Kontinuirana hemofiltracija i hemodijaliza

Autor: L. Aimee Hechanova, MD
Urednica sekcije: doc. dr. sc. Karmela Altabas, dr. med.
Prijevod: Goran Prodanović, dr. med.

Kontinuirana hemofiltracija i hemodijaliza su postupci kojima se krv neprekidno filtrira i dijalizira; Glavna prednost kontinuiranih metoda je odstranjivanje velikih količina tekućine bez hipotenzivnih epizoda koje izaziva intermitentna hemodijaliza. Postupak je indiciran prema za hemodinamski nestabilne bolesnike s akutnom ozljedom bubrega ili one čije liječenje zahtijeva primjenu velikih količina tekućine (npr. multiorgansko zatajenje ili šok s potrebom parenteralne hiperalimentacije ili infuzije vazopresora).

Kontinuiranom hemofiltracijom voda i otopljene tvari mase do 20.000 Daltona filtriraju se iz krvi pomoću konvekcije kroz polupropusnu membranu; filtrat se odbacuje, a bolesniku se vrši nadoknada volumena putem infuzija fiziološki uravnoteženih koncentracije vode i elektrolita. Filtru se može pridodati i dijalitički sustav da se ubrza klirens otopljenih tvari. Postupci mogu biti

  • arteriovenski

  • venovenski

Pri arteriovenskom postupku kanulira se femoralna arterija pa arterijski tlak potiskuje krv kroz filtar u femoralnu venu. Filtracijska frakcija je tipično niska, poglavito u hipotenzivnih bolesnika.

Za venovenski postupak potrebna je crpka za potiskivanje krvi kroz uređaj iz jedne od velikih vena (femoralna, potključna, jugularna) kroz sistem za dijalizu te natrag u vensku cirkulaciju. Primjenom katetera s dvostrukim lumenom krv se izvlači i vraća u istu venu.

Arteriovenski pristup je jednostavan sustav čija prednost je da ne zahtijeva potporu krvne pumpe , ali ne osigurava pouzdane protoke krvi u hipotenzivnih bolesnika Prednosti ovog pristupa su bolja kontrola arterijskog tlaka i brzine filtriranja uz ravnomjernije odstranjivanje tekućine. Također, venovenski pristup zahtijeva punkciju samo jedne žile. Nije dokazano da je jedan postupak učinkovitiji od drugog.

Oba postupka zahtijevaju primjenu antikoagulansa, češće regionalno nego sustavno. Regionalna antikoagulacija citratom se provodi tako da se krv koja napušta bolesnika prožima citratom koji veže kalcij iz krvi i na taj način sprječava zgrušavanje; Kalcij se potom reinfundira netom prije nego krv iz aparata vrati bolesniku. Tom metodom su izbjegnute komplikacije sustavne heparinizacije. Međutim, ne mogu svi bolesnici primiti citratnu antikoagulaciju(1).

Pregled nadomjesnog bubrežnog liječenja

Literatura

  • Acute Kidney Injury Work Group.Acute Kidney Injury Work Group. KDIGO kliničke smjernice za akutnu ozljedu bubrega. Kidney Int Suppl2(1):89-115, 2012.