Ektopični supraventrikulski ritmovi

Autor: L. Brent Mitchell, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: doc. dr. sc. Šime Manola dr. med.

Različiti ritmovi nastaju iz supraventrikulskih fokusa (obično u atrijima); Dijagnoza počiva na EKG zapisu. Mnogi su asimptomatski i ne zahtijevaju liječenje.

(Pogledati također Pregled aritmija.)

Ektopični supraventrikulski ritmovi uključuju

  • Preuranjene atrijske otkucaije

  • atrijsku tahikardiju

  • Multifokalnu atrijsku tahikardiju

  • Neparoksizmalnu junkcijsku tahikardiju

  • ritam lutajućeg vodiča

Preuranjeni atrijski otkucaji

Supraventrikulske ekstrasistole (SVES), ili prerane atrijske kontrakcije (engl. premature atrial contractions = PACs), su česti impulsi koji se pojavljuju u epizodama. Mogu se pojaviti i kod zdravog srca sa ili bez precipitirajućih čimbenika (npr. kava, čaj, alkohol, pseudoefedrin) ili mogu biti znak kardiopulmonalnog poremećaja. Oni su česti u bolesnika s KOPB. Povremeno uzrokuju palpitacije.

Dijagnoza se temelji na EKG-u (vidi sliku).

SVES mogu biti normalne, aberantne ili ne provedene i uobičajeno su praćene nekompenzatornom pauzom. Aberantno provedene SVES (obično s morfologijom bloka desne grane snopa) moraju se razlikovati od prijevremenih otkucaja ventrikulskog porijekla.

Atrijski ektopični otkucaji su ektopični atrijski otkucaji koji se iznenada pojavljuju nakon duge sinsne pauze ili sinusnog aresta. Oni mogu biti jednostruki ili višestruki; ektopični otkucaji iz jednog fokusa mogu izazvati kontinuirani ritam (ektopični atrijski ritam) Srčana frekvencija je obično sporija, morfologija P–vala je tipično drukčija i PR–interval je nešto kraći nego u sinus ritmu.

Atrijska tahikardija

Atrijska tahikardija je pravilan ritam uzrokovan stalnom, brzom aktivacijom atrija iz jedne atrijske točke. Otkucaji srca su obično 150 do 200 otkucaja / min; Međutim, s vrlo brzom frekvencijom atrija, nodalnom disfunkcijom ili intoksikacijom digitalisom može se javiti AV blok i usporiti ventrikulska frekvencija. Mehanizmi uključuju pojačani automaticitet atrija i intra-atrijski kružni mehanizam.

Atrijska tahikardija je najrjeđi oblik (5%) supraventrikulske tahikardije a obično se javlja u bolesnika koji imaju strukturni (anatomski) poremećaj srca. Drugi uzroci su iritacija atrija (npr. perikarditis), lijekovi (npr. digoksin), alkohol i udisanje otrovnih plinova.

Simptomi su kao i kod drugih tahikardija.

Dijagnoza se temelji na EKG-u; P valovi koji se morfološki razlikuju od normalnih sinusnih P valova prethode QRS kompleksima a mogu biti i skriveni u prethodnom T valu. (vidi sliku).

Vagusnim manevrima se može usporiti srčana frekvencija, što omogućava vizualizaciju P–valova kad su skriveni, no ovi manevri obično ne prekidaju aritmiju (pokazujući time da AV–čvor nije neophodan dio aritmijskog električnog kruga).

Liječenje uključuje kontrolu uzročnih čimbenika i usporavanje frekvencije ventrikula korištenjem β–blokatora ili blokatora Ca– kanala. epizoda se može prekinuti kardioverzijom istosmjernom strujom. Farmakološki pristup prekidanju i prevenciji atrijske tahikardije uključuje antiaritmijske lijekove klasa Ia, Ic, or III. Ako su ove neinvazivne metode neučinkovite, alternativan uključuje "overdrive" stimulaciju i ablaciju.

Multifokalna atrijska tahikardija

Multifokalna atrijska tahikardija (kaotična atrijska tahikardija) je nepravilno nepravilan ritam uzrokovan nasumičnim pražnjenjem više ektopičnih atrijskih točaka. Po definiciji, srčana frekvencija je ≤100 otkucaja/min. Osim frekvencije, značajke su iste kao i one kod lutajućeg atrijskog elektrostimulatora. Simptomi, kad se pojave, su isti kao i kod brze tahikardije. MAT može biti posljedica plućnog poremećaja kao što je Kronična opstruktivna plućna bolest ali je također uzrokovana temeljnom srčanom bolešću kao što je koronarna bolest, i abnormalnosti elektrolita kao što su hipokalijemija. Liječenje je usmjereno na osnovni plućni poremećaj.

Neparoksizmalna junkcijska tahikardija

Neparoksizmalna spojna tahikardija uzrokovana je abnormalnim automaticitetom AV– čvora ili susjednog tkiva, i obično nastaje nakon operacije na srcu, akutnog inferiornog IM, miokarditisa ili toksičnog učinka digitalisa. Brzina otkucaja srca je od 60 do 120 otkucaja / min; na taj način, simptomi su obično odsutni. EKG zapis pokazuje pravilne QRS–komplekse normalnog izgleda bez uočljivih P–valova ili bez retrogradnih P–valova (izvrnuti u inferiornim odvodima) koji se pojavljuju neposredno prije (< 0,1 sek) ili nakon QRS–kompleksa. Ovaj ritam se razlikuje od paroksizmalne supraventrikulske tahikardije nižom srčanom frekvencijom i postupnim nastupom i prestankom. Liječenje je usmjereno na uzrok.

Ritam lutajućeg vodiča

Ritam lutajućeg vodiča (multifokalni atrijski ritam) je nepravilno nepravilan ritam uzrokovan nasumičnim pražnjenjem više ektopičnih atrijskih točaka. Po definiciji, srčana frekvencija je 100 otkucaja/min. Ova aritmija se tipično pojavljuje kod bolesnika koji imaju plućnu bolest i koji su hipoksični, acidotični, intoksicirani teofilinom ili je kod njih posrijedi neka od kombinacija ovih stanja. U EKG zapisu, morfologija P–vala se razlikuje od otkucaja do otkucaja i postoje 3 ili više različite morfologije P–vala. Prisutnost P–valova razlikuje ritam lutajućeg atrijskog elektrostimulatora od atrijske fibrilacije. Liječenje je usmjereno na uzrok.