Karcinom pločastih stanica je najčešći zloćudni tumor nazofarinksa. Simptomi se razvijaju kasno, a uključuju jednostrani krvavi iscjedak iz nosa, začepljenje nosa, gubitak sluha, uhobolju, otok i utrnulost lica. Dijagnoza se zasniva na fizikalnom pregledu (inspekciji) i biopsiji, te slikovnim pretragama (CT, MR ili PET CT) za procjenu proširenosti. Liječi se zračenjem, kemoterapijom, te, u rijetkim slučajevima, kirurški.
(Vidi također Pregled tumorma glave i vrata)
Karcinom nazofarinksa se može pojaviti u svakoj dobnoj skupini, uključujući i adolescente, a čest je u regiji Južnokineskog mora. Iako je rijedak u SAD-u i zapadnoj Europi, čest je u Aziji i jedna je od najčešćih vrsta karcinoma kod kineskih imigranata u SAD-u, osobito kod onih južnokineskog i jugoistočnog azijskog podrijetla. Tijekom nekoliko generacija, prevalencija među kineskim Amerikancima postupno se smanjuje na razine ne-kineskih Amerikanaca, što ukazuje na okolišni utjecaj etiologije. Smatra se da dijeta bogata nitratima i slana riba također povećavaju rizik. Epstein-Barr virus je značajan faktor rizika, i ima nasljedne predispozicije.
Ostali karcinomi nazofarinksa su adenoid-cistični i mukoepidermoidni karcinomi, maligni tumori mixtusi, adenokarcinomi, limfomi, fibrosarkomi, osteosarkomi, hondrosarkomi i melanomi.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi nazofaringealnog karcinoma
Karcinom nazofarinksa često se očituje palpabilnim metastazama na vratu. Još jedan zajednički simptom je gubitak sluha, uslijed opstrukcije nosa ili Eustahijeve tube koja uzrokuje efuziju srednjeg uha. Ostali simptomi su uhobolja, gnojno–krvavi iscjedak iz nosa, jasna epistaksa, paraliza moždanih živaca i limfadenopatija na vratu. Paralize kranijalnih živaca najčešće uključuju VI, IV i III kranijalni živac zbog njihovog položaja u kavernoznom sinusu, u neposrednoj blizini foramena laceruma, što je najčešći put intrakranijskog širenja tih karcinoma. Budući da limfne žile nazofarinksa komuniciraju preko središnje linije, obostrane su metastaze česte.
Dijagnoza
Dijagnoza karcinoma nazofarinksa
Bolesnici za koje se sumnja da imaju karcinom nazofarinksa podvrgavaju se pretrazi nazofaringealnim zrcalom ili endoskopom, a promjena se bioptira. Otvorena biopsija čvora na vratu ne bi se trebala izvoditi inicijalno ( vidi: Tvorba na vratu), a punkcija čvora je prihvatljiva i učestalo se preporučuje.
Treba učiniti MR glave pomoću gadolinija, (uz potiskivanje masti), s obraćanjem pozornosti na nazofarinks i bazu lubanje—baza lubanje je zahvaćena u oko 25% slučajeva. CT je također potreban za točnu procjenu kostiju baze lubanje, koje su manje vidljive na MRI. PET CT se obično obavlja zbog procjene opsega bolesti i proširenosti na limfne čvorove vrata. (Vidi tablicu Stupnjevanje karcinoma nazofarinksa.)
Stupnjevanje raka nazofarinksaStadij | TUMOR (Maksimalna dubina) | Metastaze u regionalne limfne čvorove†† | Udaljene metastaze‡ |
|---|
Određivanje stadija karcinoma tumora glave i vrata ovisi o veličini i sijelu primarnog tumora (T), broju i veličini metastaza u limfne čvorove vrata (N) i postojanju udaljenih metastaza (M). * T1 = tumor ograničen na nazofarinks ili se proteže na orofarinks i/ili nosnu šupljinu bez zahvaćanja parafaringealnog prostora; T2 tumor se širi na parafaringealni prostor i/ili susjedno meko tkivo; T3 = tumor infiltrira koštane strukture na bazi lubanje, vratnim kralješcima, pterigoidu i/ili paranazalnim sinusima; T4 = tumor s intrakranijalnim proširenjem ili zahvaćenošću kranijalnih živaca, hipofarinksa, orbite, parotida i/ili opsežne infiltracije mekog tkiva |
† N0 = nijedan; N1 = jednostrani cervikalni ili bilateralni retrofaringealni čvorovi ≤ 6 cm; N2 = bilateralni cervikalni čvorovi ≤ 6 cm ; N3 = jednostrani ili obostrani čvor > 6 cm, i/ili ekstenzija ispod krikoidne hrskavice |
‡M0 = bez udaljenih metastaza; M1 = prisutne udaljne mestaze. |
Data from Amin MB, Edge S, Greene F, Byrd DR, et al: American Joint Committee on Cancer (AJCC) Cancer Staging Manual, 8th edition. New York, Springer, 2017; AJCC Cancer Staging Form Supplement, 2018. |
I | T1 | N0 | M0 |
II | T1 | N1 | M0 |
| T2 | N0, N1 | M0 |
III | T1, T2 | N2 | M0 |
| T3 | N0-2 | M0 |
IVA | T4 | N0-2 | M0 |
| Bilo koji T | N3 | M0 |
IVB | Bilo koji T | Bilo koji N | M1 |
Prognoza
Prognoza karcinoma nazofarinksa
Pacijenti s ranim karcinomom nazofarinksa (vidi tablicu Stupnjevanje nazofaringealnog karcinoma) uglavnom imaju dobro preživljenje (5-godišnje preživljenje je 60 do 75%), dok pacijenti sa stadijem IV imaju loš ishod bolesti (5-godišnje preživljenje je < 40%).
Liječenje
Liječenje karcinoma nazofarinksa
Zbog lokacije i proširenosti, karcinomi nazofarinksa često nisu dostupni kirurškom zahvatu. Liječe se primjenom kemoterapije i radioterapije, nakon čega obično slijedi adjuvantna kemoterapija.
Recidivni karcinomi mogu se liječiti dodatnom primjenom radioterapije, uobičajeno s brahiterapijom (postavljanjem radioaktivnog izvora na mjesto karcinoma); postoji rizik od radionekroze baze lubanje. Alternativa zračenja u određenih slučajeva je resekcija baze lubanje. Resekcija se obično radi uklanjanjem dijela gornje čeljusti za pristup, ali u određenim slučajevima, resekcija se može obaviti endoskopski, iako malo podataka postoji za endoskopske resekcije. (Vidi također sažetak National Cancer instituta Nasopharyngeal Cancer Treatment.)
Ključne poruke
Palpabilni limfni čvorovi na vratu najčešći su nalaz kod karcinoma nazofarinksa; drugi simptomi uključuju nazalnu kongestiju s epistaksom, krv u slini i gubitak sluha.
Dijagnoza nazofaringealnog karcinoma nazalnom endoskopijom i biopsijom iglom te upotrebom CT-a, MR-a i PET-a za postavljanje stadija.
Nazofaringealni karcinom se liječi kombinacijom kemoterapije i radioterapije te ponekad kirurški.
Više informacija
Sljedeći izvori na engleskom jeziku mogu biti korisni. Imajte na umu da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.