Poremećaji raspoloženja su emocionalni poremećaji koji se sastoje od duljih razdoblja pretjerane tuge, veselja ili oboje. Mogu se javiti u djece i adolescenata (Depresivni poremećaji u djece i adolescenata).

Poremećaji raspoloženja se dijele na:

• Depresivni

• Bipolarni

Anksioznost i srodni poremećaji, iako nisu klasificirani kao poremećaji raspoloženja, imaju značajan utjecaj na raspoloženje.

Tuga i radost (veselje) su dio svakodnevnog života. Tuga je općenita reakcija na poraz, razočarenje i druge obeshrabrujuće situacije. Radost je općenita reakcija na uspjeh, postignuće i druge ohrabrujuće situacije. Žalost, oblik tuge, se smatra normalnom emocionalnom reakcijom na gubitak. Žalovanje se specifično odnosi na emocionalni odgovor nakon smrti voljene osobe.

Poremećaj raspoloženja se dijagnosticira kada su tuga ili radost pretjerano intenzivni i postojani, praćeni potrebnim brojem drugih simptoma poremećaja raspoloženja i kada je funkcioniranje pojedinca značajno narušeno. U takvim se slučajevima intenzivna tuga naziva depresijom, a intenzivna radost manijom. Depresivni poremećaji su obilježeni depresijom; bipolarni poremećaji su obilježeni različitim kombinacijama depresije i manije.

U ljudi s depresivnim poremećajem rizik od suicida tijekom cijelog života iznosi 2 do 15%, ovisno o težini poremećaja. Rizik je dodatno povećan u sljedećim slučajevima:

• Na početku liječenja kada se psihomotorna aktivnost vraća u normalu, ali je raspoloženje još depresivno

• Tijekom mješovitih bipolarnih stanja

• Na obljetnice osobno značajnih događaja

• Pri teškoj anksioznosti

• Pri korištenju alkohola i drugih tvari ovisnosti

• U tjednima ili mjesecima nakon pokušaja suicida, osobito ako je korištena nasilna metoda