Akatizija (motorički nemir) | Parkinsonova bolest, traumatska ozljeda mozga, encefalitis Antipsihotici, neki antiemetici, antidepresivi, blokatori kalcijevih kanala | Bolesnici s akatizijom ne mogu ostati mirni; imaju nagon za neprekidnim kretanjem (npr. ljuljanje prema naprijed, bočno njihanje). |
Atetoza | Huntingtonova bolest, encefalitis, jetrena encefalopatija Lijekovi (npr. kokain, amfetamini, antipsihotici) | Pokreti su neritmični, spori, uvijajući i vijugavi (zmijoliki), prvenstveno u distalnim mišićima; izmjenjujući položaji proksimalnih udova često se stapaju u neprekinutu struju pokreta. Atetoza ima obilježja distonije i koreje, a često se javlja uz koreju kao koreoatetoza. |
Koreja | Huntingtonova bolest, hipertiroidizam, hipoparatireoidizam, hiperglikemija i, rjeđe, hipoglikemija, paraneoplastički sindromi, sistemski lupus (SLE) sa zahvaćenjem SŽS-a, drugi autoimuni poremećaji, reumatska groznica, tumori ili infarkti nukleusa kaudatusa ili putamena Trudnoća, često u žena koje su imale reumatsku groznicu Lijekovi koji mogu uzrokovati koreju (npr. levodopa, fenitoin, kokain, oralni kontraceptivi) Lijekovi koji uzrokuju tardivnu diskineziju (npr. antipsihotici) | Pokreti su neritmični, brzi, poput trzaja i nezaustavljivi, mijenjaju lokaciju, uglavnom zahvaćaju distalne mišiće ili lice. Ponekad su inkorporirani u polusvrhovitu kretnju koja maskira nevoljne pokrete. Koreja se često javlja s atetozom kao koreoatetoza. |
Distonije | Primarna (idiopatska) Degenerativni ili metabolički poremećaji (npr. Wilsonova bolest, neurodegeneracija s nakupljanjem željeza poput PKAN zbog PANK2 mutacije [ranije poznata kao Hallervorden-Spatzova bolest], različite lipidoze, multipla skleroza, cerebralna paraliza, moždani udar, hipoksija mozga) Lijekovi koji blokiraju dopaminske receptore, najčešće antipsihotici (npr. fenotiazini, tioksantini, butirofenoni) ili antiemetici Oštećenje mozga u bazalnim ganglijima i njihovim krugovima uslijed bilo kojeg uzroka (npr. vaskularni, posttraumatski, postinfekcijski ili upalni uzroci; tumori) | Kontinuirane ili povremene mišićne kontrakcije često izobličuju držanje tijela ili uzrokuju uvijajuće, ponavljajuće pokrete. |
Hemibalizam | Lezije (najčešće zbog moždanog udara) u suprotnoj subtalamičkoj jezgri ili aferentnim ili eferentnim putevima. | Pokreti su neritmični, brzi, nezaustavljivi i snažni. |
Mioklonus | Razni uzroci (npr. degeneracija bazalnih ganglija, demencije, epileptički sindromi, metabolički poremećaji, fizičke i hipoksične encefalopatije, toksične encefalopatije, virusne encefalopatije, određeni lijekovi poput levodope, litija i MAO inhibitora) | Pojavljuju se kratki, poput udara, nezaustavljivi trzajevi; mogu biti žarišni, segmentalni ili generalizirani. |
Sindrom nemirnih nogu | Primarni (idiopatski) Sekundarni: Parkinsonova bolest, uremija, nedostatak željeza, periferne neuropatije | Javlja se osjećaj nelagode u nogama zbog čega pacijenti imaju neodoljivu potrebu za pomicanjem nogu. Nelagoda se značajno smanjuje s pomicanjem nogu; izraženija je noću (dnevna varijabilnost). Mnogi pacijenti imaju i poremećaj periodičkih kretnji udova (nevoljno trzanje nogu i ruku) tijekom spavanja. |
Stereotipije (stereotipni pokreti) | Poremećaji iz autističnog spektra, intelektualne poteškoće, limbički autoimuni ili paraneoplastični encefalitis; može se pojaviti i kod djece bez teškoća u razvoju | Javljaju se ponavljajući ritmički pokreti; obično su obostrani (npr. "lepršanje" ruku, mahanje) ili ponašanja (npr. njuškanje, vokaliziranje, posture) Predškolske stereotipije javljaju se u 3–4% bolesnika; benigne su i obično se zaustavljaju distrakcijom (npr. dozivanjem imena djeteta). |
Tardivna diskinezija | Antipsihotici, neki antiemetici | Pokreti su stereotipni i ne mogu se voljno zaustaviti; svijest je očuvana. |
Tikovi | Primarni: Touretteov sindrom Sekundarni: Huntingtonova bolest, neuroakantocitoza, PKAN, infekcije, moždani udar, lijekovi (npr. metilfenidat, kokain, amfetamin, dopaminski antagonisti [koji mogu dovesti do tardivne diskinezije]) | Pokreti su neritmični, stereotipni, brzi i ponavljajući; karakteristično, pacijenti ih imaju potrebu učiniti kako bi osjetili kratkotrajno olakšanje. Mogu se zaustaviti samo na kratko i uz svjesni napor. Tikovi mogu biti motorički ili fonatorni; mogu biti jednostavni (npr. treptanje očima, režanje, čišćenje grla) ili kompleksni (npr. slijeganje ramenima, ljuljanje rukom, izvikivanje riječi ili rečenica, uključujući i psovanje). |
Tremor | Esencijalni tremor Parkinsonova bolest Wilsonova bolest Određeni lijekovi (npr. litij, valproat, olanzapin, drugi tipični i atipični antipsihotici - vidi tablicu Neki od uzroka parkinsonizma) Poremećaji malog mozga Sindromi sustezanja (npr. od alkohola, opioida ili sedativa) Endokrinološki, metabolički i toksični poremećaji (npr. anoksična encefalopatija, hepatička encefalopatija , hipoglikemija, hiperparatireoidizam, hiperglikemija, hipertireoidizam, hipokalcemija, uremija, toksičnost teških metala) Fiziološki | Pokreti su pravilni, uglavnom ritmični i oscilirajući. |