Može doći do promjene boje i površine jezika. Promjene mogu biti žarišne ili uključuju veći dio jezika. Neke promjene su asimptomatske; druge uzrokuju tegobe.
(Također vidjeti Oralni nalaz u sistemskim poremećajima u naslovu Sistemski poremećaji i usta.)
Promjene boje jezika
Papilarna površina (dorzum) jezika može se obojiti pušenjem ili žvakanjem duhana, konzumiranjem određene hrane ili vitamina ili površinskim rastom pigmentiranih bakterija.
Crna diskoloracija na jeziku može nastati korištenjem preparata bizmuta. Četkanje jezika četkicom za zube ili struganje jezika strugačem može ukloniti diskoloracije.
Crno plava diskoloracija, žarišna, mala i nepromjenjiva, na ventralnoj površini, može biti amalgamska tetovaža.
Blijedi, glatki jezik može biti uzrokovan atrofičnim glositisom, koji se može pojaviti sa deficijencijom željeza ili deficijencijom vitamina B12.
Magenta tongue upućuje na deficijenciju B12.
Jezik crven poput jagode može biti prvi znak šarlaha ili, kod malog djeteta, znak Kawasakijeve bolesti.
Glatki crveni jezik i bolna usta mogu ukazivati na opću upalu jezika (glositis) ili biti uzrokovana deficijencijom niacina.
Promjene površine jezika
Najčešće se događaju promjene na površini jezika, koje su dobroćudne
Kod geografskog jezika, područja jezika su crvena i glatka (zbog atrofije filiformnih papila) i često su okružena blago uzdignutom žuto-bijelom obrubom. Druga područja mogu biti bijela ili žuta i hrapava, što predstavlja psorijaziformne promjene ili koegzistirajuću samu psorijazu. Područja promjene boje mogu se seliti tijekom razdoblja od nekoliko tjedana do godina. Stanje je obično bezbolno, a liječenje nije potrebno. Ako ljudi imaju simptome, ponekad pomaže i primjena niskih doza kortikosteroida.
Promjene površine jezika
Fisurirani jezik je idiopatsko stanje koje se obično javlja kod oko 5% odraslih u SAD-u. Duboki žljebovi smješteni su ili duž srednje linije ili su raspoređeni po dorzumu. Fisurirani jezik može se pojaviti s geografskim jezikom, Downovim sindromom, ili Melkersson-Rosenthalovim sindromom, rijedak sindrom koji također karakterizira paraliza lica i granulomatozni heilitis.
Dlakavi jezik nastaje zbog nakupljanja keratina na normalnim filiformnim papilama što jeziku daje dlakavi izgled. Dlakav jezik je uzrokovan nedostatkom mehaničke stimulacije jezika (npr. zbog loše oralne higijene), s ostatkom hrane među papilama. Dlakav jezik se može pojaviti i nakon vrućice, liječenja antibioticima ili pretjerane upotrebe peroksida za ispiranje usta. Čest je kod teških pušača. Dlakavi jezik ne treba pomješati s dlakavom leukoplakijom, što je obično povezano s imunodeficijencijom (posebno HIV infekcijom) i pojavljuje se s bijelim, dlakavim uzorcima na bočnim stranama jezika.
Lezije jezika
Na jeziku se mogu razviti žarišta ili promjene boje.
Ulkusi jezika mogu biti herpetiformni aftozni čirevi (ventralna površina jezika) ili nastaju zbog traume od slučajnog ugriza ili grebanja na polomljeni zub ili ispun.
Bijelkaste mrlje na jeziku, slične onima koje se ponekad nalaze u obrazima, mogu pratiti
Groznicu
Dehidraciju
Sekundarni sifilis
Oralnu kandidijazu (sor)
Lihen planus
Leukoplakija
Disanje na usta
Promjene na jeziku
Crvena područja na jeziku mogu upućivatina
Eritroplakiju
Atrofični glositis povezan s pernicioznom anemijom
Medijalni romboidni glositis
Traumatski ulkus zbog slučajnog ugriza ili grebanja oštrim zubom ili ispunom.
Leukoplakija i eritroplakija mogu biti manifestacije planocelularnog karcinoma.