Varikozne vene su proširene površinske vene u nogama. Obično nema jasnog uzroka. Varikozne vene su u pravilu asimptomatske, ali mogu uzrokovati osjećaj punoće, pritiska, boli ili hiperestezije u nogama. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom. Liječi se kompresijom, njegom rane, skleroterapijom i kirurški.
Varikozne vene se mogu pojaviti same ili u sklopu kronične venske insuficijencije.
Etiologija
Etologija je nepoznata, ali varikoziteti vena mogu nastati zbog primarne insuficijencije venskih zalistaka uz refluks, ili primarne dilatacije stijenke vena strukturnog deformiteta. U nekih osoba, varikoziteti nastaju zbog kronične venske insuficijencije i venske hipertenzije. Većina zahvaćenih osoba nema jasne čimbenike rizika. Varikoziteti se često pojavljuju unutar obitelji, što upućuje na genetsku komponentu. Varikozne vene se češće pojavljuju u žena jer estrogen utječe na strukturu vena, a trudnoća povećava intravenski tlak u zdjelici i nogama. Rijetko, varikozne vene su dio Klippel-Trénaunay-Weber-og sindroma, koji uključuje kongenitalne arteriovenske fistule i potkožne kapilarne angiome.
Simptomi i znakovi
Varikozne vene u početku mogu biti napete i palpabilne, ali ne i vidljive. Naknadno, mogu se progresivno povećavati, protrudirati i biti izrazito vidljive; mogu uzrokovati osjećaj punoće, slabosti u nogama, povećani tlak i površinsku bol i hiperesteziju nogu. Varikozne vene su najbolje vidljive dok bolesnik stoji.
Zbog nejasnih razloga, rijetko se razvijaju statički dermatitis ili ulkusi. Kada se pojave promjene na koži (npr. induracija, pigmentacija, ekcem), najčešće nastaju u području medijalnog maleola. Ulkusi se mogu razviti nakon minimalne traume u zahvaćenom području; oni su obično mali, površninski i bolni.
Varikoziteti vena mogu i trombozirati, uzrokujući bol. Također, mogu uzrokovati i venske bule u koži, koje mogu rupturirati i krvariti nakon minimalne traume. Vrlo rijetko, takvo krvarenje, koje može nastati u snu, može biti fatalno.
Dijagnoza
-
Klinička procjena
-
Kolor dopler ultrazvuk
Dijagnoza je obično očigledna već prilikom fizikalnog pregleda. Trendelenburg-ov test (uspoređujući vensko punjenje prije i nakon otpuštanja steznika) se više ne koristi često kako bi se identificirao retrogradni protok kroz inkompetentnu valvulu vene safene.
Dupleks ultrazvuk je pouzdan test, ali nije jasno da li je to rutinski potrebno.
Liječenje
Liječenje ima za cilj ublažavanje simptoma, poboljšanje izgleda nogu, a, u nekim slučajevima, spriječanje komplikacija. Liječenje se sastoji od primjene kompresivnih (elastičnih) čarapa i lokalne njege rane po potrebi.
Minimalno invazivna terapija (npr. skleroterapija) i kirurgija su indicirani za prevenciju rekurente tromboze varikoziteta i za promjene na koži; ovi postupci se često koriste iz kozmetičkih razloga.
Skleroterapija koristi iritans (natrijev tetradecil sulfat) kojim se potiče tromboflebitička reakcija koja fibrozira i okludira venu; iako, mnogo varikoznih vena se ponovno rekanalizira. Kirurški zahvat uključuje podvezivanje ili vađenje dugih, a ponekad i kratkih vena safena. Ovi zahvati kratkotrajno ublaže simptome, ali dugoročna učinkovitost je mala (bolesnici često razviju rekurentne varikozne vene).
Termalna ablacija uz uporabu lasera ili radiofrekventnog zračenja je također opcija u sklopu minimalno invazivnog liječenja varikoznih vena.
Neovisno o načinu liječenja, razvijaju se nove varikozne vene, pa je liječenje često dugotrajno.