Barijerni kontraceptivi uključuju vaginalne spermicide (pjene, kreme, čepići), kondome, dijafragme, cervikalne kape i kontracepcijske spužve.
Spermicidi
Vaginalne pjene, kreme i supozitoriji sadrže sredstva koja pružaju kemijsku barijeru od sperme, oštećujući membranu stanica spermija i tako sprječavajući oplodnju. Većina spermicida sadržava nonoksinol-9 i dostupni su bez recepta. Ovi proizvodi su slične učinkovitosti; stopa trudnoća je 19% kod savršenog korištenja i 28% kod tipičnog (nedosljednog) korištenja.
Spermicide treba staviti u rodnicu najmanje 10 do 30 minuta prije spolnog odnosa i ponoviti prije svakog odnosa.
Budući da je njihova učinkovitost ograničena, spermicidi se često koriste s drugim metodama mehaničke kontracepcije. Spermicidi ne štite pouzdano od spolno prenosivih bolesti. Također, spermicidalna sredstva mogu uzrokovati vaginalnu iritaciju koja povećava rizik od prijenosa HIV-a. Iz tog razloga, kondomi se više ne podmazuju nonoksinolom-9.
kontraceptiv
Vaginalni gel mijenja pH rodnice; ova promjena onesposobljava spermije i time sprječava oplodnju. Vaginalni gel sadrži prvenstveno mliječnu i limunsku kiselinu. Stopa trudnoća u prvoj godini korištenja iznosi sedam posto s idealnom primjenom i 14% s uobičajenom primjenom. Korištenje drugih barijernih metoda s vaginalnim gelom poboljšava učinkovitost.
Spermicide treba staviti u rodnicu najmanje 10 do 30 minuta prije spolnog odnosa i ponoviti prije svakog odnosa.
Spermicidi ne štite pouzdano od spolno prenosivih bolesti.
Kondomi
Upotreba kondoma pouzdano smanjuje rizik od spolno prenosivih bolesti, uključujući HIV infekciju. Kondomi mogu biti načinjeni od lateksa, poliuretana, silikona i janjećeg crijeva. Kondomi od janjećeg crijeva su neprobojni za spermu, ali ne i za mnoge od virusa koji mogu uzrokovati ozbiljne infekcije (npr HIV). Prema tome, poželjni su lateks i sintetički (poliuretan, poliizopren, silikonska guma) kondomi. Kondomi također štite od humanog papiloma virusa (HPV), čime se smanjuje rizik od prekanceroznih lezija vrata maternice.
Muški kondom je jedina reverzibilna muška kontracepcijska metoda osim prekinutog snošaja, koje ima veće stope neuspjeha sprječavanja začeća.
Muški kondom se nanosi prije penetracije; vrh treba stisnuti i ostaviti da se prostire 1 cm iznad vrha penisa kako bi skupljao ejakulat.
Ženski kondom je vrećica s unutarnjim i vanjskim prstenom; unutarnji prsten se umetne u vaginu, a vanjski prsten ostaje vani i pokriva međicu. Ženski kondom treba staviti do 8 sati prije odnosa te ga treba ostaviti u rodnici 6 sati nakon odnosa. Penis treba pažljivo voditi kroz vanjski prsten kako bi bili sigurni da se ejakulat skuplja u vrećici.
Kod obje vrste kondoma potrebno je paziti da se sadržaj kondoma ne prolije nakon uklanjanja penisa nakon spolnog odnosa. S muškim kondomom, penis treba izvući odmah nakon ejakulacije dok se rub kondoma čvrsto drži uz bazu penisa; ova mjera opreza sprječava da kondom sklizne i prolije sjeme. Veći prsten ženskog kondoma trebao bi biti uvrnut kako bi se spriječilo izlijevanje sjemena. Hitnu kontracepciju treba koristiti ako se sadržaj prolije, kondom sklizne ili pukne.
Prilikom svakog odnosa treba koristiti novi kondom.
Stope trudnoće nakon 1 godine su
Dijafragma
Dijafragma je kupolasta gumena kapa sa savitljivim rubom koja odgovara vratu maternice. Obično se koristi sa spermicidom te zajedno pružaju učinkovitu barijeru spermi. Spermicid se primjenjuje na dijafragmu prije umetanja. Nakon prvog odnosa dodatni spermicid treba dodati u rodnicu prije svakog idućeg odnosa. Dijafragme se mogu prati i ponovno koristiti.
Konvencionalne dijafragme od lateksa izrađuju se u različitim veličinama. Ginekolog odredi veličinu dijafragme tako da ona ne smeta ni ženi, niti njezinom partneru. Nakon poroda ili značajne promjene tjelesne težine, veličina se ponovno određuje.
Nova dijafragma univerzalne veličine (univerzalna kontraceptivna barijera ili SILCS dijafragma) izrađena je od silikona i smatra se da odgovara jednoj veličini. Mekša je i trajnija od tradicionalnih dijafragmi od lateksa.
Dijafragma treba ostati na mjestu najmanje 6 do 8 sati, ali ne više od 24 sata nakon spolnog odnosa.
Stopa trudnoće pri korištenju konvencionalne dijafragme u prvoj godini korištenja iznosi oko 6% uz savršenu primjenu, a oko 12% uz tipičnu primjenu. Stopa trudnoće sa SILCS dijafragmom slična je onoj s korištenjem konvencionalne dijafragme (1).
Dijafragme su nekada bile u širokoj upotrebi (jedna trećina žena u 1940.), no do 2002 koristi ih manje od jedan posto žena u SAD-u. Ovaj pad u korištenju je uglavnom posljedica razvoja mnogih drugih učinkovitijih metoda kontracepcije.
Reference za dijafragmu
-
1. Schwartz JL, Weiner DH, Lai JJ, et al: Contraceptive efficacy, safety, fit, and acceptability of a single-size diaphragm developed with end-user input. Obstet GynecolObstet Gynecol 120(1):197-206, 2012. doi: 10.1097/AOG.0000000000000721
Cervikalna kapa
Cervikalna kapa nalikuje dijafragmi, ali je manja i krutija.
S cervikalnom kapom uvijek treba koristiti spermicidnu kremu ili gel. Cervikalnu kapu treba postaviti prije odnosa i trebala bi ostati na mjestu najmanje 6 sati nakon odnosa, ali ne dulje od 48 sati.
Stopa trudnoće je 18% sa tipičnim korištenjem i 10 do 13% sa savršenom primjenom u prvoj godini; stope su više u žena koje su rađale jer cervikalna kapa teže prijanja što smanjuje sigurnost korištenja.
Samo je jedna vrsta cervikalne kape dostupna u SAD-u. Dolazi u 3 veličine (mala, srednja, velika); veličina se odabire na temelju ženine porođajne anamneze. Liječnik mora napisati recept kako bi se mogla koristiti cervikalna kapa no ona ne iziskuje posebno podešavanje.
Kontracepcijska spužva
Kontracepcijska spužva djeluje i kao barijerni uređaj i kao spermicidno sredstvo. Može biti stavljena 24 sata prije odnosa. Treba ju ostaviti na mjestu najmanje 6 sati nakon odnosa. Maksimalno vrijeme korištenja ne smije prijeći 30 h.
Stopa trudnoća s tipičnom uporabom je 12% za žene koje nisu rađale i 24% za žene koje su rađale.