Anemija kronične bolesti

Autor: Evan M. Braunstein, MD, PhD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Petar Gaćina, dr. med.
Prijevod: Branimir Barišić, dr. med.

Anemija kronične bolesti je anemija sa višestrukim uzrocima. Dijagnoza općenito zahtijeva prisutnost kroničnog upalnog stanja, kao što su infekcija, autoimuna bolest, bolest bubrega, ili rak. Obilježena je mikrocitnom ili normocitnom anemijom i niskim brojem retikulocita. Vrijednosti transferina u serumu su obično niske do normale, dok feritin može biti normalan ili povišen. Liječenje je usmjereno na osnovnu bolest, a u nekim slučajevima se primjenjuje eritropoetin.

(Vidi također Pregled smanjene eritropoeze.)

Anemija kronične bolesti je druga najčešća vrsta anemije diljem svijeta. U ranom tijeku bolesti, eritrociti su normocitični; s vremenom postaju mikrocitični. Glavni problem je u tome što je eritropoeza ograničena zbog neprimjerene sekvestracije željeza.

Etiologija

Anemija kronične bolesti pojavljuje se u sklopu kroničnog upalnog poremećaja, najčešće kronične infekcije, autoimune bolesti (pogotovo reumatoidnog artritisa), bolesti bubrega, ili raka; kako god, čini se da se isti proces pojavljuje na početku gotovo svih infekcija ili upala, uključujući i traumu i post operacijsko razdoblje. (Vidi također Anemija bubrežne bolesti.)

Tri patofiziološka mehanizma su ustanovljena:

  • Blago skraćeno preživljavanje eritrocita, smatra se da je posljedica otpuštanja upalnih citokina, koje se pojavljuje u bolesnika sa rakom ili kroničnim granulomatoznim infekcijama.

  • Eritropoeza je smanjena zbog smanjenog stvaranja eritropoetina (EPO) i smanjenog odgovora koštane srži na EPO.

  • Metabolizam željeza je promijenjen zbog porasta hepcidina, koji inhibira apsorpciju i recikliranje željeza, te dovodi do njegove sekvestracije.

Retikuloendotelne stanice zadržavaju željezo iz starih eritrocita, čineći ga nedostupnim za stvaranje hemoglobina (Hb). Zbog toga je nemoguće kompenzirati anemiju povećanjem produkcije eritrocita. Citokini koje proizvode makrofazi (kao što su IL-1-beta, TNF-alfa, INF-beta), kod bolesnika sa infekcijama, upalnim stanjima i rakom, pridonose smanjenoj produkciji eritropoetina i poremećenom metabolizmu željeza, i to povećanjem stvaranja hepcidina u jetri.

Dijagnoza

  • Simptomi i znakovi podliježećeg poremećaja

  • KKS i serumsko željezo, feritin, transferin, i broj retikulocita

Klinička slika anemije kronične bolesti odgovara onoj podliježećeg poremećaja (infekcija, upala, rak). Na anemiju kronične bolesti bi se trebalo posumnjati kod bolesnika sa mikrocitnom ili normocitnom anemijom, koji uz to imaju kroničnu bolest, infekciju, upalu ili rak. Ukoliko se sumnja na anemiju kronične bolesti, treba odrediti serumsko željezo, transferin, broj retikulocita i serumski feritin. Hemoglobin je obično > 8 g/dL osim ako neki dodatni uzrok pridonosi anemiji, kao što je prateći nedostatak željeza (vidi tablicu Diferencijalna dijagnoza mikrocitne anemije zbog smanjenog stvaranja crvenih krvnih stanica).

Razina serumskog feritina < 100 ng/mL u bolesnika sa upalom (< 200 ng/ml u bolesnika sa kroničnom bubrežnom bolesti) ukazuje da nedostatak željeza može biti superponiran na anemiju kronične bolesti. Međutim, serumski feritin može biti lažno povišen, kao reaktant akutne faze.

Liječenje

  • Liječenje podliježećeg poremećaja

  • Ponekad rekombinantni eritropoetin (EPO) i nadomjesci željeza

Liječenje anemije kronične bolesti zahtijeva liječenje podliježećeg poremećaja. Budući da je anemija uglavnom blaga, transfuzije obično nisu potrebne.

Rekombinantni EPO se pokazao najkorisnijim u liječenju anemije zbog kronične bubrežne bolesti. Budući da se pojavljuje i smanjeno stvaranje i rezistencija koštane srži na eritropoetin, mogu biti potrebe doze eritropoetina od 150 do 300 jedinica/kg (supkutano) 3 puta tjedno. Govori se o dobrom odgovoru ukoliko, nakon 2 tjedna terapije, hemoglobin poraste > 0.5 g/dL, a serumski feritin je <400 ng/ml.

Nadomjesci željeza su potrebni da se osigura primjeren odgovor na eritropoetin. Međutim, potrebno je pažljivo praćenje odgovora hemoglobina, budući da se neželjeni učinci (npr. venska tromboembolija, infarkt miokarda, smrt) mogu pojaviti kada razina hemoglobina naraste na > 12 g/dl.

Ključne točke

  • Gotovo svaka kronična infekcija, upala, ili rak može uzrokovati anemiju; hemoglobin je obično > 8 g/dl, osim ako dodatni uzrok doprinosi anemiji.

  • Višestruki čimbenici su uključeni, uključujući skraćeno preživljenje eritrocita, poremećenu eritropoezu i poremećen metabolizam željeza.

  • Anemija je u početku normocitna, a onda može postati mikrocitna.

  • Serumsko željezo i transferin su obično smanjeni, dok je feritin normalan ili povećan.

  • Liječiti podliježeći poremećaj i razmotriti rekombinantni EPO.