Otrovanje ugljičnim monoksidom

Autori: Gerald F. O’Malley, DO
Rika O’Malley, MD
Urednik poglavlja: prof. dr. sc. Miroslav Šimunić, dr. med.
Prijevod: Dora Božić, Iris Mašković, Ivan Šustić, Ivo Visković, Piero Živkovic, Marin Šimunić dr. med.

Otrovanje ugljičnim monoksidom izaziva akutne simptome koji uključuju: glavobolju, mučninu, povraćanje, slabost, anginu, dispneju, gubitak svijesti i komu. Neuropsihijatrijski simptomi mogu nastati tjednima kasnije. Dijagnoza se postavlja određivanjem razine karboksihemoglobina i ABS–a, sa mjerenjem saturacije kisikom. Liječenje je s O2. Prevenirati se može kućnim detektorima ugljičnog monoksida.

Vidi također Osnovni principi Trovanja

Udisanje ugljičnog monoksida (CO) jedno je od najčešćih fatalnih otrovanja. CO je plin bez boje i mirisa koji nastaje nepotpunim sagorijevanjem ugljikovodika. Najčešći izvori CO otrovanja su: otvorene vatre u kućama, automobili s nepravilnim ispušnim sustavom, talionice, grijači vode, peći na drva i ugljen , grijači na petrolej. CO nastaje izgaranjem prirodnih plinova metana i butana. Inhaliranje duhanskog dima rezultira povećanjem razine CO u krvi, ali nedovoljnim da izazove otrovanje.

Patofiziologija

Poluvrijeme eliminacije CO iznosi oko 4,5 sati kod udisanja sobnog zraka, 1,5 sati kod udisanja 100% O2 i 20 minuta ukoliko je O2 stlačen s 3 atmosfere (kao u hiperbaričnoj komori—str. vidi: Rekompresijsko liječenje).

Mehanizmi toksičnosti CO nisu potpuno razjašnjeni. Vjeruje se da je zbog:

  • Premještanja O2 iz Hb (jer CO ima veći afinitet za Hb nego što je to O2)

  • Pomicanje O2-Hb krivulje disocijacije u lijevo ( čime se smanjuje otpuštanje O2 od Hb na tkiva- vidi: Disocijacijska krivulja oksihemoglobina.)

  • Onemogućavanje mitohondrijskog disanja

  • Vjerojatni izravni toksični učinci na tkivo mozga

Simptomi i znakovi

Znaci CO trovanja imaju obilježje da dobro koreliraju s vršnom razinom karboksihemoglobina u krvi bolesnika. Simptomi trovanja često su nespecifični.

  • Glavobolja i mučnina mogu nastati kad je razina 10 do 20%.

  • Razine >20% najčešće izazivaju omaglice, opću slabost, slabljenje koncentracije i rasuđivanja.

  • Razine >30% obično izazovu dispneju kod napora, bol u prsima kod bolesnika s koronarnom bolešću i konfuziju.

  • Veće razine izazivaju sinkopu, konvulzije i smetenost.

Hipotenzija, koma, respiratorna insuficijencija i smrt dešavaju se najčešće kod koncentracija >60%.

Bolesnici također mogu imati brojne druge znakove poput vidnih ispada, bolova u trbuhu i fokalnih neuroloških ispada. Kod jakih trovanja , neuropsihijatrijski simptomi i znaci (npr demencija, psihoze, parkinsonizam, koreja, amnezija) mogu se javiti danima i tjednima nakon izlaganja te trajno ostati. Kako otrovanje s CO često nastaje nakon kućnih požara, bolesnici mogu zadobiti istovremeno oštećenje dišnih putova (vidi vidi: Udisanje dima) s povećanim rizikom respiratorne insuficijencije.

Dijagnoza

  • Nespecifični simptomi ili metabolička acidoza kod rizičnih bolesnika

  • Venska razina karboksihemoglobina

Dijagnoza se može lako previdjeti (ili postaviti pogrešna) jer simptomi mogu biti nejasni, nespecifični i promjenljivi. Mnogi slučajevi blagih otrovanja s nespecifičnim simptomima se pogrešno proglase virozom, te na njih treba stalno misliti. Liječnici moraju posumnjati u ddg na ovo trovanje. Ako ljudi s istim mjestom stanovanja trpe slične nespecifične smetnje, treba posumnjati na otrovanje s CO, posebno ukoliko se ti prostori griju.

Ako se sumnja na CO trovanje , određuje se razina karboksihemoglobina; nezamjetna je razlika u uzorcima arterijske i venske krvi. ABS se ne određuje rutinski. ABS i pulsna oksimetrija, same ili u kombinaciji, su neadekvatne za dijagnozu CO trovanja jer O2 zasićenje u ABS-u predstavlja otopljeni O2 te ne ukazuje na razinu karboksihemoglobina; nadalje, pulsni oksimetar ne može razlikovati oksihemoglobin od karboksihemoglobina te stoga takva očitanja pokazuju lažno povišene vrijednosti oksihemoglobina. Nije dokazano da su neinvazivni CO detektori korisni u procjeni izloženosti ili trovanja s CO.

Iako su visoke razine karboksihemoglobina jasna potvrda otrovanja, one mogu biti i lažno negativne jer se rapidno snižavaju nakon prestanka izloženosti CO, posebno ukoliko se bolesnika u međuvremenu liječilo davanjem O2 (npr. u ambulantnim vozilima). Metabolička acidoza može biti ključ rješenja. Ostali testovi se rabe radi procjene specifičnih simptoma (npr. EKG kod boli u prsima, CT kod neuroloških simptoma).

Liječenje

  • 100% O2

  • možda hiperbarična O2

Bolesnike treba maknuti od izvora CO i stabilizirati u slučaju potrebe. Liječenje počinje davanjem 100% O2 preko maske za kisik i potpornim mjerama. Iako je njegova upotreba dvojbena, hiperbaričnu O2 terapija (u komori, na 2 do 3 bara od 100% O2) treba razmotriti kod bolesnika koji imaju bilo što od navedenog:

  • Po život opasne kardiopulmonalne komplikacije

  • Novonastalu bol u prsima

  • Promjene duševnog stanja

  • Gubitak svijesti (ma koliko kratak)

  • Razinu karboksihemoglobina >25%

Hiperbaričnu O2 terapiju također treba primjeniti u trudnica, i to pri nižim razinama CO u serumu nego kod bolesnika bez trudnoće.

Ova terapija može smanjiti incidenciju odgođenih psihijatrijskih simptoma. Može međutim izazvati i barotraumu i nije dostupna u svim bolnicama, zbog čega bi i nestabilne bolesnike trebalo transportirati. Dokazi za učinkovitost hiperbarične O2 terapija ostaju kontroverzni, a u nekim studijama ukazuju na štetu. U navedenim slučajevima kada hiperbarična O2 terapija dolazi u obzir, potrebno se savjetovati s centrom za trovanja ili sa stručnjakom za hiperbaričnu medicinu.

Prevencija

Prevencija uključuje provjeravanje izvora izgaranja u zatvorenom prostoru radi potvrde da su pravilno instalirani i ventilirani prema vani. Povremeno treba provjeravati ispušne cijevi radi eventualnog oštećenja. Automobil nikada ne treba pustiti da radi u zatvorenoj garaži. Treba instalirati CO detektore jer omogućavaju rano upozorenje na slobodni CO u atmosferi prostora za stanovanje. Ako se posumnja na slobodni CO treba odmah otvoriti prozore, evakuirati stanare i provjeriti izvor CO.

Ključne točke

  • CO trovanja (npr. uzrokovana kućnim požarima, nepropisno ventiliranim automobilima, plinskim grijačima, pećima na drva, ugljen ili kerozin, grijačima tople vode) su jedan od najčešćih smrtonosnih otrovanja.

  • Razmislite o mogućem CO trovanju kod bolesnika s nespecifičnim simptomima (npr. simptomi nalik gripi tijekom zime) ili kod neobjašnjive metaboličke acidoze.

  • Mjerenje razine CO s CO-oksimetar.

  • Ne isključuje mogućnost CO trovanja na temelju normalne razine CO,jer se te razine mogu brzo smanjiti, osobito nakon već započetog liječenja s O2.

  • Liječite sa 100% O2.

  • Za teška trovanja, savjetujte se sa stručnjakom iz Centra za trovanja te razmotrite liječenje sa hiperbaričnim O2.

Politika privatnosti