Bakterijski prekomjerni rast u tankom crijevu mogu uzrokovati alteracije crijevne anatomije ili gastrointestinalnog motiliteta, ili manjak sekrecije gastrične kiseline Ovo stanje može dovesti do nedostatka vitamina, malapsorpcije masti i pothranjenosti. Dijagnoza se postavlja izdisajnim testom ili kvantitativnom kulturom intestinalnog aspirata. Liječi se peroralnim antibioticima.
Sindrom bakterijskog prerastanja je malapsorpcijski poremećaj.
U normalnim uvjetima, proksimalni dio tankog crijeva sadrži <10^5 bakterija/ml, većinom gram–pozitivnih aeroba. Ovu nisku koncentraciju bakterija održava normalna peristaltika, normalna sekrecija želučane kiseline, sluzi, sekretornih IgA te intaktna ileocekalna valvula.
Etiologija
Etiologija sindroma bakterijskog prerastanja
Anatomske promjene želuca i / ili tankog crijeva promiču zastoj sadržaja crijeva, što dovodi do bakterijskog rasta. Ovo uključuje divertikulozu tankog crijeva, kirurški formirane slijepe vijuge, stanja nakon resekcije želuca (poglavito staza u aferentnoj vijugi nakon resekcije Billroth II), strikture ili parcijalnu opstrukciju.
Poremećaji motiliteta crijeva udruženi su s dijabetičnom neuropatijom, sistemskom sklerozom, amiloidozom i idiopatskom pseudoopstrukcijom crijeva u kojih je također smanjen bakterijski klirens. Aklorhidrija i idiopatske promjene crijevnog motiliteta također mogu uzrokovati bakterijsku proliferaciju u starijih ljudi.
Patofiziologija
Patofiziologija sindroma bakterijskog prerastanja
Najčešće vrste u SIBO uključuju streptokoki, Bacteroides, Escherichia, Lactobacillus, Klebsiella, i Aeromonas. The excess bacteria consume nutrients, including carbohydrates and vitamin B12, leading to caloric deprivation and vitamin B12 deficiency. Budući da bakterije stvaraju folate, manjak folata je rijedak. Bakterije dekonjugiraju žučne soli, uzrokujući poremećaj stvaranja micela uz posljedičnu malapsorpciju. Značajna bakterijska proliferacija također dovodi do oštećenja sluznice tankog crijeva. Malapsorpcija masti i oštećenje sluznice može izazvati proljev.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi sindrom bakterijskog prerastanja
Najčešći simptom SIBO-a je nadutost. Ostali simptomi su nelagoda u trbuhu, proljev, nadutost i prekomjerni vjetrovi. Ipak, neki bolesnici imaju značajan proljev i steatoreju. (Vidi također American Journal of Gastroenterology's guidelines for small intestinal bacterial overgrowth.)
Dijagnoza
Dijagnostika sindroma bakterijskog prerastanja
Neki kliničari zastupaju stav da je terapijski odgovor na empirijsku antibiotsku terapiju, zapravo dijagnostički test. Međutim, obzirom da bakterijska proliferacija može oponašati druge poremećaje malapsorpcije (npr. Crohnovu bolest) kao i na činjenicu da nuspojave antibiotske terapije mogu pogoršati simptome, nastoji se utvrditi etiologija.
(Vidi također American Journal of Gastroenterology's guidelines for small intestinal bacterial overgrowth.)
Izdisajni test, posebno s hidrogen glukozom ili hidrogen laktulozom, predlaže se kod simptomatskih pacijenata za dijagnostiku prekomjernog rasta bakterija u tankom crijevu (SIBO). Prije testiranja izdisaja, preporučuje se da pacijenti izbjegavaju upotrebu antibiotika 4 tjedna i izbjegavaju sredstva za promociju i laksative najmanje 1 tjedan.
Standard dijagnostike SIBO-a je kvantitativna kultura instestinalnog aspirata koja pokazuje koncentraciju bakterija > 103 CFU/ml Ova metoda, međutim, zahtijeva endoskopski pregled.
Ako anatomske alteracije nisu zbog prethodnih operacija, potrebno je učiniti pasažu tankog crijeva za dijagnozu mehaničkih lezija. Ponekad CT angiografija ili angiografija magnetskom rezonancijom
Liječenje
Liječenje sindroma bakterijskog prerastanja
Liječenje sindroma bakterijskog rasta je s 10 do 14 dana oralne antibiotske terapije koja pokriva crijevne anaerobe i aerobe. Empirijski režimi uključuju jedno od ovoga dvoje:
Antibiotska terapija može biti ciklička, ako simptomi imaju tendenciju ponavljanja, i mijenjaju se na temelju kulture bakterija i osjetljivosti. Promjena antibiotske terapije može biti komplicirana zbog postojanosti različitih bakterija.
Zbog toga što bakterije metaboliziraju prvenstveno ugljikohidrate u crijevnom lumenu, a ne masti, prehrana bogata mastima i nizak udio ugljikohidrata i vlakana je koristan.
Uzročne čimbenike kao i nutritivni deficit (npr. vitamina B12) potrebno je ispraviti.
Ključne poruke
-
Anatomske promjene u želucu ili crijevima dovode do gastrointestinalnog zastoja, a time i bakterijskog bujanja.
-
Bakterije dekonjugiraju žučne soli, što uzrokuje malapsorpciju masti.
-
Dijagnoza se postavlja pomoću glukoza hidrogen izdisajnog testa i drugih izdisajnih testova, ili kvantitativnom kulturom crijevnog aspirata.
-
Peroralni antibiotici, uz dijetu bogatu mastima a siromašnu ugljikohidratima.
Više informacija
Sljedeći podaci na engleskom jeziku, mogu biti od koristi. Imajte na umu da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.