Keratoakantom

Autor: Gregory L. Wells, MD
Urednica sekcije: akademkinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med.
Prijevod: Zdenka Šitum Čeprnja, dr. med. i Mislav Mokos, dr. med.

Keratoakantomi su okrugli, čvrsti čvorići, obično boje kože, s uzdignutim rubovima i karakterističnim središnjim kraterom koji sadrži rožnati materijal; obično se spontano povlače, međutim neki mogu biti dobro diferencirani oblik planocelularnog karcinoma. Dijagnoza se postavlja biopsijom ili ekscizijom. Liječenje je kirurško ili injekcijama metotreksata ili 5-fluorouracila

(Vidi također Pregled raka kože.)

Keratoakantom

Keratoakantom je okrugli, tvrdi nodus s oštro ograničenim rubovima i karakterističnim središnjim kraterom. Keratoakantomi se naglo razvijaju, tipično na dijelovima kože izložene suncu. Uzrok je nepoznat, ali mogu biti oblik dobro diferenciranog planocelularnog karcinoma.

Sliku ustupio Thomas Habif, MD.

Veliki keratoakantom

Ova slika prikazuje veliki keratoakantom na šaci bolesnika.

DR M.A. ANSARY/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Etiologija keratoakantoma je nepoznata. Većina stručnjaka ove promjene smatra dobro diferenciranim planocelularnim karcinomima koji imaju sklonost involuciji.

Promjena se brzo razvija; obično doseže punu veličinu (tipično 1-3 cm, ali može biti i >5 cm) za 1–2 mj. Najčešće se javlja na koži izloženoj suncu, licu, podlakticama i dorzumu šaka. Spontana involucija može započeti za nekoliko mjeseci, ali ne mora nastupiti.

Dijagnoza

Dijagnoza keratoakantoma
  • biopsija ili ekscizija

Budući da ne mora doči do involucije ove promjene, preporučuje se biopsija ili ekscizija.

Liječenje

Liječenje keratoakantoma

Nakon spontane involucije može zaostati ožiljak; kirurškim odstranjenjem ili intralezijskim injekcijama metotreksata ili 5–fluorouracila obično se postiže bolji kozmetički ishod, a ekscizija omogućuje histološku potvrdu dijagnoze.

Prevencija

Prevencija keratoakantoma

Nije poznato povećava li se rizik za razvoj keratoakantoma s povećanom izloženošću ultraljubičastom (UV) zračenju. Ipak, preporuča se niz mjera za ograničavanje izloženosti.

  • izbjegavanje sunca: boravak u hladu, izbjegavanje aktivnosti na otvorenom između 10 h ujutro i 4 h popodne (kada su sunčeve zrake najjače) te izbjegavanje sunčanja i korištenja solarija

  • korištenje zaštitne odjeće: košulje dugih rukava, hlače i šeširi širokog oboda

  • upotreba krema za sunčanje: najmanje faktor zaštite od sunca (SPF) 30 sa širokim spektrom UVA/UVB zaštite, koristiti prema uputama (tj. primijeniti svaka 2 sata i nakon plivanja ili znojenja); ali ne u svrhu produljenog izlaganja suncu