Pušenje je veliki individualni i javno zdravstveni problem. Ovisnost se brzo razvija. Glavne posljedice uključuju preranu smrt uzrokovanu oboljenjima kardiovaskularnog sustva, raka pluća, KOPB, i drugih bolesti. Pušačima koji odluče prestati pušiti bi se trebalo ponuditi pomoć pri prestanku.

Duhan se koristi zbog ugodnog učinaka glavne aktivne supstance zvane nikotin. Nikotin je vrlo adiktivan posebice unešen inhalacijom u pluća. Produkti izgaranja duhana sadržavaju i druge tvari koje mogu uzrokovati smrt i oboljenja.

Cigara i lula se manje puše u SAD-u. Procjenjuje se da su u 2015. godini 12,5 milijuna ljudi u dobi od 12 ili više godina (4,7% te populacije) pušači cigareta, a 2,3 milijuna (0,8%) pušači cigara. Ovi postotci su ostali relativno stabilni u posljednjih 15 godina. Health harms of pipe and cigar smoking include cardiovascular disease; COPD; cancers of the oral cavity, lung, larynx, esophagus, colon, and pancreas; and periodontal disease and tooth loss.

E-cigarete ili vaporizatorske olovke su uređaji koji se sastoje od baterije i patrone koja sadrži uređaj za zagrijavanje otopine s propilen glikolom, glicerolom i obično, ali ne i uvijek, nikotinom. Iako u e-cigaretama ne dolazi do izgaranja, aerosol koji se stvara u uređaju ne sastoji se samo od vodene pare. Osim što često sadrži nikotin, aerosol iz e-cigareta ima ultrafine čestice koje se mogu duboko udahnuti u pluća; aroma kao što je diacetil, kemikalija povezana s ozbiljnom bolešću pluća; hlapljivi organski spojevi; kemikalije koje uzrokuju rak; i teški metali (npr. nikal, kositar i olovo), iako u nižim razinama nego u zapaljenom duhanskom dimu. Dok dugoročni učinci inhaliranja aerosola e-cigareta nisu jasno poznati, razumno je nagađati da su oni vjerojatno manje štetni od dobro poznatih štetnih učinaka pušenja zapaljivih cigareta. Nisu dokazane zdravstvene prednosti uporabe e-cigareta za ljude koji koriste e-cigarete i nastavljaju pušiti zapaljive cigarete, uobičajeno nazvani dvostruki korisnici. Učinci korištenja e-cigareta u majke na razvoj fetusa nisu poznati, kao ni učinci uporabe e-cigareta na razvoj adolescentskog mozga. Korištenje e-cigareta među učenicima srednjih i visokih škola utrostručio od 4,5% u 2013. na 13,4% u 2014. godini, u skladu s podatcima iz Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Dugoročni rizici e-cigarete su nepoznati.

Bezdimni duhan (Duhan za žvakanje i burmut) koristi oko 3,3% osoba ≥ 18 god, i oko 7,9% srednjoškolaca. Toksičnost bezdimnog duhana ovisi o vrsti. Opasnosti obuhvaćaju kardiovaskularne bolesti, oralne poremećaje (npr. karcinome, povlačenje zubnog mesa, gingivitis, periodontitis i njihove posljedice).

Nenamjerno oralno izlaganje duhana je rijetko, ali može izazvati ozbiljnu toksičnost. Mala djeca mogu ponekad iz nepažnje uzeti cigarete iz kutije, opuške iz pepeljare, ili nikotinske žvakaće. Primjerice, 2014. godine >13,700 slučajeva potencijalne izloženosti toksičnosti duhanskih proizvoda kod djece <6 god. prijavljeno je American Association of Poison Control Center (AAPCC); najčešći izvor je cigareta, a najčešće zahvaćena dobna skupina bila je <1 god.

Kožno izlaganje duhanu može biti otrovno. Prerađivači i berači duhana koji rukuju sirovim duhanom (posebno ako je duhan mokar) bez adekvatne zaštite su u opasnosti da im se apsorbira nikotin kroz kožu te da razviju simptome nikotinskog otrovanja, sindrom nazvan bolest zelenog duhana.

Pasivna izloženost duhanskom dimu se događa kada ljudi udišu dim obližnjeg pušača. Količina udahnutog dima (a time i njegove posljedice) varira s blizinom i trajanju izloženosti, kao i s okruženjem (npr zatvoren prostor) i ventilacijom.

Nikotin je tvar iz duhana koja predstavlja glavnu aktivnu sastavnicu dima cigarete te izaziva jaku ovisnost. Žudnju se može pojaviti već nekoliko dana nakon prvog korištenja nikotina. Nikotin stimulira nikotinske kolinergičke receptore u mozgu, koji oslobađaju dopamin i druge neurotransmitere, koji posljedično aktiviraju sustava ugode na sličan način onom kod mnogih drugih psihoaktivnih tvari ( vidi: Pregled poremećaja povezanih s uzimanjem psihoaktivnih tvari). Dopamin, glutamat i gama-aminomaslačna kiselina (GABA) su važni posrednici nikotinske ovisnosti.

Psihološka ovisnost postoji kod pušača i razvija se u svrhu utjecaja na raspoloženje ili izbjegavanja apstinencijskih simptoma; može se razviti u roku od 2 tjedna nakon početka pušenja i javlja se u oko 25% adolescenata koji počnu pušiti. Fizička ovisnost (tj pojava apstinencijskih simptoma s prestankom) razvija se u roku od 2 tjedna. Ljudi puše kako bi zadovoljili svoju ovisnost o nikotinu, ali istovremeno udišu stotine karcinogena, štetnih plinova i kemijskih aditiva koji se nalaze u cigaretnom dimu. Ove su tvari odgovorne za višestruke zdravstvene posljedice pušenja. Nusprodukti izgaranja katrana iz cigaretnog dima uzrokuju indukciju metaboličkih enzima u jetri, posebice CYP2A6, što može dovesti do više potencijalnih interakcija lijekova.

• Koronarna bolest

• Rak pluća

• KOPB

Koronarna bolest iznosi oko 30 do 40% svih smrtnih slučajeva povezanih s duhanom. Rizik od infarkta miokarda povećava se vjerojatno> 200%, ako se puši <1 pakiranje / dan i rizik od kardiovaskularne smrtnosti povećava se> 50% u razdoblju od 35-god. Mehanizmi mogu uključivati oštećenja endotelnih stanica, prolazno povećanje krvnog tlaka i srčanog ritma, indukcija protrombotičkog stanja, kao i negativne učinke na lipide u serumu.

Rak pluća odgovoran je za oko 15 do 20% smrtnih slučajeva povezanih s duhanom. Duhan je najčešći uzrok raka pluća u Sjevernoj Americi i Europi. Udahnuti karcinogeni direktno utječu na izloženo plućno tkivo.

KOPB je odgovoran za oko 20% smrtnih slučajeva povezanih s duhanom. Duhan je najčešći uzrok KOPB i čini 61% svih smrtnih slučajeva plućnih bolesti. Pušenje narušava lokalne obrambene mehanizame dišnog sustava, osobito u genetski osjetljivih ljudi, te ima tendenciju da ubrza pad plućne funkcije. Kašalj i dispneja prilikom napora su učestali.

Ostali manje učestali, ali ozbiljni, sa pušenjem povezani poremećaji su makularna degenracije, ne–srčane žilne bolesti (npr. moždani udar, aneurizme aorte), druge vrste karcinoma (npr. mokraćnog mjehura, vrata maternice, jednjaka, bubrega, grkljana, orofarinksa, gušterače, želuca, ždrijela), pneumonije i perinatalni poremećaji (npr. prijevremenog poroda, niske porođajne težine, SIDS–a).

Osim toga, pušenje je faktor rizika za druga stanja koja doprinose značajnom oboljenju i invalidnosti poput učestalihURI, astme, katarakte, neplodnosti, erektilne disfunkcije, preuranjene menopauze, peptičke ulkusne bolesti, osteoporoze, prijeloma kuka, i paradontitisa.

Pušenje tijekom trudnoće povećava rizik od spontanog pobačaja, ektopične trudnoće, prijevremenog poroda i urođenih defekata ( vidi: Zabranjene supstance u trudnoći). Dojenčad rođena od majki koje puše imaju tendenciju niže porođajne težinu i povećan rizikom od

• SIDS

• Astme i srodnih respiratornih tegoba

• Upale srednjeg uha

• Orofacijalnih rascjepa

Interakcije lijekova s nikotinom su učestale. Učinci su uglavnom uzrokovani indukcijom metaboličkih enzima u jetri pomoću katranskih produkata pušenja. Nikotin ne inducira metaboličke enzime te se stoga ne pojavljuju učinci lijekova s nikotinskom nadomjesnom terapijom ili e-cigaretama. Razina i ponekad i klinički učinci lijekova mogu biti smanjeni kroničnim pušenjem, u većini slučajeva indukcijom enzima CYP2A6:

• Antiaritmici (neki): flekainid, lidokain, meksiletin

• Antidepresivi (neki): klomipramin, fluvoksamin, imipramin, trazodon

• Antipsihotici (neki): klorpromazin, klozapin, flufenazin, haloperidol, olanzapin, tiotiksen

• Kofein

• Estrogeni (oralno)

• Inzulin (usporavaju apsorpciju zbog vazokonstrikcije kože)

• Pentazocin

• Teofilin

Dvije iznimke su benzodiazepini, čiji su učinci umirivanja smanjeni vjerojatno zbog stimulirajućih učinaka nikotina, i beta-blokatori čiji učinci smanjenja tlaka i broja otkucaja srca su umanjeni, vjerojatno uzrokovani nikotinom posredovanom simpatičkom aktivacijom.

Nikotin blago povećava broj otkucaja srca, krvni tlak i brzinu disanja. Pušači mogu osjećati povećanu energiju, povećava sposobnost koncentracije, sposobnosti da prevlada umor i osjećaj dobrobiti. Mučnina je čest simptom u prvom izlaganju nikotinom. Nikotin smanjuje apetit i može biti bihevioralna zamjena za jelo.

Tolerancija na vježbanje se smanjuje zbog iritacije dišnih puteva, kod upotrebe zapaljivog duhana. Niska razina toksičnosti ugljičnog monoksida također može ograničiti toleranciju na vježbanje, ali to je vjerojatno jedino faktor u profesionalnih sportaša.

Akutno trovanje nikotinom je obično uzrokovano oralno (primjerice, djeca jedu cigaretu ili nikotinske žvakaće gume) ili dermalno, a ne pušenjem.

Blaga toksičnost nikotina, kao što je uobičajeno u bolesti zelenog duhana i manjih ingestija u djece (npr <1 cigareta ili 3 pušaka), obično se manifestira s mučninom, povraćanjem, glavoboljom i slabosti. Simptomi se spontano riješe, obično 1 do 2 sata poslije gutanja, ako je blago trovanje; Međutim, simptomi mogu trajati 24 sata kod teških trovanja.

Teško otrovanje nikotinom uzrokuje kolinergičke simpotme praćene mučninom, povraćanjem, salivacijom, suzenjem, proljevom, mokrenjem, fascikulacijom i slabosti mišića. Bolesnici obično imaju grčevitu bol u trbuhu; ako se radi o vrlo teškom trovanju prisutni su i aritmije, hipotenzija, napadaji i koma. Fatalna doza nikotina je oko 60 mg u odraslih nepušača, 120 mg u odraslih pušača, a svega oko 10 mg u male djece. Svaka cigareta sadrži oko 8 mg nikotina (samo oko 1 mg se apsorbira pušenjem). Međutim, iznos progutanih cigareta kod djece obično je teško ustanoviti, jer se akt gutanja rijetko opaža; tako da bilo koje gutanje treba smatrati potencijalno opasnim.

Prestanak pušenja često uzrokuje intenzivne simptome odvikavanja od nikotina, prije svega žudnja za cigaretom, i druge simptome (npr, anksioznost, poteškoće s koncentracijom, poremećaj spavanja, depresiju) i eventualno dobitak tjelesne težine.

Svake godine se u primarnu zdravstvenu zaštitu javlja više od 70% pušača, pa ipak samo mali broj njih odlazi sa dobivenim savjetima i lijekovima pomoću kojih mogu prestati pušiti. Kako bi se povećala identifikacija pušača, a time i javno zdravstvena korist u prestanku pušenja, svi pacijenti bi trebali biti pitani o pušenju tijekom posjete liječniku, bez obzira na predstavljene simptome, osobito tijekom posjete sa simptoma eventualno vezanim za pušenje (npr. krvožilni ili respiratorni simptomi). Osim toga, procjena količine upotrebe (broj pušenih cigareta dnevno) i koliko brzo puše nakon buđenja (u roku od 30 minuta znak je problematične uporabe) može pomoći u ukazivanju na ozbiljnost ovisnosti o duhanu i ovisnosti o nikotinu i biti vodič za odabir i doziranje lijekova za prestanak pušenja.

• Simptomatsko liječenje akutnog trovanja

• Mjere za prestanak pušenja

Koža izložena nikotinu treba se oprati. Inače, liječenje akutnog trovanja nikotinom je suportivno i simptomatsko. Lavaža želuca se ne preporučuje. U bolesnika s blagim simptomima ili onih koji su povraćali, ugljen nije preproučen; Neki liječnici će preporučiti ugljen za pacijente koji imaju ozbiljne simptome ili su unesene veće količine, a nisu povraćali. Zaštita dišnih puteva i asistirana ventilacija može biti potrebna za pacijente koji imaju prekomjernu količinu respiratornih sekreta, ili imaju slabosti dišnih mišića te su malaksali. Bolni mišićni spazmi se mogu liječiti benzodijazepinima. Šok se tretira s primjenom IV tekućine, a ako su tekućine neučinkovite, apliciraju se vazopresori. Atropin se može razmotriti za pacijente koji imaju prekomjernu respiratornu sekreciju ili bradikardiju; inače, antikolinergici se ne preporučuju.

Sve pušače njihov liječnik treba savjetovati o prestanku pušenja. Pomoć pri prestanku pušenja uključuje savjetovanje o prestanku pušenja i tipično liječenje lijekovima(vidi tablicu Lijekovi za prestanak pušenja). Upućivanje na liniju za pušenje duhana (1-800-QUIT-NOW), web stranice (npr. www.smokefree.gov) i drugi resursi mogu pomoći. Trudnice koje puše treba savjetovati da prestanu pušiti i pomoći im prestati pušiti intenzivnim savjetovanjem. Međutim, 2017 US Preventive Services Task Force je zaključio da su dokazi bili nedostatni za procjenu koristi i štete od terapije lijekovima za prestanak korištenja duhana u trudnica (vidi Tobacco Smoking Cessation in Adults, Including Pregnant Women: Behavioral and Pharmacotherapy Interventions).

• Pušenje cigareta je vodeći uzrok smrtnosti koja se može spriječiti u SAD-u.

• Većina pušača započinje pušiti prije 18 godine.

• Žudnja može započeti unutar nekoliko dana od prvog korištenja te može zaostati dugo nakon prekida pušenja.

• Cigarete stvaraju i održavaju ovisnost kroz brzu isporuku nikotina u mozak.

• Komponente dima cigarete osim nikotina (npr kancerogeni, štetnih plinova, kemijskih dodataka) su odgovorne za većinu štetnih učinaka na zdravlje koje cigarete uzrokuju.

• Štetni izravni učinci uključuju povećanu opasnost od smrtonosnih bolesti (primjerice, rak pluća, KOPB, bolesti koronarnih arterija), a neizravni učinci požare i interakcije s lijekovima.

• Nikotin djeluje kao blagi stimulans u uobičajenim dozama, ali može uzrokovati kolinergičke simpotme u akutnom predoziranju (obično zbog oralnog ili kožnog izlaganja).

• Pitajte sve pacijente o pušenju, bez obzira na simptome; savjetujte sve pušače da prestanu; pružite pomoć u podupiranju prestanka; i organizirajte praćenje kako bi se spriječio recidiv.