Ptičju influencu (gripu) uzrokuju sojevi influence A koji inače zaražavaju samo divlje ptice i domaću perad (ponekad i svinje). Infekcije ovim sojevima nedavno su otkrivene i u ljudi. Prijenos s čovjeka na čovjeka ograničen je, većina slučajeva dolazi od životinja, obično peradi.
(Vidi također gripa.)
Većina podtipova ptičje influence koje uzrokuju infekcije kod ljudi su virusi H5, H7 i H9. Većina slučajeva ptičje gripe kod ljudi uzrokovana je sojevima ptičje gripe tipa A H5N1 i, nedavno, tipom A H7N9, ali tipovi H5N6, H7N7, H7N3, H7N4, H9N2 i H10N8 također su uzrokovali infekcije u ljudi. Infekcije ovim sojevima su u divljih ptica asimptomatske, ali u domaće peradi mogu izazvati bolesti s visokom smrtnošću. Morski sisavci također se mogu zaraziti sojevima ptičje gripe (npr. H10N7 u lučkih tuljana), s naknadno opisanim ljudskim slučajevima.
Ljudi se mogu zaraziti virusima ptičje influence udisanjem ili izravnim kontaktom s izlučevinama (slina, sluz ili izmet) zaraženih ptica. Vrlo je vjerojatno da virusi ptičje gripe bilo koje antigenske specifičnosti mogu uzrokovati gripu u ljudi kad god virus razvije mutacije koje mu omogućuju da se veže na humano specifične receptore u respiratornom traktu. Budući da su svi virusi influence sposobni za brze genetske promjene, postoji mogućnost da bi ptičji sojevi mogli steći sposobnost lakšeg širenja s osobe na osobu putem izravnih mutacija ili preslagivanjem genomskih podjedinica s ljudskim sojevima tijekom replikacije kod čovjeka, životinja ili ptica. Većina stručnjaka izražava zabrinutost da bi, zadobiju li ti sojevi sposobnost za učinkovito širenje s čovjeka na čovjeka, mogli izazvati pandemiju gripe.
Moraju se prijaviti svi slučajevi infekcije ljudi s podtipom influence A, osim H1 ili H3.
Prvi ljudski slučajevi H5N1 otkriveni su 1997. u Hong Kongu; mnogi pacijenti su imali teške respiratorne simptome, a stopa smrtnosti bila je visoka. Širenje na ljude bilo je suzbijeno odstrjelom populacije domaćih ptica. Međutim, 2003. i 2004. godine ponovno su se pojavile infekcije H5N1 kod ljudi, a povremeni slučajevi i dalje se opisuju, prvenstveno u Aziji i na Bliskom istoku; nekoliko slučajeva zabilježeno je u Egiptu 2017. godine. Jedna infekcija ljudi potvrđena je 2021. godine, i to u Indiji. Od 2003. godine potvrđeno je više od 800 infekcija ljudi i više od 400 smrtnih slučajeva (1).
Since 2014, over 50 human infections with H5N6 have been documented; all occurred in Western Pacific Region, mostly in mainland China (1).
U veljači 2021. prijavljene su prve ljudske infekcije H5N8 kod 7 radnika u peradarstvu u Rusiji; svi su slučajevi prijavljeni kao blagi ili asimptomatski. Nije primijećen prijenos s čovjeka na čovjeka, a rizik za opću javnost smatra se vrlo niskim (2).
Početkom 2013., proširena epidemija H7N9 ptičje gripe u ljudi opisana je u nekoliko provincija jugoistočne Kine. Oko jedne trećine slučajeva je umrlo, ali se značajna bolest obično pojavila samo u starijih osoba. Nije se dogodio trajni prijenos s čovjeka na čovjeka, iako postoje dokazi ograničenog izravnog ljudskog prijenosa. Čini se da je infekcija ljudi rezultat izravne izloženosti zaraženim pticama na tržnicama sa živom peradi, gdje se ptice kupuju za kasniju konzumaciju kod kuće. Izbijanje je dostiglo vrhunac u kasno proljeće 2013., potom oslabilo (djelomično zbog toga što su se tržnice zatvorile), ali se ponovno pojavilo početkom jeseni. Sezonska epidemija obično odgovara povećanom prometu peradi prigodom kineske Nove godine.
Kineski 6. val ptičje influence H7N9 kod ljudi dosegao je vrhunac 2016.-2017. s gotovo 800 slučajeva, a od tada su prijavljeni samo sporadični slučajevi. Širom svijeta Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji od 2013. prijavljeno je više od 1500 slučajeva oboljelih ljudi i najmanje 615 smrtnih slučajeva (1). Neki slučajevi azijske H7N9 ptičje gripe prijavljeni su izvan kontinentalne Kine, ali većina se pojavila u ljudi koji su putovali u kontinentalnu Kinu prije nego što su se razboljeli.
Infekcija u ljudi s drugim sojevima ptičje gripe H7 opisuje se sporadično, uključujući H7N3 u Kanadi, H7N7 u Nizozemskoj, a nedavno i H7N4 i H9N2 u Kini.
Podaci o nadzoru pokazuju da mnoge infekcije ptičje gripe mogu uzrokovati blage respiratorne simptome ili čak biti subkliničke. Međutim, u H5N1, H5N6 i H7N9 klasterima zabilježena je teška upala pluća s visokom stopom smrtnosti (25 do 69%).
Literatura
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi ptičje gripe
Manifestacije ptičje gripe su iste kao onih sezonske gripe; međutim, ozbiljnost bolesti i stopa smrtnosti imaju tendenciju da budu veći, iako sa velikim varijacijama ovisno o soju virusa.
Dijagnoza
Dijagnoza ptičje gripe
Ako se u osobe pojave odgovarajući klinički sindromi, a poznat je kontakt s osobom koja je zaražena ili kontakt s pticama, trebala bi se razmotriti mogućnost postojanja infekcije. Povijest nedavnih putovanja u regije s neprestanim prijenosom virusa s domaće peradi na ljude (npr. za H5N1, Egipat, Indoneziju i Vijetnam) i izloženost pticama ili zaraženim osobama treba potaknuti testiranje na influencu A pomoću RT-PCR brisa nosa ili grla. Pacijentima s bolešću donjeg respiratornog trakta mogu se uzeti uzorci sputuma, endotrahealnog aspirata ili bronhoalveolarne tekućine za ispiranje. Ne treba pokušavati uzgojiti kulturu organizma jer su za ove visoko patogene viruse potrebne posebne mjere opreza.
Sumnjivi i potvrđeni slučajevi prijavljuju se CDC-u (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti).
Liječenje
Liječenje ptičje gripe
Indicirano je liječenje oseltamivirom ili zanamivirom (inhibitori neuraminidaze) u uobičajenim dozama.
H7N9 i H5N1 virusi su rezistentni na amantadin i rimantadin; prijavljena je i rezistencija ili smanjena osjetljivost na oseltamivir.
Antivirusni lijek baloxavir je inhibitor kisele endonukleaze polimeraze koji je indiciran za liječenje bolesnika u dobi od ≥ 12 godina s akutnom nekompliciranom gripom koji imaju simptome ≤ 48 sati.
Prevencija
Prevencija ptičje gripe
Kina ima aktivne kampanje cijepljenja peradi protiv virusa influence H5 i H7 kako bi se spriječilo širenje s divljih na domaće ptice, za koje postoji veća vjerojatnost da dođu u kontakt i prošire virus na ljude. Širenje se suzbija identificiranjem i uništavanjem zaraženih jata domaćih ptica. Cjepivo za ptičju gripu H5N1 dostupno je za distribuciju ako nadležna tijela za javno zdravstvo budu smatrala potrebnim. Standardno cjepivo protiv gripe ne sprječava ptičju gripu.
Ključne točke
-
Ptičja gripa pogađa uglavnom ptice, ali nekoliko sojeva virusa ptičje gripe izazvalo je teške respiratorne bolesti i smrt kod ljudi.
-
Ljudi se obično inficiraju od zaraženih ptica, iako je došlo i do prijenosa s čovjeka na čovjeka.
-
Ovi virusi ne smiju se uzgajati jer su visoko patogeni i potrebne su posebne mjere opreza.
-
Liječenje oseltamivirom ili zanamivirom u uobičajenim dozama.