Autor:
Evan M. Braunstein, MD, PhD
Urednik sekcije:
prof. dr. sc.
Petar Gaćina, dr. med.
Prijevod:
Branimir Barišić, dr. med.
Anemija (sniženje broja eritrocita, sadržaja hemoglobina (Hb) ili hematokrita (Htc) može biti posljedica smanjenog stvaranja crvenih krvnih stanica (eritropoeza), povećanog razaranja crvenih krvnih stanica, gubitka krvi ili kombinacije tih čimbenika. (Vidi također: Pristup bolesniku s anemijom.)
Anemije koje nastaju zbog smanjenog stvaranja crvenih krvnih stanica (hipoproliferacijske anemije) su obilježene retikulocitopenijom, koja je uobičajeno vidljiva u razmazu periferne krvi.
Eritrocitni indeksi, osobito MCV, mogu nam pomoći u sužavanju diferencijalne dijagnoze smanjene eritropoeze i u određivanju potrebe za dodatnim pretragama.
Mikrocitne anemije su posljedica smanjenog ili neučinkovitog stvaranja hema ili globina. Mikrocitne anemije uključuju anemiju zbog nedostatka željeza, anemiju zbog poremećaja prijenosa željeza, anemiju zbog poremećaja iskorištavanja željeza (uključujući neke sideroblastične anemije i otrovanje olovom), i talasemije (koje također uzrokuju hemolizu). Bolesnici s mikrocitinim anemijama obično zahtijevaju provjeru zaliha željeza.
Normocitne anemije su obilježene normalnom širinom distribucije eritrocita (RDW) i normokromnim indeksima. Dva najčešća uzroka su hipoproliferacija zbog nedostatka ili neadekvatnog odgovora na eritropoetin (EPO) i anemija kronične bolesti. Stečeni primarni poremećaji koštane srži kao aplastična anemija, čista aplazija crvene loze, i mijelodisplastični sindrom (MDS) mogu se također prezentirati normocitnom anemijom.
Makrocitne anemije mogu biti uzrokovane neprimjerenom sintezom DNA što dovodi do megaloblastoze, koja se pojavljuje kod nedostatka vitamina B12 ili folata (vidi Megaloblastične makrocitne anemije). Ostali uzroci uključuju kroničnu konzumaciju alkohola (neovisno o nedostatku vitamina), bolesti jetre, mijelodisplastični sindrom (MDS), i hemolizu. Neki bolesnici s hipotireozom imaju makrocitozu, uključujući i neke koji nemaju anemiju.
Mnoge anemije imaju promjenjive nalaze u perifernom razmazu. Anemija kronične bolesti može biti mikrocitna ili normocitna. Anemije uslijed mijelodisplastičnog sindroma mogu biti normocitne ili makrocitne. Anemije uslijed endokrinoloških poremećaja (poput hipotireoze) ili nedostataka nekih elemenata (kao što su bakar ili cink) mogu se ispoljavati različito, uključujući normocitnu ili makrocitnu anemiju.
Liječenje nedovoljnog stvaranja crvenih krvnih stanica ovisi o uzroku.