Apsces kože je ograničena nakupina gnoja u koži koja može zahvatiti bilo koji dio kože. Simptomi i znakovi su bol i fluktuirajuća oteklina. Dijagnoza je obično očita prilikom pregleda. Liječi se incizijom i drenažom.
(Vidi također Pregled bakterijskih infekcija kože.)
Faktori rizika za apscese kože uključuju sljedeće:
Bakterije koje uzrokuju apscese kože obično su normalni stanovnici kože zahvaćenog područja. Kod apscesa na trupu, ekstremitetima, pazusima ili glavi i vratu, najčešći mikroorganizmi su Staphylococcus aureus (s meticilin rezistentim S. aureus [MRSA] kao najčešćim u SAD-u) i streptokoki.
Apscesi u perinealnom području (npr. ingvinalno, vaginalno, perirektalno, na stražnjici) sadrže uzročnike koji se nalaze u stolici, obično anaerobe ili kombinaciju aeroba i anaeroba. ( vidi: Klasifikacija Čestih Patogenih Bakterija).
Karbunkuli i furunkuli su vrste apscesa kože.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi apscesa kože
Apscesi kože su bolni, indurirani i obično eritematozni. Različite su veličine, tipično od 1–3 cm, no ponekad i mnogo veći. U početku je edem tvrd, a kasnije, kako apsces “sazrijeva”, pokrovna koža postaje tanka i na dodir fluktuira. Apsces se potom može spontano drenirati. Razne popratne pojave su lokalni celulitis, limfangitis, regionalna limfadenopatija, vrućica i leukocitoza.
Dijagnoza
Dijagnoza apscesa kože
Dijagnoza je obično očita prilikom pregleda. Kultura se preporučuje, u prvom redu za identifikaciju MRSA-e.
Stanja slična jednostavnom apscesu kože su gnojni hidradenitis i rupturirana epidermalna cista. Epidermalne ciste (često se pogrešno nazivaju lojne ciste) rijetko bivaju kolonizirane infektivnim agensima; međutim, ruptura keratina u dermis uzrokuje upalnu reakciju koja ponekad klinički nalikuje infekciji kože. U kulturi sadržaja iz rupturiranih cista rijetko se nalaze patogeni mikroorganizmi. Perinealni apscesi mogu biti dermatološki znak dubljeg perirektalnog apscesa ili dreniranja fistule u sklopu Crohnove bolesti. Ova se stanja obično mogu prepoznati na temelju anamneze i rektalnog pregleda.
Liječenje
Liječenje apscesa kože
Incizija i drenaža
Ponekad antibiotici
Kad dođu do stadija dreniranja, neki se mali apscesi povlače bez liječenja. Topli oblozi pomažu ubrzanju tog procesa. Incizija i drenaža su indicirane kad postoji jaka bol, oteklina i toplina; nije potrebno čekati fluktuaciju. U sterilnim uvjetima, lokalna anestezija se daje ili kao injekcija lidokaina ili kao sprej.
Bolesnici s velikim, jako bolnim apscesima mogu imati koristi od IV sedacije i analgezije tijekom drenaže. Često je za otvaranje apscesa dovoljan jedan ubod vrškom skalpela. Nakon što se gnoj izdrenira, šupljinu treba tupo eksplorirati prstom ili kiretom kako bi se iščistila. Ispiranje fiziološkom otopinom nije obavezno. Zatvaranje šupljine gaznom smanjuje mrtvi prostor i sprječava nastanak seroma. Ostatak se obično uklanja 24 do 48 sati kasnije. Ipak, novija istraživanja nisu dokazala učinkovitost rutinskog ispiranja ili zatvaranja rane gazom (1, 2). Lokalno grijanje i podizanje zahvaćenog područja mogu ubrzati povlačenje upale.
Tradicionalno se smatralo antibiotike bespotrebnima, osim ako pacijent ima znakove sistemske infekcije, celulitis, multiple apscese, odnosno ako je imunokompromitiran ili ima apsces na licu u području drenaže kavernoznog sinusa. U ovim se slučajevima treba započeti s empirijskom terapijom koja pokriva MRSA (npr. trimetoprim/sulfametoksazol, klindamicin, a za teške infekcije vankomicin) dok se čekaju rezultati bakterijske kulture s antibiogramom. Međutim, nedavne studije ukazuju na neznatno bolje rezultate kada se antibiotici koriste kao uobičajeno liječenje čak i nekompliciranih apscesa (3).
Literatura
1. Chinnock B, Hendey GW: Irrigation of cutaneous abscesses does not improve treatment success. Ann Emerg Med 67(3):379-383, 2016. doi: 10.1016/j.annemergmed.2015.08.007
2. O'Malley GF, Dominici P, Giraldo P, et al: Routine packing of simple cutaneous abscesses is painful and probably unnecessary. Acad Emerg Med 16(5):470-473, 2009. doi: 10.1111/j.1553-2712.2009.00409.x
3. Talan DA, Mower WR, Krishnadasan A: Trimethoprim-sulfamethoxazole versus placebo for uncomplicated skin abscess. N Engl J Med 374(9):823-832, 2016. doi: 10.1056/NEJMoa1507476
Ključne točke
Patogeni su odraz flore zahvaćene regije (npr. S. aureus i streptokoki na trupu, pazusima, glavi i vratu), ali meticillin rezistentni S. aureus (MRSA) postao je sve češći.
Potrebno je učiniti bakterijsku kulturu apscesa svrhu prepoznavanja MRSA-e.
Drenaža apscesa popraćena je značajnom boli, osjetljivošću i oteklinom te je potrebno pružiti adekvatnu analgeziju i, kad je to moguće, sedaciju.
Antibiotike ne treba primjenjivati kod jednostavnih apscesa, osim ako bolesnik ima znakove sustavne infekcije, celulitis, multiple apscese, ako je imunokompromitiran ili ima apsces na licu.