Sinkopa

Autori: Andrea D. Thompson, MD, PhD

Michael J. Shea, MD

Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.

Prijevod: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić dr. med.

Sinkopa je nagli, kratkotrajni gubitak svijesti praćen gubitkom posturalnog tonusa nakon čega slijedi, po definiciji, spontani dolazak svijesti. Tipično, bolesnik je blijed, nepokretan, oznojen i hipotenzivan, s hladnim ekstremitetima, slabo palpabilnim pulsom, te brzim i plitkim disanjem. Ponekad se dogode kratki nekontrolirani mišićni trzaji, nalik napadaju.

Presinkopa je vrtoglavica i osjećaj nadolazeće nesvjestice bez gubitka svijesti. Obično se presinkope klasificiraju i objašnjavaju sa sinkopom, jer su uzroci isti.

NApadaji mogu uzrokovati nagli gubitak svijesti ali nisu sinkopa. Međutim, konvulzije se moraju uzeti u obzir u bolesnika koji kod kojih je moguća sinkopa, aanamneza nejasna ili nedostupna, a neki napadaji ne uzrokuju toničko-klonički grčeve. Nadalje, kratak (< 5 sekundi) napadaj ponekad se događa s pravom sinkopa.

Dijagnoza ovisi o anamnezi, heteroanamnezi očevidaca ili fizikalnom pregledu tijekom događaja.

Patofiziologija

Većina sinkopa rezultat su nedovoljnog cerebralnog protoka krvi. Neki slučajevi uključuju odgovarajući protok, ali s nedovoljno cerebralnog supstrata (kisik, glukoza ili oboje).

Nedovoljan cerebralni protok krvi

Većina nedostataka u moždanom protoku krvi rezultat je smanjenog minutnog srčanog volumena (CO).

Uzroci smanjenog minutnog volumena:

Srčani poremećaji koji ometaju odljev
Srčani poremećaji sistoličke disfunkcije
Srčani poremećaji dijastoličke disfunkcije
Aritmije (prebrze ili prespore)
Uvjeti koji smanjuju venski priljev

Vježbanje i hipovolemija mogu pogoršati opstrukciju protoka (posebice u aortnoj stenozi i hipertrofičnoj kardiomiopatiji) i mogu uzrokovati sinkopu.

Aritmije uzrokuju sinkopu kad je srčana frekvencija prebrza jer ne dozvoljava adekvatno punjenje ventrikula (npr. >150 do 180 otkucaja/ min.) ili prespora pa ne omogućava odgovarajući minutni srčani volumen (npr. < 30 do 35 otkucaja/min).

Venski priljev može biti smanjen zbog krvarenje, povećanog intratorakalnog tlaka, povišenog vagalnog tonusa (koji također može smanjiti broj otkucaja srca), te gubitak simpatičkog tonusa (primjerice zbog lijekova, tlaka u karotidnom sinusu, autonomne disfunkcije). Sinkopa koja uključuje ove mehanizme (osim krvarenja) se često naziva vasovagalna ili neurokardiogena te je često benigna.

Ortostatska hipotenzija nastaje kad normalni mehanizmi (npr. sinus tahikardija, vazokonstrikcija ili oboje) ne mogu kompenzirati privremeno smanjenje venskog priljeva nakon ustajanja.

Cerebrovaskularni poremećaji (npr. moždani udar, tranzitorna ishemijska ataka) rijetko uzrokuju sinkopu, jer većina njih ne uključuju centrocefalične strukture koje moraju biti pogođene kako bi došlo do gubitka svijesti. No, ishemija bazilarne arterije, zbog TIA-e ili migrene, može uzrokovati sinkopu. Rijetko, bolesnici s teškim vratnim artritisom ili spondilozom mogu razviti vertebrobazilarnu insuficijenciju sa sinkopa, kada se glava pomiče u određenim smjerovima.

Nedovoljan cerebralni supstrat

CNS zahtijeva kisik i glukozu kako bi funkcionirao. Čak i sa normalnim moždanim protokom, značajan deficit kisika ili glukoze će dovesti do gubitka svijesti. U praksi, hipoglikemija je glavni uzrok budući da se hipoksija rijetko razvija na način koji uzrokuje nagli gubitak svijesti (osim u bolesnika koji uzimaju beta-blokatore). Gubitak svijesti zbog hipoglikemije rijetko se događa naglo kao u sinkopa ili konvulzijama jer se javljaju ranije popratni simptomi (osim u bolesnika koji uzimaju beta-blokatore); međutim, napad može biti nejasan liječniku ukoliko nije svjedočio događaju.

Etiologija

Uzroci su obično klasificiraju prema mehanizmu:

The najčešći uzroci su

Vasovagalni (neurokardiogeni)
Idiopatski

Mnogi slučajevi sinkopa nikada ne dobiju čvrstu dijagnozu, ali ne dovode do ozbiljnijih tegoba. Manji broj slučajeva ima ozbiljan razlog, najčešće kardiogeni.

Neki uzroci sinkope

Uzrok	Nalazi	Dijagnostički pristup
* EKG i pulsna oksimetrija se tribe učiniti svim bolesnicima.
^†Neki lijekovi koji uzrokuju sinkope
Opstrukcija srčanog odljeva ili priljeva
Bolesti zalistaka: aortna stenoza, mitralna stenoza, tetralogija Fallot, dehiscijencija valvularne proteze ili tromboza	Mladi ili stari pacijent Sinkopa često u naporu; brz oporavak Summer na srcu	Ehokardiografija
Hipertrofična kardiomiopatija, restriktivna kardiomiopatija	Mladi ili stari pacijent Sinkopa često u naporu; brz oporavak Šum na srcu (kod hipertrofične kardiomiopatije) S₄ (kod restriktivne kardiomiopatije)	Ehokardiografija
Srčani tumori ili trombi	Sinkopa može biti pozicijska Obično šum na srcu (moguće varijabilan) Periferni embolijski fenomeni	Ehokardiografija
Plućna embolija, embolija amnionske tekućine, ili, rijetko, zračna embolija	Obično s velikim embolusom, uz dispneju, tahikardiju ili tahipneju Često prisutni faktore rizika za plućnu emboliju	D-Dimeri CT angiografija ili scintigrafija
Srčane aritmije
Bradiaritmije (npr. zbog disfunkcije sinusnog čvora, atrioventrikularni blok visokog stupnja, lijekovi^†)	Sinkopa se javlja bez upozorenja; Oporavak neposredna nakon buđenja Može se dogoditi u bilo kojem položaju Bradiaritmije češće među starijim osobamaa Pacijent koji uzimaju lijekova, posebice antiaritmike ili druge lijekove koji produljuju QT interval u osjetljivih bolesnika Strukturna bolesti srca	Ako je EKG nejasan, razmislite o Holteru EKG-a, uređajukoji snima rad srca prilikom pojave simptoma ili "loop recorder"-u Elektrofiziološko ispitivanje ukoliko su zabilježene promjene sumnjive Elektroliti u serumu ako postoji klinički razlog za disbalans (npr. diuretik u terapiji, povraćanje, proljev)
Tahiaritmije, ili supraventrikularne i ventrikularne (npr. zbog ishemije, zatajivanje srca, infarkta miokardai, lijekova^†, elektrolitski disbalans, aritmogena displazija desnog ventrikula, produženi QT sindrom, Brugada sindrom, preekscitacija)	Sinkopa se javlja bez upozorenja; Oporavak neposredna nakon buđenja Mogu se dogoditi u bilo kojem položaju Pacijent koji uzimaju lijekove, posebice antiaritmike ili druge lijekove za kardiovaskularne bolesti Strukturna bolesti srca	Ako je EKG nejasan, razmislite o Holteru EKG-a ili snimaču događaja Elektrofiziološko ispitivanje ukoliko su zabilježene promjene sumnjive Elektroliti u serumu ako postoji klinički razlog za disbalans (npr. diuretik u terapiji, povraćanje, proljev)
Ventrikularne disfunkcije
Akutni infarkt miokarda, miokarditis, sistolička i dijastolička disfunkcija, kardiomiopatija	Sinkopa se rijetko pojavljuje kao simptom infarkta miokarda (većina takvih pacijenata su starije osobe), sa aritmijom ili šokom	Troponina EKG Ehokardiografija Ponekad magnet srca
Pericardijalna tamponada ili kostrikcija	Povišeno punjenjejugularnih vena; pulsus paradoxus > 10	Ehokardiografija Ponekad CT
Vasovagalni (neurokardiogeni)
Povećani intratorakalni tlaka (npr. tenzijski pneumotoraks, kašalj, naprezanje prilikom mokrenja ili defekacije, Valsalvin manevar)	Znakovi upozorenja (npr. vrtoglavica, mučnina, znojenje); oporavak obično brz, ali ne i neposredan (5 do 15 minuta ili duže, ali ponekad i do nekoliko sati) Obično jasan precipitirajući uzrok	Klinička procjena
Jake emocije (npr. bol, strah, pogled na krv)	Upozorenje simptomi (npr, vrtoglavica, mučnina, znojenje); oporavak brz ali nije odmah (5 do 15 minuta, a ponekad i do nekoliko sati) Obično jasan precipitirajući uzrok	Klinička procjena
Talk u karotidnom sinusu	Znakovi upozorenja (npr. vrtoglavica, mučnina, znojenje); oporavak obično brz, ali ne i neposredan (5 do 15 minuta ili duže, ali ponekad i do nekoliko sati) Obično jasan precipitirajući uzrok	Klinička procjena
Gutanje	Znakovi upozorenja (npr. vrtoglavica, mučnina, znojenje); oporavak obično brz, ali ne i neposredan (5 do 15 minuta ili duže, ali ponekad i do nekoliko sati) Obično jasan precipitirajući uzrok	Klinička procjena
Anafilaksija	Aplikacija lijeka, ubod insekta, povijest alergija	testiranje alergija
Ortostatska hipotenzija
Lijekovi^†	Simptomi se ravijaju u roku od nekoliko minuta uz pretpostavku uspravanog položaja Pad krvnog tlaka u stojećem položaju za vrijeme pregleda	Klinička procjena Tilt-up table test
Autonomna disfunkcija	Simptomi se ravijaju u roku od nekoliko minuta uz pretpostavku uspravanog položaja Pad krvnog tlaka u stojećem položaju za vrijeme pregleda	Klinička procjena Tilt-up table test
Dekondicioniranje uzrokovano produljenim ležanjem u krevetu	Simptomi se ravijaju u roku od nekoliko minuta uz pretpostavku uspravanog položaja Pad krvnog tlaka u stojećem položaju za vrijeme pregleda	Klinička procjena Tilt-up table test
Anemija	Kronični umor, ponekad i tamna stolica, obilne menstruacije	KKS
Cerebrovaskularni
TIA ili moždani udar bazilarne arterije	Ponekad deficiti kranijalnih živac i ataksija	CT ili MRI
Migrena	Aura s vizualnim simptomima, fotofobija; jednostrano	Klinička procjena
Ostale
Dugotrajno stajanje	Očito iz anamnezet; nema drugih simptoma	Klinička procjena
Trudnoća	Zdrava žena u reproduktivnoj dobi; nema drugih simptoma Obično rana ili neprepoznata trudnoće	Test urina na trudnoću
Hiperventilacija	Često trnci oko usta ili na prstima prije sinkopa Obično u kontekstu emocionalnog stanja	Klinička procjena
Hipoglikemija	Promijenjeno mentalno stanje do poečtka liječenja, napadi su rijetki ali nagli, znojenje, piloerekcija Obično povijest dijabetesa ili inzulinom	Provera glukoze u krvi Odgovor na infuziju glukoze
Psihijatrijski poremećaji	Nije prava sinkopa (pacijent može biti djelomično ili nedosljedno reagirati tijekom događaja) Uredan fizikalni status Često u anamnezi psihijatrijski poremećaji	Klinička procjena

Neki uzroci lijekova iz sinkopa

Mehanizam	Primjer
Bradiaritmija	Amiodaron, drugi lijekovi koji ograničavaju frekvenciju Beta-blokatori Blokatori kalcijevih kanala (ne-dihidropiridinski) Digoksin
Tahiaritmija	Bilo koji lijek koji produžuje repolarizaciju (npr. neki antiaritmici, neki antipsihotici, neki antidepresivi, neki antihistaminici i neki fluorokinoloni - vidi CredibleMeds gdje se nalazi ažuriran popis lijekova koji mogu uzrokovati tahiaritmije)
Ortostatska hipotenzija	Većina antihipertenzivima (rijetko beta-blokatori) Antipsihotici (uglavnom fenotiazini) Doksorubicin Levodopa Diuretici Henleove petlje Nitrati (sa ili bez inhibitora fosfodiesteraze za erektilnu disfunkciju) Kinidin Triciklički antidepresivi Vinkristin

Mehanizam

Primjer

Bradiaritmija

Amiodaron, drugi lijekovi koji ograničavaju frekvenciju

Beta-blokatori

Blokatori kalcijevih kanala (ne-dihidropiridinski)

Digoksin

Tahiaritmija

Bilo koji lijek koji produžuje repolarizaciju (npr. neki antiaritmici, neki antipsihotici, neki antidepresivi, neki antihistaminici i neki fluorokinoloni - vidi CredibleMeds gdje se nalazi ažuriran popis lijekova koji mogu uzrokovati tahiaritmije)

Ortostatska hipotenzija

Većina antihipertenzivima (rijetko beta-blokatori)

Antipsihotici (uglavnom fenotiazini)

Doksorubicin

Levodopa

Diuretici Henleove petlje

Nitrati (sa ili bez inhibitora fosfodiesteraze za erektilnu disfunkciju)

Kinidin

Triciklički antidepresivi

Vinkristin

Procjena

Evaluacija treba učiniti što je moguće prije nakon događaja. Više Daljinski upravljač sinkopiranu događaj, teže dijagnoze. Informacije od svjedoka je vrlo korisno i najbolje dobiti u najkraćem mogućem roku.

Anamneza

Anamneza treba sadržavati opis događaja koji vodi do sinkope, uključujući i aktivnost pacijenta (npr. vježbanje, svađanje, u potencijalno emocionalnom stanje), položaj (npr. ležeći ili stojeći), a ako stoji, nakon koliko dugo. U važne pridružene simptome neposredno prije ili poslije događaja uključujujemo postoji li osjećaj daće osoba izgubiti svijest, mučninu, znojenje, zamagljen ili tunelski vid, drhtanje usana i prstiju, bolove u prsima ili lupanja srca. Treba odrediti i duljinu vremena oporavka. Svjedoke, ako ih ima, treba tražiti i zamolio da opišu zbivanja, prije svega prisutnost i trajanje bilo kakvog napadaja/ konvulzija.

Pregledom organskih sustava treba pitati boli li bolesnika neki dio tijela ili ima li ozljeda, pitati za epizode vrtoglavice ili presinkope nakon ustajanja i palpitacije ili epizode bolova u prsima tijekom napora. Bolesnikei bi trebali pitati o simptomima koji mogu upućivati na mogući uzrok, uključujući imali li krvavu ili srnu stolicu, obilne menstruacije (anemija); povraćanje, proljev i učestalo mokrenje (dehidratacije ili elektrolitski disbalans); i faktore rizika za plućnu emboliju (nedavne operacije ili imobilizacije, poznata maligna bolest, prethodnih ugrušci ili hiperkoagulabilno stanje).

Povijest bolesti treba sadržavati podatke o ranijim sinkopama, kardiovaskularnim bolestima i napadajima/ konvulzijama. Potrebno je znati lijekove koje bolesnik koristi (antihipertenzivi, diuretici, vazodilatatori i antiaritmici). U obiteljska anamnezi treba napomenuti prisutnost srčanih bolesti u ranijoj životnoj dobi ili iznenadne smrti u bilo kojeg člana obitelji.

Fizikalni pregled

Bitno je izmjeriti vitalne parametre. Broj otkucaja srca i krvni tlak se mjere u ležećem položaju i nakon 3 minute od ustajanja. palpiranjem pulsa možemo utvrditi njegovu nepravilnost.

Opći pregled promatramo pacijentovo mentalno stanje, uključujući zbubhebost ili neodlučnost sugerirajući postiktalno stanje i bilo kakve znakove ozljeda (npr. hematomi, otekline, bolnost, ugriz na jeziku).

Srca auskultiramo radi šumova; ako je prisutan, treba istaknti ukoliko dolazi do promjene kvalitete šuma nakon Valsalvina manevar, stajanja ili čučnjeva.

Poželjno je pažljivo promotriti pulsne valove u vratnim venama vidi: Valovi jugularnih vena kod zdravih osoba., dok opipavamo karotida ili auskultiramo srce jer time možemo postaviti dijagnozu aritmije, ako EKG nije dostupan.

Neki liječnici pažljivo primijenjuju pritisak na jedan karotidni sinusa tijekom EKG monitoring sa pacijentom u ležećem položaju kako bi eventualno otkrio bradikardiju ili srčani blok (navedeni test sugerirao bi preosjetljivost karotidnog sinusa). Ukoliko postoji šum nad karotidom ovaj test ne bi trebalo izvoditi.

Palpacijom abdomena provjeravamo bolnost, a rektalnim pregledom tražimo aktivno ili okultno krvarenje.

Potpuni neurološki pregled obavlja se radi identifikacije fokalnog ispada što bi upućivalo na uzrok u CNS-u (napadaji/ konvulzije).

Upozoravajući znakovi

Određeni rezultati ukazuju na ozbiljniji etiologiju:

Sinkopa u naporu
Više recidiva u kratkom vremenu
Šum na srcu ili znakovi strukturne bolesti srca (npr. bolovi u prsima)
Starija životna dob
Značajane ozljede nakon sinkope
Obiteljska anamneza iznenadne neočekivane smrti, sinkope u naporu ili neobjašnjive rekurentne sinkope ili napadaja

Interpretacija nalaza

Premda je uzrok često benigne prirode, važno je otkriti povremene životno ugrožavajuće uzroke (tahiaritmija, AV blok). Klinički znakovi i simptomi upućuju na uzrok u 40 do 50% slučajeva. Navedene grupacije simptoma i znakova su korisne.

Benigni uzroci često dovode do sinkope.

Sinkopa kojoj prethodi neugodan fizički ili emocionalan podražaj (npr. bol, strah), obično se događa u stojećem položaju a često joj prethode vagusno posredovani simptomi upozorenja (npr. mučnina, slabost, zijevanje, predosjećaj, zamagljenje vida, znojenje) koji ukazuju na vazovagalnu sinkopu.
Sinkopa koja je najčešća kad se zauzima uspravan položaj (posebice u starijih bolesnika nakon dugotrajnijeg ležanja u krevetu, u bolesnika s izraženim varikozitetima vena ili u bolesnika koji uzimaju određene vrste lijekova) ukazuje na ortostatsku sinkopu.
Sinkopa koja se događa nakon stajanja bez pomicanja tijeko dužeg vremena nastaje zbog zadržavanja krvi u venskom bazenu.
Gubitak svijesti koji nastaje naglo, a koji je povezan s grčenjem mišiča ili konvulzijama koje traju dulje od nekoliko sekundi, inkontinencijom, slinjenjem ili ugrizom jezika; nakon čega slijedi postiktalne zbunjenost ili pospanost naziva se epileptički napadaj.

Opasni uzroci su oni koji dolaze sa znakovima hitnosti.

Sinkopa u naporu sugerira srčani opstrukcije odljeva krvi ili aritmiju izavanu fizičkom aktivnošću. Takvi pacijenti ponekad imaju bolpve u prsima, palpitacije ili oboje. Siptomi I znakovi bolesti srca mogu dovesti do pronalaska uzroka bolesti. Glasan, ejekcsijki, sistolički šum koji se širi u karotidne arterije govori u prilog aortne stenoze; sistolički šum koji je glasniji prilikom Valsalvina manevra i nestaje kada bolesnik radi čučnjeve sugerira da se radi o hipertrofičnoj kardiomiopatiji.
Sinkopa koja naglo i spontano počinje i tako završava je tipična za srčane uzroke, najčešće za aritmije.
Sinkopa lpka nastaje za vrijeme ležanja također sugerira aritmiju jer vasovagal i ortostatska mehanizmi ne uzrokuju sinkopa u ležećem položaju.
Sinkopa prilikom koje nastaju i ozljede najčešće je uzrokovana srčanim bolestima ili epileptičkim napadajima, stoga takva situacija treba izazvati zabrinutost. Upozoravajući znakovi i sporiji gubitak svijesti koje prate benigne vasovagalne sinkope donekle smanjuju vjerojatnost ozljede.

Dijagnostika

Obično je potrebno učiniti cijelu obradu.

EKG
Pulsna oksimetrija
Ponekad ehokardiografija
Ponekad tilt-up table test
Krvni testovi samo ako je klinički indicirano
Slikovne metode prikazivanja CNS-a su rijetko indicirane

U svakom slučaju, ako sinkopa rezultira ozljedom ili se ponavlja, potrebna je detaljnija obrada. SLikovne metode prikaza srca i CNS-a se ne čine ukoliko ne postoji klinička indikacija zbog ranijih nalaza (sumnja na srčanu etiologiju ili neurološke deficite).

Bolesnike s aritmijom, miokarditisom ili ishemijom bi trebalo hospitalizirati zbog obrade, ostale je moguće obrađivati ambulantno.

EKG je potebno snimiti svim bolesnicima. EKG može otkriti aritmiju, nepravilnosti provođenja, ventrikulsku hipertrofiju, preekscitaciju, produženje QT interval, poremećaj rada srčanog elektrostimulatora, ishemiju ili infarkt miokarda. Ako nema kliničkih znakova, mudro je odrediti srčane markere ili snimiti EKG kako bi se isključio infarkt miokarda u starijih bolesnika uz 24-satni Holter EKG-a. Svaka otkrivena aritmija mora biti povezana s promijenom stanja svijesti kako bi se mogla smatrati uzrokom, no većina bolesnika ne dožive sinkopu za vrijeme nadzora (monitoringa). S druge strane, prisutnost simptoma u nedostatku poremećaja ritma pomaže isključiti srčani uzrok. Uređaj za bilježenje događaja može biti koristan ako sinkopi prethode upozoravajući simptomi. EKG učinjen uprosječivanjem signala može identificirati predispoziciju za ventrikulske aritmije u osoba s ishemijskom bolesti srca ili bolesnika koji su preboljeli infarkt miokarda. Ako su simkope rijetkie(npr. <1 / mjesec), implantirajući loop recorder može se koristiti za dugoročno snimanje.

Ako je moguće, potrebno je izmjeriti pulsnom oksimetrijom zasićenost krvi kisikom tijekom ili neposredno nakon epizode kako bi se utvrdila hipoksemija (koja može ukazivati na plućnu emboliju). Ako je prisutna hipokesmija, potrebno je učiniti CT pluća kako bi se isključila plućna embolija.

Laboratorijski testovi se provodi na temelju kliničke sumnje; refleksno dobiveni laboratorijskim paneli su od male koristi. Sve žene generativne dobi trebale bi učiniti test urina na trudnoću. Ako se sumnja na anemiju, određuje se hematokrit. Elektroliti se mere ukoliko postoje klinički znakovi sumnje na elektrolitski disbalans (npr. simptoma ili pojedini lijekovi u terapiji bolesnika). Ukoliko posumnjamo na infakt miokarda potrebno je provjeriti troponin u serumu.

Ehokardiografija je indicirana u bolesnika sa sinkopom izazvanom fizičkim naporom, šumovima na srcu ili ako je postavljena sumnja na intrakardijalni tumor.

Testiranje na nagibnom stolu se provodi ako anamneza i fizikalni pregled ukazuju na vazodepresornu ili drugu sinkopu induciranu refleksima. Također se koristi za evaluaciju sinkope izazvane vježbanjem ako su ehokardiografske pretrage ili ergometrija negativni.

Ergometrija ili farmakološko stres testiranje se provodi kad se sumnja na intermitentnu ishemiju miokarda. Često je indicirano u bolesnika e sa simptomima uzrokovanim vježbanjem.

Invazivno elektrofiziološko testiranje se razmatra ako neinvazivno testiranje ne otkrije aritmiju u bolesnika s neobjašnjivom ponavljajućom sinkopomi s jednim od navedenih stanja:

Neobjašnjiva ponavljajuća sinkopa
Neobjašnjeni znakovi hitnosti‡
Ishemijska kardiomiopatija i neobjašnjiva sinkopa

Negativan odgovor definira podskupinu niskog rizika s visokom stopom remisije sinkopa. Kod drugih bolesnika uloga elektrofiziološkog testiranja je kontroverzna. Testiranje vježbanja je manje vrijedno ako fizička aktivnost ne uzrokuje sinkopu.

EEG je bitan ukoliko sumnjamo na epileštičke napdaje.

CT i MR glave i mozga su indicirani samo ako znakovi i simptomi ukazuju na žarišni poremećaj CNS–a ili na intrakranijski proces.

Liječenje

Ako svjedočimo sinkopi bolesnika, moramo odmah provjeriti periferne pulseve. Ako je pacijent bez pulsa, započinje se kardiopulmonalna resuscitacija. Ako je prisant puls, bradikardiju liječimoili atopinom ili vanjskim transtorakalnim elektrostimulatorom. Izoproterenol se može koristiti za održavanje adekvatne frekvencije srca dok se ne postavi privremeni elektrostimulator srca.

Tahiaritmija se liječi; istosmjerni sinkronizirani šok je brže i sigurnije rješenej za nestabilne pacijenate. Neadekvatna venski povrat see tretirana postavljanjem bolesnika u ležeći položaj, podizanjem nogu i intravenskom primjenom fiziološke otopine. Tamponada se liječi perikardiocentezom. Tenzijski pneumotoraks zahtijeva postavljanje pleuralnog drena i drenažu. Anafilaksa se liječi parenteralnom primjenom adrenalina.

Stavljanjem bolesnika u horizontalan položaj s podignutim nogama obično prekidamo epizodu sinkope. Ako bolesnik sjedne prebrzo iz tog položaja, sinkopa se može ponoviti, podizanje bolesnika rukama ili prijevoz u uspravnom položaju može prolongirati cerebralnu hipoperfuziju i spriječiti oporavak.

Specifično liječenje ovisi o uzroku i patofiziologiji.

Specifičnosti bolesnika starije životne dobi

Najčešći uzrok sinkope u starijih osoba je posturalna hipotenzija zbog kombinacije faktora. Faktori su krute, nerastezljive arterije, smanjenje rada venske pumpe skeletnih mišića zbog fizičke neaktivnosti i degeneracija sinoatrijskog čvora i provodnog sustava srca zbog progresije strukturne bolesti srca.

U starijih osoba sinkopa često ima više od jednog uzroka. Na primjer, kombinacija uzimanja više lijekova za srce i krvni tlak lijekove, stajanje u crkvi kada je vruće tijekom duge ili emocionalne mise može dovesti do sinkope, iako niti jedan faktor samostalno ne bi mogao dovesti do sinkope.

Ključne točke

Sinkopa je rezultat globalne disfunkcije CNS-a, poremećaja, obično zbog nedostatnog cerebralnog protoka.
Većina sinkopa rezultati je benignih uzroka.
Neke manje uobičajeni uzroci uključuju srčane aritmije ili opstrukcije otjecanja te mogu biti ozbiljni ili potencijalno smrtonosna.
Vasovagal sinkopa obično ima očit okidač, upozoravajuće simptomi i simptome nakon oporavka koji traju nekoliko minuta ili dulje.
Sinkopa zbog srčane aritmije obično javlja naglo i brzi je oporavak.
Epileptički napadaji imaju dulje razdoblje oporavka (npr. sati).
Ako benigna etiologija nije jasna, vožnje i korištenje strojeva treba zabraniti bolesniku dok se ne utvrdi uzrok i započetne liječenje-sljedeća manifestacija neprepoznatog srčanog uzrok može biti smrtonosna.