Karcinom Merkelovih stanica

Autor: Gregory L. Wells, MD
Urednica sekcije: akademkinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med.
Prijevod: Zdenka Šitum Čeprnja, dr. med. i Mislav Mokos, dr. med.

Karcinom Merkelovih stanica je rijedak i agresivan rak kože koji se najčešće javlja u starijih osoba bijele rase. Dijagnoza se postavlja biopsijom. Liječenje ovisi o stadiju bolesti.

(Vidi također Pregled raka kože.)

Prosječna dob bolesnika kod postavljanja dijagnoze je 75 godina. Karcinom Merkelovih stanica također se javlja u mlađih imunosuprimiranih bolesnika. Ostali faktori rizika su kumulativna izloženost ultraljubičastom zračenju, izlaganje poliomavirusu Merkelovih stanica i prisutnost drugog zloćudnog tumora (npr. multiplog mijeloma, kronične limfocitne leukemije, melanoma). Limfogena diseminacija je česta.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi karcinoma Merkelovih stanica

Promjene na koži su obično čvrste, sjajne i nodularne, u boji kože ili plavkasto-crvene. Obilježava ih brzi rast te odsutnost boli i osjetljivosti. Karcinom Merkelovih stanica može se javiti na bilo kojem dijelu kože, ali najčešće se nalazi na koži izloženoj suncu (npr. lice, gornji ekstremiteti).

Dijagnoza

Dijagnoza karcinoma Merkelovih stanica
  • biopsija

Dijagnoza karcinoma Merkelovih stanica postavlja se biopsijom.

Većina bolesnika ima proširenu bolest već prilikom postavljanja dijagnoze i prognoza je loša.

Liječenje

Liječenje karcinoma Merkelovih stanica
  • ovisi o stadiju bolesti

Liječenje ovisi o stadiju bolesti i obično uključuje široku lokalnu eksciziju, nakon koje često slijedi zračenje, odstranjenje limfnih čvorova ili oboje.

Sistemska terapija (npr. avelumab ili drugi inhibitor receptora programirane stanične smrti 1 [PD-1] ili konvencionalna kemoterapija) može biti indicirana za metastatski ili rekurentni rak.

Prevencija

Prevencija karcinoma Merkelovih stanica

Smatra se da je karcinom Merkelovih stanica povezan s izloženošću ultraljubičastom (UV) zračenju te se preporuča niz mjera za ograničavanje izloženosti.

  • izbjegavanje sunca: boravak u hladu, izbjegavanje aktivnosti na otvorenom između 10 h ujutro i 4 h popodne (kada su sunčeve zrake najjače) te izbjegavanje sunčanja i korištenja solarija

  • korištenje zaštitne odjeće: košulje dugih rukava, hlače i šeširi širokog oboda

  • upotreba krema za sunčanje: najmanje faktor zaštite od sunca (SPF) 30 sa širokim spektrom UVA/UVB zaštite, koristiti prema uputama (tj. primijeniti svaka 2 sata i nakon plivanja ili znojenja); ali ne u svrhu produljenog izlaganja suncu