Bruksizam je škripanje ili stiskanje zubi.
Bruksizam se može javiti tijekom spavanja (bruksizam u snu) i dok je osoba budna (bruksizam u budnom stanju). Kod nekih ljudi bruksizam može uzrokovati glavobolje, bol u vratu i/ili čeljusti. Najčešće i najintenzivnije stiskanje i škripanje zubi događa se tijekom spavanja. Ljudi možda nisu svjesni svog bruksizma, ali članovi obitelji to mogu primijetiti. Bruksizam može dovesti do abrazije i na kraju istrošiti caklinu i dentin u kruni zuba, oštetiti metalne ili keramičke zubne krunice i uzrokovati klimavost zubi.
Bruksizam ima multifaktorsku etiologiju. Dobro utvrđeni čimbenici rizika ili čimbenici koji pridonose nastanku bruksizma uključuju poremećaje spavanja i emocionalni stres (npr. anksioznost). Abrazija i erozija zubi često su izraženije u pacijenata koji također imaju gastroezofagealni refluks (GERB) i/ili opstruktivnu apneju u snu. Čimbenici koji povezuju apneju u snu i bruksizam nisu dosljedno utvrđeni.
Liječenje zahtijeva da pacijent svjesno pokuša smanjiti bruksizam dok je budan. Dentalne udlage mogu se koristiti tijekom spavanja i na taj način spriječiti okluzijski kontakt zubi. Kod težih simptoma udlage se mogu nositi i tijekom dana. Obično takve udlage izrađuju stomatolozi po mjeri. Međutim, ako je jedini problem trošenje zubi, mogu se koristiti i toplinski prilagodljive konfekcijske udlage koje se oblikuju prema pacijentu, ali prvo treba napraviti stomatološku procjenu kako bi se vidjelo je li takva udlaga prikladna. Blagi anksiolitici, posebno benzodiazepini, mogu se koristiti dok se ne napravi udlaga, ali se ne preporučuju dulje vrijeme.
(Vidi također Miofascijalni bolni sindrom.)