Folnom kiselinom su sada obogaćena žita hrane u SAD-u i Kanadi. Obilje folne kiseline se također nalazi u različitoj biljnoj hrani i mesu, no njezina je biološka dostupnost veća u suplementaciji (nadopuni) ili obogaćenoj hrani, nego u prirodnim izvorima ( vidi: Izvori, funkcije i učinci vitamina ).
Folna kiselina je uključena u sazrijevanje eritrocita, te sintezu purina i pirimidina. Oni su potrebni za razvoj fetalnog živčanog sustava. Do apsorpcije dolazi u duodenumu i gornjem dijelu jejunuma. Potom se zbiva enterohepatična cirkulacija folata.
Dodaci folne kiseline ne štite od bolesti koronarnih arterija ili moždanog udara (iako smanjuju razine homocisteina); trenutni radovi ne podupiru tvrdnje da suplementacija folnom kiselinom povećava ili smanjuje rizik od raznih vrsta malignih oboljenja.
Gornja granica za unos folata je 1000 mcg; veće dnevne doze (do 4 mg) se preporučuju ženama koje su imale dijete s defektom neuronske cijevi. U osnovi, folat nije toksičan.
Žene koje konzumiraju oralne kontraceptive i antikonvulzive zajedno, možda bi trebale uzimati dodatak folata za održavanje mogućnosti rađanja.
(Vidi također Pregled vitamina.)
Manjak folata
Nedostatak folne kiseline je dosta čest. Može nastati zbog nedostatnog unosa, malapsorpcije ili uzimanja različite vrste lijekova. Manjak dovodi do megaloblastične anemije (koja se ne može razlikovati od one nastale zbog manjka vitamina B12). Manjak u majke povećava opasnost od prirođenih defekata neuralne cijevi. Za potvrdu dijagnoze obično je potrebno određivanje folata u serumu. Mjerenje hipersegmentacije neutrofila je osjetljivo i lako dostupno. Liječenje uzimanjem folne kiseline na usta je obično uspješno.
Etiologija
Najčešći uzroci manjka folata su
-
Nedovoljan unos (obično u bolesnika s pothranjenosti ili alkoholičara)
-
Povećana potražnja (npr. zbog trudnoće ili dojenja)
-
Smanjena apsorpcija (Primjerice, kod celijakije ili zbog konzumacije određenih lijekova)
Manjak može također nastati zbog neodgovarajuće biološke dostupnosti i povećanog izlučivanja (vidi tablicu).
Uzroci nedostatka folata
|
Uzrok
|
Izvor
|
|
Nedovoljan unos
|
Prehrana siromašna zelenim povrćem ili obogaćenim žitaricama, kronični alkoholizam, potpuna parenteralna prehrana
|
|
Poremećena apsorpcija
|
Celijakija,sprue, drugi malapsorpcijski sindromi, antikonvulzivi, prirođena ili stečena malapsorpcija folne kiseline
|
|
Nedovoljna iskorištenost
|
Antagonisti folne kiseline (metformin, metotreksat, triamteren, trimetoprim), antikonvulzivi, prirođeni ili stečeni nedostatak enzima, alkoholizam
|
|
Povećana potreba
|
Trudnoća, dojenje, dojenačka dob, pojačani metabolizam
|
|
Povećano izlučivanje
|
Peritonealna dijaliza ili hemodijaliza
|
Dugotrajno kuhanje uništava folnu kiselinu, stvarajući preduvjet nedostatnom unosu. Unos folne kiseline je često jedva dostatan (npr. kod alkoholizma). Jetra pohranjuje samo količinu dostatnu za 3 do 6 mjeseci.
Alkohol ometa apsorpciju folne kiseline, metabolizam, te njezino izlučivanje putem bubrega i enterohepatičnu resorpciju, uz to smanjuje se unos zdrave hrane. Metabolizam folne kiseline ometaju i lijekovi: 5–flurouracil, metformin, metotreksat, fenitoin, fenobarbital, sulfasalazin i trimetoprim.
U SAD-u i Kanadi, mnogi prehrambeni proizvodi (npr, žitarice, zrnati proizvodi) rutinski su obogaćeni folnom kiselinom, te se nastoji smanjiti rizik od nedostatka iste.
Simptomi i znakovi
Manjak folne kiseline može uzrokovati glositis, proljev, depresiju i konfuziju. Podmuklo se može razviti anemija, a zbog kompenzatornih mehanizama, može biti teža nego što to pokazuju simptomi.
Manjak folne kiseline tijekom trudnoće povećava opasnost od fetalnih defekata neuralne cijevi, i možda od drugih anomalija mozga.
Dijagnoza
KKS može ukazivati na megaloblastičnu anemiju koja se ne može razlikovati od one izazvane manjkom vitamina B12.
Ako je razina folne kiseline u serumu <3 mcg/L ili ng/mL (<7 nmol/L), vjerojatno se radi o manjku folne kiseline. Razina folne kiseline u serumu je pokazatelj ukupnog sadržaja folne kiseline, osim ukoliko se unos nedavno nije povećao ili smanjio. Ako se unos promijenio, razina folne kiseline u eritrocitima bolje odražava količinu folata u tkivima. Razina <140 mcg/L ili ng/mL (<305 nmol/L) ukazuje na smanjeni status.
Porast razine homocisteina također ukazuje na manjak folne kiseline u tkivima (ali na razinu također utječu razine vitamina B12 i vitamina B6, bubrežna insuficijencija i genski čimbenici). Normalna razina metilmalonske kiseline (MMA) može razlikovati nedostatak folata od nedostatka vitamina B12 jer MMA razina raste u nedostatku vitamina B12 , ali ne i u nedostatku folata.
Liječenje
Folna kiselina u količini od 400 do 1000 μg peroralno jednom na dan puni manjak u tkivima i obično je dovoljna nadoknada, čak i ako je do manjka došlo uslijed malapsorpcije. Normalna potreba iznosi 400 μg/dan. (OPREZ: Kod megaloblastične anemije se mora isključiti manjak vitamina B12 prije početka liječenja folnom kiselinom. Ako postoji manjak vitamina B12 nadoknata folnom kiselinom može ublažiti anemiju, ali ne zaustavlja niti poboljšava neurološke deficite, već ih može pogoršati.)
U trudnica, preporučeni dnevni unos iznosi 600 μg/dan. Za žene koje su imale fetus ili dijete s defektom neuralne cijevi, preporučena doza je 4000 mcg / dan, započeta mjesec dana prije začeća (ako je moguće), u trajanju do 3 mjeseca nakon začeća.
Ključne poruke
-
Najčešće, nedostatak folata proizlazi iz smanjenog unosa hranom (npr. zbog alkoholizma), povećane potražnje (npr. zbog trudnoće), ili smanjene apsorpcije (npr. zbog nekih lijekova ili malapsorpcijskih poremećaja).
-
Dugotrajno kuhanje uništava folnu kiselinu, ali mnogi prehrambeni proizvodi su nadopunjeni folnom kiselinom.
-
Nedostatak uzrokuje megaloblastičnu anemiju, a ponekad i glositis, proljev, depresija i zbunjenost.
-
Kod bolesnika s megaloblastičnom anemijom važno je izmjeriti vrijednosti folata vitamina B12 .
-
Za liječenje nedostatka, bolesnicima se daju nadopune folnom kiselinom 400 do 1000 mcg peroralno jednom na dan.