Vaginalno krvarenje može nastati bilo gdje u genitalnom sustavu, uključujući vulvu, vaginu, cerviks i uterus. Kad vaginalno krvarenje nastaje u maternici, to se zove abnormalno krvarenje iz maternice (AUB).

Kod hormonalnih uzroka, ovulacija se ne zbiva ili se zbiva rijetko; Tijekom anovulacijskog ciklusa ne stvara se žuto tijelo te se posljedično ne događa normalna cikličko lučenje progesterona. Bez progesterona, estrogen uzrokuje daljnju proliferaciju endometrija koji nakon nekog vremena preraste vlastitu krvnu opskrbu. Endometrij se potom ljušti i krvari nepotpuno, nepravilno i ponekad dugotrajno.

Uzroci vaginalnog krvarenja u odraslih (vidi tablicu Neki uzroci vaginalnog krvarenja u odraslih) i djece (vidi tablicu Najčešći uzroci vaginalnog krvarenja u djece) razlikuju se.

U reproduktivnim godinama, česti uzroci vaginalnog krvarenja u žena kod koji nije potvrđena trudnoća uključuju

• AUB, posebno anovulacijsko krvarenje

• Komplikacije u ranoj, nedijagnosticiranoj trudnoći

• Submukozni miom

• Krvarenje u sredini ciklusa povezano s ovulacijom

• Probojno krvarenje kod žena koje uzimaju oralnu kontracepciju

Anovulacijsko krvarenje iz maternice najčešći je uzrok abnormalnog vaginalnog krvarenja tijekom reproduktivnih godina.

Uzroci abnormalno krvarenje iz maternice u negravidnih žena reproduktivne dobi mogu biti klasificirani kao nestrukturalni li strukturalni po PALM-COEIN klasifikacijskom sustavu [1, 2]). PALM-COEIN je kratica za strukturalne (PALM) i nestrukturalne uzroke (COEIN).

Vaginitis, strana tijela, ozljede i seksualno zlostavljanje su najčešći uzroci vaginalnog krvarenja prije menarhe.

PALM-COEIN klasifikacijski sustav.

• Menstrualnu povijest, uključujući datum zadnje normalne menstruacije, dob menarhe i menopauze (kada je to potrebno), duljine i pravilnost ciklusa, te količinu i trajanje tipičnog menstrualnog krvarenja

• Prethodne epizode abnormalnog krvarenja, uključujući učestalost, trajanje, količinu i obrazac (cikličnost) krvarenja

• Seksualna povijest, uključujući i moguću povijest silovanja ili seksualngo zlostavljanja

Osvrtom na organske sustave treba tražiti simptome mogućih uzroka, uključujući sljedeće:

• Izostale menstruacije, oticanje dojki i mučnina: Krvarenje povezano s trudnoćom

• Bolovi u trbuhu, omaglica i sinkopa: Ektopična trudnoća ili ruptura ovarijske ciste.

• Kronična bol i gubitak tjelesne mase: Karcinom

• Lako stvaranje modrica, pretjerano krvarenje prilikom pranja zubi, manjih laceracije ili vađenja krvi: Poremećaji krvarenja

Osobna anamneza treba utvrditi da li su prisutni poremećaji koji mogu uzrokovati vaginalno krvarenje, uključujući nedavni spontani ili inducirani pobačaj i strukturalne poremećaje (npr. miome uterusa, ciste jajnika). Kliničari trebaju identificirati faktore rizika za rak endometrija, uključujući pretilost, dijabetes, hipertenziju, dugotrajno neoponirano djelovanje estrogena (to jest, bez djelovanja progesterona) i sindrom policističnih jajnika. Anamneza korištenja lijekova treba uključivati ciljana pitanja o korištenju hormona.

Ako se sumnja na seksualno zlostavljanje djeteta, može se napraviti strukturiran forenzički intervju na temelju protokola National Institute of Child Health and Human Development (NICHD) Protocol National institute of Child Health and Human Development (NICHD). On pomaže djetetu da pruži informacije o proživljenom događaju i povećava kvalitetu dobivenih informacija.

• Topla i vlažna ili suha koža, očne promjene, tremor, abnormalni refleksi ili struma: Poremećaj štitnjače

• Hepatomegalija, žutica, asteriksija (lepršajući tremor ruku) ili splenomegalija: Poremećaj jetre

• Iscjedak iz bradavica: Hiperprolaktinemija

• Nizak indeks tjelesne mase i gubitak potkožnog masnog tkiva: Moguća anovulacija

• Visoki indeks tjelesne mase i višak potkožnog masnog tkiva: Višak androgena ili estrogena ili sindrom policističnih jajnika

• Hirzutizam, akne, pretilost i uvećanje jajnika: Sindrom policističnih jajnika

• Lako stvaranje modrica, petehije, purpura ili krvarenje iz sluznica: Poremećaj krvarenja

• U djece, razvoj grudi i prisutnost pubične i aksilarne dlakavosti: Pubertet

• U djece, poteškoće hodanja ili sjedenja; modrice ili laceracije oko genitalija, anusa ili usne šupljine; i/ili vaginalni iscjedak ili pruritus: Seksualno zlostavljanje

Pregledom abdomena obraća se pozornost na prisutnost distenzije, osjetljivosti i palpabilne tvorbe (posebno uvećana maternica). Ako je maternica uvećana učini se auskultacija otkucaja fetalnog srca.

Radi se potpuni ginekološki pregled, osim ako pregled abdomena upućuje na kasnu trudnoću. U tom slučaju je digitalni pregled kontraindiciran dok se ne ustanovi položaj posteljice. U svim drugim slučajevima pregled u spekulima pomaže identificirati lezije uretre, rodnice i cerviksa. Bimanualnim pregledom se procjenjuju veličina maternice i uvećanje jajnika. Ako se ne nalazi krvi u rodnici potrebno je učiniti rektalni pregled kako bi se utvrdilo da li je krvarenje porijeklom iz gastrointestinalnog sustava.

U ranoj trudnoći (prije 5. tjedna), test urina na trudnoću možda neće biti dovoljno osjetljiv. Urin kontaminiran krvlju može dovesti do pogrešnih rezultata. Test kvalitativne serum beta podjedinice humanog korionskog gonadotropina (beta-hCG) treba učiniti ako je urinski test negativan a sumnja se na trudnoću. Krvarenje na rodnicu tijekom trudnoće zahtijeva poseban pristup (vidi Vaginalno krvarenje tijekom rane trudnoće i Vaginalno krvarenje rijekom kasne trudnoće).

U žena koje nisu trudne vadi se KKS ako je krvarenje neuobičajeno obilno (npr.> više od jednog uloška ili tampona na sat) ili ako je trajalo barem nekoliko dana ili ako postoje simptomi anemije ili hipovolemije. Ako se utvrdi anemija, a nije očita posljedica manjka željeza (utemeljeno na pronalasku mikrocitoze i hipokromije), rade se pretrage željeza.

Obično se mjere razine TSH i prolaktina, čak i kada je galaktoreja odsutna..

Ako se sumnja na poremećaj krvarenja, mjere se von Willebrandov faktor, broj trombocita, protrombinsko vrijeme i parcijalno tromboplastinsko vrijeme.

Ako se sumnja na sindrom policističnih jajnika, mjeri se razina testosterona i dehidroepiandrosteron sulfata (DHEAS) u serumu.

Slikovne pretrage uključuju transvaginalni ultrazvuk, ako je kod žena prisutan bilo koji od sljedećih faktora:

• Dob > 35

• Faktori rizika za karcinom endometrija

• Krvarenje koje se nastavlja unatoč korištenju empirijske hormonske terapije

Nalaz fokalnog zadebljanja endometrija koje se otkrije tijekom probirnog ultrazvuka može zahtijevati histeroskopiju ili sonohisterografiju kako bi se identificirale male imtrauterine tvorbe (npr. polipi endometrija, submukozni miomi).

Ostala ispitivanja uključuju uzorkovanje endometrija ako su nalazi pregleda i ultrazvuka neuvjerljivi u žena kod kojih je prisutan bilo koji od sljedećih faktora:

• Dob> 35

• Faktori rizika za karcinom

• Zadebljanje endometrija> 4 mm

Uzorkovanje se može obaviti aspiracijom, a ako cervikalni kanal zahtijeva dilataciju, dilatacijom i kiretažom. U postmenopauzalnih, preporučuje se histeroskopija s dilatacijom i kiretažom tako da se može procijeniti čitav kavum maternice.