Fluorokinoloni imaju o koncenraciji ovisno bakteriocidno djelovanje inhibiranjem aktivnosti DNA giraze i topoizomeraze, enzima ključnih za sintezu bakterijskih proteina.

Ovisno o spektru antimikrobnog djelovanja i farmakologiji, fluorokinoloni se dijele u 2 skupine:

• Starija skupina: ciprofloksacin, norfloksacin i ofloksacin

• Novija skupina: delafloksacin, gemifloksacin, levofloksacin i moksifloksacin

Mnogi noviji fluorokinoloni su povučeni s tržišta SAD-a zbog toksičnosti kada se daju sistemski: trovafloksacin (hepatotoksičnost), gatifloksacin (hipoglikemija i hiperglikemija), (još uvijek je dostupan u SAD_u za liječenje oftalmičkih infekcija), grepafloksacin (kardiotoksičnost), temafloksacin (akutno zatajenje bubrega, hepatotoksičnost, hemolitička anemija, koagulopatija i hipoglikemija) te lomefloksacin, sparfloksacin i enoksacin.

Farmakokinetika

Oralna apsorpcija će biti smanjena kod istodobne primjene polivalentnih kationa (pripravci s aluminijem, magnezijem, kacijem, cinkom i željezom). Nakon oralne i parenteralne primjene fluorokinoloni se široko distribuiraju u većini ekstracelularnih i intracelularnih tekućina, a koncentriraju se u prostati, plućima i žuči.

Većina fluorokinolona se metabolizira u jetri i izlučuje mokraćom, postižući visoku razinu u urinu. Moksifloksacin se eliminira prvenstveno putem žuči.

Indikacije

Indikacije za fluorokinolone su:

Fluorokinoloni su djelotvorni protiv sljedećih mikroorganizama:

• Haemophilus influenzae

• Moraxella catarrhalis

• Mycoplasma species

• Chlamydia species

• Chlamydophila species

• Legionella species

• Enterobacterales (prethodno Enterobacteriaceae)

• Pseudomonas aeruginosa (posebice ciprofloksacin)

• Mycobacterium tuberculosis

• Neke atipične mikobakterije

• Neki meticilin osjetljivi stafilokoki

Nozokomijalni meticilin-rezistentni stafilokoki (MRSA) su obično rezistentni. Stariji fluorokinoloni pokazuju slabu djelotvornost prema streptokokima i anaerobima. Noviji fluorokinoloni imaju stabilniju aktivnosti protiv streptokoka (uključujući Streptococcus pneumoniae sa smanjenom osjetljivosti na peniciline, anaeroba; moksifloksacin naročito je učinkovit protiv većine obligatnih anaeroba.

Delafloksacin, najnoviji odobreni lijek iz ove skupine, fluorokinolon je najšireg spektra djelovanja i pokazuje aktivnost prema:

• Gram-negativnim bakterijama, uključujući Pseudomonas aeruginosa

• Gram-pozitivnim bakterijama, uključujući MRSA-u te prema atipičnim patogenima dišnog sustava

• Anaerobima

Obzirom na široku primjenu fluorokinolona razvija se rezistencija među Enterobacteriaceae, P. aeruginosa, S. pneumoniae, i Neisseria sp., posebice na starije fluorokinolone. Unatoč tome i dalje imaju svoje mjesto u kliničkoj primjeni (vidi tablicu Klinička primjena fluorokinolona)

Zbog rastuće rezistencije u cijelom svijetu fluorokinoloni se više ne preporučuju za empirijsko liječenje gonoreje u SAD-u. Međutim, jedna doza ciprofloksacina vrlo je učinkovita u liječenju gonokoknih infekcija uzrokovanih sojevima N. gonorrhoeae koji su osjetljivi na lijek.

Kontraindikacije

Kontraindikacije za fluorokinolone

Kontraindikacije uključuju:

• Prethodnu alergijsku reakciju na fluorokinolone

• Određene poremećaje koji predisponiraju nastanku aritmija (npr. produljen QT-interval, nekorigirana hipokalemija ili hipomagnezijemija, značajna bradikardija)

• Istodobno uzimanje lijekova koji produžuju QT interval ili uzrokuju bradikardiju (metoklopramid, cisaprid, eritromicin, klaritromicin, antiaritmici iz skupine Ia i III te triciklički antidepresivi).

Čini se da delafloksacin ne uzrokuje značajno produljenje QT intervala.

Primjena fluorokinolona u djece se tradicionalno smatrala kontraindiciranom jer mogu uzrokovati oštećenja hrskavice ako su otvorene zone rasta. Ipak, neki stručnjaci, koji smatraju da je ovaj pogled slab, su preporučili propisivanje fuorokinolona kao druga linija antibiotika i njegovu restrikciju za specifične situacije, uključujući infekcije P. aeruginosa , bolesnike s cističnom fibrozom, profilaksa i liječenje infekcije u imunokompromitiranih osoba, životno ugrožavajuće infekcije multiplo rezistentnim bakteriujama u neonatusa i dojenčadi, te Salmonella ili Shigella infekcije probavnog trakta.

Korekcija QT intervala (EKG)

Uporaba tijekom trudnoće i dojenja

Studije na životinjama pokazale su određeni rizik. Podaci o korištenju fluorokinolona u trudnoći kod ljudi su ograničeni. Fluorokinoloni se u trudnoći trebaju koristiti samo ako klinička korist premašuje rizik, a sigurnija alternativa nije dostupna.

Fluorokinoloni se izlučuju u majčinom mlijeku. Uporaba tijekom dojenja se ne preporučuje.

Nuspojave

Nuspojave fluorokinolona

Fluorokinoloni imaju upozorenja crne kutije jer su povezani s onesposobljavajućim i potencijalno ireverzibilnim ozbiljnim nuspojavama koje su se pojavile zajedno uključujući

• Tendinopatija, uključujući i puknuće Ahilove tetive, se može pojaviti čak i nakon kratkotrajnog korištenja fluorokinolona

• Periferna neuropatija može se pojaviti ubrzo nakon uzimanja lijeka i može biti trajna. Ako se pojave simptomi (npr. bol, žarenje, peckanje, utrnulost, slabost, promjene u osjetu) treba odmah obustaviti primjenu fluorokinolona kako bi se spriječile nepopravljive posljedice.

• Štetni učinci središnjeg živčanog sustava (CNS) uključuju napadaje, povećan intrakranijalni tlak (uključujući pseudotumor cerebri) i toksičnu psihozu. Ostali štetni učinci na središnji živčani sustav uključuju nervozu, tjeskobu, uznemirenost, nesanicu, noćne more, vrtoglavicu, promjenu raspoloženja, paranoju, zbunjenost, drhtanje, halucinacije i depresiju. Konvulzije su rijetke, ali ove bi lijekove trebalo izbjegavati u bolesnika s poremećajima SŽS–a

• Slabost mišića može se pogoršati u bolesnika s miastenijom gravis, pa bi u tih bolesnika trebalo izbjegavati fluorokinolone.

Ostali štetni učinci (12%)

• Simptomi od strane gornjeg gastrointestinalnog sustava javljaju se u otprilike 5% pacijenata zbog izravne iritacije probavnog sustava i učinka od strane središnjeg živčanog sustava

• Može doći do hipoglikemije, osobito kada se fluorokinoloni kombiniraju s antihiperglikemijskim lijekovima.

• Fluorokinoloni mogu produžiti QT interval, potencijalno uzrokujući ventrikularnu aritmiju i iznenadnu kardijalnu smrt.

• Clostridioides (prethodno Clostridium) difficile–proljev (pseudomembranozni kolitis) je iznimno jako povezan s primjenom fluorokinolona, naročito nakon pojave hipervirulentnog ribotipa 027 C. difficile.

• Reakcije preosjetljivosti (uključujući anafilaktičke reakcije) mogu se pojaviti nakon prve doze ili sljedećih doza. Primjenu fluorokinolona treba prekinuti na prvi znak osipa, žutice ili bilo kojeg znaka preosjetljivosti.

• Moguće je zatajivanje srca. Primjenu fluorokinolona treba odmah prekinuti ako se pojavi hepatitis.

• Fotosenzitivnost se može dogoditi, rezultirajući jakim opeklinama nakon sunčanja. Bolesnici koji uzimaju fluorokinolone trebaju izbjegavati prekomjerno izlaganje ultraljubičastom zračenju.

Proljev, leukopenija, anemija i fotosenzitivnost se rijetko javljaju. Osip je rijedak izuzev ako se gemifloksacin daje >1 tjedan, posebno u žena <40 godina. Nefrotoksičnost je rijetka.

Doziranje

Literatura

U pacijenata s renalnom insuficijencijom potrebno je reducirati dozu fluorokinolona (izuzev moksifloksacina). Stariji fluorokinoloni se obično daju dvaput dnevno; novije skupine te ciprofloksacin s produljenim oslobađanjem daju se jedanput dnevno.

Ciprofloksacin podiže razine teofilina ponekad rezultirajući u teofilin-povezanim nuspojavama.