfat može vezati druge lijekove ometajući njihovu apsorpciju Cimetidin, ciprofloksacin, digoksin, norfloksacin, ofloksacin i ranitidin izbjeći 2 sata prije ili nakon uzimanja sukralfata

Ključne točke

Koronarna ishemija je moguća u bolesnika s akutnim "plinovima".
Endoskopija je indicirana za bolesnike > 55 ili s upozoravajućim znakovima.
Empirijsko liječenje sa blokatorima kiselina je razumno za bolesnike < 55 bez upozoravajućih znakova; bolesnici koji ne reagiraju unutar 2-4 tjedna zahtijevaju daljnju evaluaciju.