Kliničari moraju biti svjesni visoke učestalosti psihosocijalnih poremećaja do kojih dolazi u ovom uzburkanom životnom razdoblju. Probir poremećaja mentalnog zdravlja se smatra rutinskim dijelom zdravstvene skrbi adolescenata. Depresija je česta pa za njom treba aktivno tragati. Suicidalne ideje također su česte, a čak 18,8% adolescenata u SAD-u izjavilo je da su tijekom života razmišljali o samoubojstvu (1). Samoubojstvo se dogodilo u < 10/100 000 u SAD-u 2018. (1). Anksioznost se često manifestira tijekom adolescencije, kao i poremećaji raspoloženja i problemi ponašanja (npr. poremećaj protivljenja i odbijanja, poremećaja ponašanja u užem smislu). Pandemija COVID-19 i globalni odgovor na nju, uključujući poremećaje u kućnom i školskom rasporedu, povećali su stope depresije i anksioznosti među adolescentima. Pojedinci s poremećajima razmišljanja (psihozama) će se često prvo prezentirati "psihotičnim slomovima" za vrijeme adolescencije. Česti su poremećaji prehrane, osobito u djevojaka. Neke pacijentice poduzimaju nevjerojatne poteze kako bi sakrile simptome poremećaja u prehrani.

Kliničar koji je razvio otvoreni, povjerenjem ispunjeni odnos s adolescentom često može otkriti ove poteškoće, pružiti podršku i dati praktične savjete, te nagovoriti adolescenta da, ako je to potrebno, potraži još stručniju pomoć.

Literatura

• 1. Underwood JM, Brener N, Thornton J, et al: Youth Risk Behavior Surveillance—United States, 2019. MMWR Suppl 69(1):1–83, 2020. doi: 10.15585/mmwr.su6901a1