Stafilokokni sindrom opečene kože je akutna epidermoliza uzrokovana stafilokoknim toksinom. Najpodložniji su dojenčad i djeca. Simptomi su rasprostranjene bule s ljuštenjem epidermisa. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom i ponekad biopsijom. Liječi se antistafilokoknim antibioticima i lokalnom njegom. Uz pravovremeno liječenje prognoza je izvrsna.
(Vidi također Pregled bakterijskih infekcija kože.)
SSSS gotovo uvijek zahvaća djecu < 6 godina (posebno dojenčad); rijetko se javlja u starijih bolesnika, osim ako imaju zatajenje bubrega ili su imunokompromitirani. Epidemije se mogu dogoditi u jaslicama (vrtićima), a vjerojatno se prenosi rukama osoblja koje je u kontaktu sa zaraženim dojenčetom ili koje je nosioc Staphylococcus aureus. Mogu se javiti i sporadični slučajevi infekcije.
Stafilokokni sindrom opečene kože uzrokuju koagulaza-pozitivni stafilokoki grupe 2, obično fagotipa 71, s razgranatim eksfolijatinom (tzv. epidermolizinom), toksinom koji cijepa gornji dio epidermisa ispod sloja granularnih stanica tako što cilja dezmoglein 1 ( vidi: Stafilokokne Infekcije). Primarna infekcija često započinje u prvih nekoliko dana života u ostatku pupkovine ili pelenskom području; u starije djece često na licu. Toksin stvoren u ovim područjima ulazi u krvotok i pogađa čitavu kožu.
Simptomi i znakovi
Početna promjena je obično površna i prekrivena krustama. Unutar 24 h okolna koža postaje bolna i tamno crvena, što se brzo širi i na druga područja. Koža može biti vrlo osjetljiva i ima izgled poput zgužvanog papira. Na eritematoznoj koži nastaju veliki mlohavi mjehuri koji lako pucaju stvarajući erozije. Mjehuri su često prisutni u područjima trenja, kao što su intertriginozna područja, stražnjice, ruke i noge. Intaktni mjehuri se pri nježnom pritisku šire lateralno (Nikolskyjev znak). Epidermis se lako ljušti, često kao veliki pokrovi kože. Do opsežnog ljuštenja dolazi unutar 36–72 h uz loše opće stanje bolesnika, te uz sistemske znakove (npr. malaksalost, tresavica, vrućica). Oljuštena područja izgledaju opečeno. Gubitak zaštitnog sloja kože može dovesti do sepse te neravnoteže tekućina i elektrolita.
Klinička slika stafilokoknog sindroma opečene kože (SSSS)Stafilokokni sindrom opečene kože (dojenče)
Stafilokokni sindrom opečene kože je epidermoliza uzrokovana stafilokoknim toksinom.
Sliku ustupio Thomas Habif, MD.
Stafilokokni sindrom opečene kože (noga)
Na nozi ovog pacijenta vide se sva tri stadija bolesti: eritem (u sredini), bule (lijevo) i ljuštenje kože (desno).
SCIENCE PHOTO LIBRARY
Stafilokokni sindrom opečene kože (odrasli)
Ova slika prikazuje stafilokokni sindrom opečene kože s površinskim mjehurima na koži uzrokovanim infekcijom Staphylococcus aureus. Ovaj je sindrom rijedak u odraslih, ali može se vidjeti u imunokompromitiranih ili pacijenata sa zatajenjem bubrega, odnosno drugim kroničnim bolestima.
DermPics/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Dijagnoza
Na dijagnozu se posumnja klinički, no za potvrdu je potrebna biopsija (smrznutim se rezovima mogu rezultati dobiti ranije). Uzorci pokazuju neupalno površinsko razdvajanje epidermisa.
Uzorke za kulturu treba uzeti iz konjunktive, nazofarinksa, krvi, urina, i područja moguće primarne infekcije, kao što su pupak u novorođenčadi ili sumnjivih lezija kože. Kulture se ne uzimaju iz bula jer su sterilne, osim kod buloznog impetiga, gdje se kultivacijom tekućine dobivene iz mjehura dobiva podatak o patogenom mikroorganizmu.
Diferencijalna dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza uključuje preosjetljivost na lijekove, virusne egzanteme, šarlah, opekline, nasljedne bulozne bolesti (npr. neki tipovi epidermolysis bullosa), stečene bulozne bolesti (npr. pemphigus vulgaris, bulozni pemphigoid) i toksična epidermalna nekroliza (vidi tablicu i vidi Stevens-Johnson sindrom i toksična epidermalna nekroliza (TEN)). Sluznice su pošteđene u SSSS-u; međutim, zahvaćene su u Stevens-Johnsonovom sindromu i toksičnoj epidermalnoj nekrolizi.
Razlikovanje stafilokoknog sindroma ogoljele kože (SSSS) i toksične epidermalne nekrolize (TEN)Značajka | SSSS | TEN |
|---|
*Utvrđuje se Tzanckovim testom ili na smrznutim rezovima svježeg uzorka. |
Oboljele osobe | Dojenčad, mala djeca, imunokompromitirani odrasli | Stariji bolesnici |
Anamneza pacijenta | Nedavna stafilokokna infekcija | Uzimanje lijekova |
Razina epidermalnog raslojavanja (stvaranje mjehura) * | Unutar zrnatog (najpovršnijeg) sloja epidermisa | Između epidermisa i dermisa ili u razini bazalnog sloja |
Liječenje
Uz pravodobnu dijagnozu i terapiju, smrtni je ishod rijedak; rožnati sloj se brzo obnavlja a do cijeljenja obično dolazi za 5–7 dana nakon početka liječenja.
Odmah treba započeti s IV primjenom antistafilokoknih antibiotika rezistentnih na penicilinazu. Nafcilin 25 mg/kg/dozi svakih 12 sati za novorođenčad < 2 kg, 25 mg/kg/dozi svakih 8 sati za novorođenčad > 2 kg, i 25 do 50 mg/kg/dozi svakih 6 sati (maksimalna dnevna doza 12 g dnevno) za stariju djecu daje se dok se ne primijeti poboljšanje, nakon čega slijedi oralni kloksacilin 12.5 mg/kg svakih 6 sati (za dojenčad i djecu težine ≤ 20 kg) i 250 do 500 mg svakih 6 sati (za stariju djecu). Oksacilin i cefalosporini (npr. cefazolin) su alternative. Većinu slučajeva uzrokuje meticilin-osjetljivi S. aureus (MSSA), ali vankomicin, linezolid ili drugi lijekovi učinkoviti protiv MRSA-e trebaju se razmotriti u područjima s visokom prevalencijom meticilin-rezistentnog S. aureus (MRSA) ili u pacijenata koji ne odgovaraju na inicijalnu terapiju. Kortikosteroidi su kontraindicirani.
Emoliensi (npr. bijeli vazelin) ponekad se koriste kako bi se spriječilo daljnji gubitak vode iz ulcerirane kože. Međutim, lokalna primjena lijekova i kontakt s bolesnikom mora se svesti na najmanju moguću mjeru.
Ukoliko je bolest proširena i lezije imaju eksudat, koža se treba liječiti kao opekline. Vrlo su korisni zavoji s gelom hidroliziranog polimera, a broj previjanja treba svesti na najmanju moguću mjeru.
Koraci u detekciji prijenosnika i prevenciji ili liječenju vrtićkih epidemija, obrađeni su drugdje (vidi prevenciju neonatalnih nozokomijalnih infekcija).
Ključne točke
Generalizirana deskvamacija i sistemska bolest najčešće je toksična epidermalna nekroliza u starijih bolesnika i stafilokoknog sindroma opečene kože (SSSS) u dojenčadi i male djece (i povremeno u imunokompromitiranih odraslih bolesnika).
Učinite biopsiju i kulturu konjunktive, nazofarinksa, krvi, urina i područja moguće primarne infekcije, kao što su pupak i ostale sumnjive lezije kože.
Liječite bolesnika antistafilokoknim antibioticima, a ako je bolest raširena, u jedinici specijaliziranoj za liječenje opeklina ako je moguće.
Nadzirite i liječite komplikacije slično kao kod opeklina (npr. poremećena ravnoteža tekućine i elektrolita, sepsa).