Chédiak-Higashi sindrom

Autor: James Fernandez, MD, PhD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: dr. sc. Felina Anić, dr. med.,
Filip Mirić, dr. med.

Chediak–Higashijev sindrom je rijetki autosomno recesivni sindrom karakteriziran poremećajem lize fagocitiranih bakterija što dovodi do ponavljajućih bakterijskih respiratornih i drugih infekcija i okulokutanog albinizma.

(Vidi također Pregled poremećaja imunodeficijencija i Pristup pacijentu s poremećajem imunodeficijencije.)

Chédiak-Higashi sindrom je rijedak poremećaj primarne imunodeficijencije koji uključuje defekt fagocita, a nasljeđuje se autosomno recesivno. Sindrom uzrokuje mutacija gena koji regulira intracelularni prijenos proteina. LYSTCHS1 U neutrofilima kao i u nekim drugim stanicama (npr. melanociti, Schwannove stanice) razvijaju se ogromne, orijaške granule lizosoma. Takvi se abnormalni lizosomi ne mogu stopiti s fagosomom i zato ne može doći do normalne lize unesene bakterije.

Simptomi i znakovi

Klinički se nalazi okulokutani albinizam i podložnost ponavljajućim respiratornim i drugim infekcijama.

Oko 85% bolesnika ima ubrzani oblik bolesti s vrućicom, žuticom, hepatosplenomegalijom, limfadenopatijom, pancitopenijom, hemoragičnom dijatezom i neurološkim promjenama. Jednom kad se pojavi takav oblik bolesti, Chédiak–Higashijev sindrom završava smrću unutar 30 mjeseci.

Dijagnoza

  • Genetičko testiranje

Zajednička obilježja su neutropenija, smanjena citotoksičnost prirodnoubilačkih stanica i hipergamaglobulinemija. Razmaz periferne krvi ispituje se za velike granule u neutrofilima i drugim stanicama; mrlja koštane srži ispituje se za velika inkluzijska tjelešca u leukocitnim prekursorima.

Dijagnoza Chédiak-Higashi sindrom može se potvrditi genetičkim testiranjem za LYST mutacije.

Budući da je ovaj poremećaj izuzetno rijedak, nema potrebe za skriningom srodnika, osim ako je klinička sumnja visoka.

Liječenje

  • Suportivna skrb antibioticima, interferonom gama, a ponekad i kortikosteroidima.

  • Transplantacija hematopoetskih matičnih stanica

Profilaktička primjena antibiotika može spriječiti pojavu infekcija, a interferon gama može pomoći u vraćanju nekih funkcija imunološkog sustava. Pulsne doze kortikosteroida i splenektomija ponekad izazivaju prolaznu remisiju Chediak-Higashi sindroma.

Međutim, ako transplantacija hematopoetskih matičnih stanica nije učinjena, većina pacijenata s Chediak-Higashi sindromom umire od infekcija u dobi od 7 god. Izlječenje je moguće postići transplantacijom nefrakcionirane HLA–identične koštane srži nakon predtransplantacijske citoreduktivne kemoterapije. Petogodišnja stopa preživljenja nakon transplantacije je oko 60%.