Tumori dišnih putova mogu biti primarni traheobronhalni tumori, primarni tumori susjednih struktura koji prodiru u dišne putove ili ih komprimiraju, ili metastaze drugih tumora u dišnim putovima.
Primarni tumori traheje su rijetki (0,1/100.000 stanovnika). Obično su maligni a otkrivaju se u poodmaklom (lokalno uznapredovalom) stadiju.
Najčešći maligni tumori traheje su adenocistični karcinom, planocelularni karcinom, karcinoid i mukoepidermoidni karcinom.
Najčešći benigni tumor dišnih putova je planocelularni papilom (najčešće povezan s humanim papilomavirusom, mada se javljaju i pleomorfni adenomi kao i tumori granularnih stanica i benigni hrskavični tumori.
Simptomi i znakovi
Bolesnici se često tuže na:
Hemoptize se obično javljaju kod planocelularnog karcinoma pa se mogu ranije dijagnosticirati, dok su zviždanje i stridor mnogo češća pojava kod adenocistične varijante karcinoma. Disfagija i promuklost također mogu biti prvi simptomi i obično ukazuju na uznapredovali stadij bolesti.
Dijagnoza
Simptomi sužavanja dišnih putova (npr. stridor, dispneja, zviždanje u prsima) mogu najaviti opstrukciju dišnih putova koja može ugroziti život pa zahtijevaju hitnu hospitalizaciju i bronhoskopiju. Na tumor dišnih putova treba posumnjati ako su takvi simptomi neobjašnjivi, ako su nastali postupno, ako su izraženi i drugi simptomi tumora dišnih puteva (npr. neobjašnjive hemoptize), a slabo reagiraju na standardnu terapiju (npr. ako agresivna terapija astme ne ublaži zviždanje u prsima).
Ako se sumnja na tumor dišnih putova, odmah treba uraditi bronhoskopiju. Bronhoskopski se može očuvati prohodnost dišnih putova (riješiti bronhoopstrukcija) i uzeti uzorci za dijagnozu. Ako se utvrdi malignitet, potrebno je proširiti obradu i odrediti stadij bolesti.
Prognoza
Prognoza ovisi o histološkom nalazu.
Planocelularni karcinom je sklon metastaziranju u regionalne limfne čvorove i direktnom prodoru u medijastinum, što vodi visokom postotku lokalnih i regionalnih recidiva. Čak i uz potpunu kiruršku resekciju, 5–godišnje preživljenje je samo 20 do 40%.
Adenocistični karcinomi su obično indolentni, ali mogu metastazirati u pluća i širiti se perineuralno, što vodi do visoke stope recidiva nakon resekcije. Međutim, zbog sporog rasta tumora stopa 5–godišnjeg preživljenja je veća—60 do 75%.
Liječenje
Primarne tumore dišnih putova treba liječiti kirurški, kadgod je moguće. Trahealna, laringotrahealna ili karinalna resekcija su najčešći zahvati. Do 50% dužine traheje može se odstraniti bez opasnosti uz primarnu re–anastomozu. Ako rak pluća ili štitne žlijezde prodre u dišne putove, operacija je ponekada još uvijek izvediva ako ima dovoljno tkiva za rekonstrukciju dišnih putova. Adjuvantna radioterapija se preporučuje ako se tumor ne može kirurški odstraniti u cijelosti.
Većina je primarnih tumora dišnih putova neoperabilna zbog metastaza, poodmaklog lokalnog stadija ili pridruženih bolesti. U slučaju endoluminalnih tumora, terapijskom bronhoskopijom može se tumor odstraniti mehanički. Ostale tehnike za uklanjanje opstrukcije su laserska vaporizacija tumora, fotodinamička terapija, krioterapija i endobronhalna brahiterapija. Kad tumor komprimira traheju, u lumen se postavlja stent (potpornik), provodi se radioterapija ili obje metode.
Ključne poruke
-
Primarni tumori dušnika su rijetki, često maligni a kad se otkriju obično su u lokalno uznapredovalom stadiju.
-
Na tumore dišnih putova treba posumnjati u bolesnika s postupno sve izraženijom, neobjašnjivom ili upornom dispnejom, kašljem, zviždanjem u prsima, hemoptizama i stridorom.
-
Liječite lokalnom resekcijom ili, ako resekcija nije indicirana, drugim lokalno agresivnim (destruktivnim) terapijama.