Autor: Josephine Elia, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: prof. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med. i Luka Komić, dr. med.
Shizofrenija je prisutnost halucinacija i sumanutosti koje uzrokuju znatnu psihosocijalnu disfunkciju u trajanju ≥ 6 mjeseci.
(Vidi također Shizofrenija u odraslih.)
Shizofrenija tipično počinje sredinom adolescencije do sredine 30-ih, s vrhuncem u 20-im godinama života. Obilježja shizofrenije u adolescenata i mladih odraslih osoba su slična. Shizofrenija u predpubertetske djece (shizofrenija s nastupom u dječjoj dobi, prije 13. godine života), u kojoj su simptomi slični onima kod adolescenata/mladih je izuzetno rijetka (1).
Iako se prva epizoda obično javlja u mladih odraslih osoba, neki neurorazvojni događaji i iskustva prethode bolesti (primjerice u perinatalnom periodu).
Ti perinatalni čimbenici rizika obuhvaćaju sljedeće:
-
Genetski poremećaji (posebice oni koji povećavaju rizik od pojave u djetinjstvu)
-
Izloženost određenim lijekovima ili tvarima (npr. kanabis) u osjetljivom razdoblju
-
Prenatalna pothranjenost
-
Komplikacije pri porodu, hipoksija, perinatalna infekcija, odvajanje posteljice ili insuficijencija posteljice
-
Ozljeda mozga u djetinjstvu
Ostali faktori rizika koji se javljaju kasnije (npr. korištenje droga kasnije u adolescenciji), mogu potaknuti pojavu shizofrenije.
Manifestacija shizofrenije s nastupom u dječjoj dobi je obično nalik onoj u adolescenata i odraslih, no sumanutosti i vidne halucinacije (koje mogu biti češće u djece) mogu biti manje razrađene. Dodatne značajke koje također pomažu razlikovati shizofreniju s nastupom u dječjoj dobi od one u adolescenata/mladih odraslih su: (1):
-
Teži simptomi
-
Snažna, pozitivna obiteljska anamneza
-
Povećana učestalost genetskih abnormalnosti, razvojni poremećaji (npr. pervazivni razvojni poremećaj, intelektualne teškoće) i motorni poremećaji
-
Povećana učestalost premorbidnih socijalnih poteškoća
-
Podmukao početak
-
Kognitivno oštećenje
-
Neuroanatomske promjene (progresivni gubitak volumena kortikalne sive tvari, povećanje volumena moždanih klijetki)
Nagli početak psihoze u malog djeteta se uvijek treba liječiti kao hitno stanje, uz podrobnu zdravstvenu obradu za utvrđivanje fiziološkog uzroka promjene duševnog stanja; sljedeći uzroci (2) mogu dovesti do psihoze:
-
Terapeutski lijekovi (npr. stimulansi, kortikosteroidi, antikolinergici)
-
Rekreacijske droge (npr. kanabis)
-
Poremećaji središnjeg živčanog sustava (SŽS), uključujući infekcije (virusne, bakterijske, parazitske), tumore, demijelinizirajuće bolesti, ozljede, napadaje ili migrene
-
Autoimuni poremećaji (npr. anti-NMDA [N-metil-d-aspartat] receptor encefalitis [3], SLE)
-
Endokrinopatije (npr. hipertireoza, hipokortizolemija)
-
Poremećaji spavanja
-
Metabolički poremećaji (porfirija, Wilsonova bolest, GM2 gangliozidoza)
-
Lizosomalne bolesti skladištenja
-
Nutritivni nedostatci (magnezij i vitamini A, D, B1, B3, B12)
-
Kromosomske abnormalnosti (22.11q, XXY, XO, fragilni X, Prader-Willi, Fahrova bolest)
Nedavna istraživanja pokazuju da postoji povećan rizik od razvoja određenih psihotičnih poremećaja (tj. bipolarnog poremećaja i shizofrenije) među adolescentima koji koriste proizvode od kanabisa koji sadrže tetrahidrokanabinol (THC; 4). Ovaj povećani rizik nije objašnjen genetskim čimbenicima. Postoji zabrinutost da bi nedavna legalizacija marihuane mogla dati adolescentima (i njihovim roditeljima) lažan osjećaj sigurnosti u pogledu sigurnosti ove česte rekreativne droge.
Liječenje shizofrenije u djece i adolescenata je složeno, s promjenjivim ishodima te se preporuča uputiti dijete dječjem i adolescentnom psihijatru.
Literatura
-
1. Driver D, Thomas S, Gogtay N, et al: Childhood-onset schizophrenia and early-onset schizophrenia spectrum disorders: An update. Child Adolesc Psychiatric Clinic N Am29(1):71-90, 2020. doi: 10.1016/j.chc.2019.08.017
-
2. Skikic M, Arriola JA: First episode psychosis medical workup: Evidence-informed recommendations and introduction to a clinically guided approach. 29(1):15-28, 2020. Child Adolesc Psychiatr Clin N Am. doi: 10.1016/j.chc.2019.08.010
-
3. Dalmau J, Lancaster EL, Martinez-Hernandez E, et al: Clinical experience and laboratory investigations in patients with anti-NMDAR encephalitis. Lancet Neurol 10(1):63-74, 2011. doi: 10.1016/S1474-4422(10)70253-2
-
4. Di Forti M, Quattrone D, Freeman TP, et al: The contribution of cannabis use to variation in the incidence of psychotic disorder across Europe (EU-GEI): A multicentre case-control study. Lancet 6:427-436, 2019. http://dx.doi.org/10.1016/S2215-0366(19)30048