Autor: Robert Peter Gale, MD, PhD, DSC(hc)
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Petar Gaćina, dr. med. i prim. Goran Rinčić, dr. med.
Prijevod: Klara Vranešević, dr. med.
Maligne neoplazme ponekad mogu biti otkrivene kod asimptomatskih pacijenata putem redovnih sistematskih pregleda i screening testova. (Vidi isto Pregled malignih neoplazmi.)
Sistematski pregledi za rak štitnjače, usne šupljine, kože, limfnih čvorova, testisa, prostate, vrata maternice i jajnika trebaju biti dio rutinske medicinske skrbi.
Screening testovi su testovi koji se provode u asimptomatskih pacijenta koji imaju rizik za nastanak malignih neoplazmi. Osnovna pretpostavka jest da rana dijagnoza može smanjiti smrtnost od raka otkrivanjem bolesti u ranom i izlječivom stadiju. Rano otkrivanje također može omogućiti manje radikalnu terapiju i smanjenje troškova. Rizici uključuju lažno pozitivne rezultate, koji zahtijevaju potvrđujuće testove (npr. biopsija, endoskopija), a oni mogu dovesti do anksioznosti, značajnih morbiditeta i znatnih troškova; te lažno negativne rezultate, koji mogu pružiti pogrešan osjećaj sigurnosti i navesti bolesnika da zanemari kasnije simptome.
Probir za maligne neoplazme bi trebao biti učinjen u sljedećim okolnostima:
-
Kada se mogu jasno identificirati visokorizične skupine, poput osoba s obiteljskom anamnezom raka dojke, jajnika, gušterače, hematoloških maligniteta, kolorektalnog ili karcinoma prostate
-
Kada je dokazano da korist probirnog testa nadmašuje rizik i kada ga preporučuju relevantna zdravstvena tijela
Preporučeni planovi probira neprestano se razvijaju na temelju novih istraživanja (vidi tablicu Procedure screeninga u asimptomatskih ljudi umjerenog rizika po preporuci Američkog društva protiv raka). Trenutna razmatranja o probiru uključuju sve jasnije razumijevanje da neki nalazi (osobito u prostati i tkivu dojke) koji histološki izgledaju kao maligni tumor možda nikada neće napredovati u klinički značajan oblik tijekom života bolesnika. Primjerice, rutinsko testiranje razine prostata-specifičnog antigena (PSA) kod muškaraca i rutinska mamografija kod žena mogu dovesti do nalaza na biopsiji koje patolog okarakterizira kao maligno, ali koji se nikada ne bi klinički manifestirao ili bi se manifestirao kao oblik koji ne utječe na preživljenje. U takvim slučajevima, bolesnici mogu primiti onkološko liječenje (npr. kirurgija, kemoterapija, radioterapija) od kojega nemaju stvarne koristi.
Ključno pitanje kod probira jest: koliko je ljudi potrebno testirati da bi se spriječila jedna smrt od maligne neoplazme te koliko će ljudi primiti nepotrebne intervencije ili biti izloženo nepotrebnoj zabrinutosti. Zbog ovih složenosti postoji znatna kontroverza oko toga koga, u kojoj dobi i za koje vrste karcinoma treba sustavno testirati. Preporuke iz American Cancer Society (ACS), na US Preventive Services Task Force (USPSTF), a razne subspecijalističke organizacije mogu se razlikovati. American College of Physicians (ACP) nudi preporuke temeljene na pregledu postojećih smjernica i dokaza koje one uključuju za breast cancer i colon cancer skrining.
Procedure screeninga u asimptomatskih ljudi umjerenog rizika* po preporuci American Cancer Society (ACS), US Preventive Services Task Force (USPSTF), American College of Physicians (ACP) †
|
Vrsta raka
|
Postupak
|
Frekvencija
|
|---|
|
* Pacijenti s visokim rizikom oboljenja od određenih vrsta raka možda će morati biti pregledani prema drugačijem rasporedu. Na primjer, ACS preporučuje da se pacijenti u dobi od 55 do 74 godine s visokim rizikom od raka pluća, poput pušača s 30 godina staža, koji su pušili u zadnjih 15 godina i koji su inače dobrog zdravlja, podvrgnu periodičnom probiru putem niskodoznog CT-a. USPSTF preporučuje sličan probir do 80. godine.
|
|
†* Pregled za rak štitnjače, usne šupljine, kože, limfnih čvorova, testisa i jajnika treba biti učinjen tijekom rutinske medicinske njege.
|
|
Izmijenjeno prema preporukama United States Preventative Services Task Force (USPSTF), American Cancer Society (ACS), preporuke od American College of Physicians (ACP) za breast cancer i colon cancer skrining.
|
|
Rak dojke
|
Mamografija
|
ACS: Preporuka za sljedeće dobne skupine:
USPSTF: Svake 2 godine za žene u dobi od 50 do 74 godine
ACP: Preporuka za sljedeće dobne skupine:
-
40 do 49: izborno, nakon rasprave o mogućim dobrobitima i štetnostima (za većinu žena štetni učinci nadmašuju koristi).
-
50 do 74: Svake 2 godine
-
≥ 75 ili žene s očekivanim životnim vijekom od 10 godina ili manje: Prekinuti screening testove
|
|
Rak vrata maternice
|
Papanicolau (PAPA test) i/ili test za humani papiloma virus (HPV)
|
ACS: Preporuka za sljedeće dobne skupine:
-
<25 : bez screening testova
-
25–65: Testiranje na HPV svakih 5 godina ili PAPA test plus HPV test svakih 5 godina ili PAPA test svake 3 godine
-
> 65 : bez screening testova ako su kod prethodnih testiranja rezultati bili normalni
USPSTF: Preporuka za sljedeće dobne skupine:
-
21 do 29: Cervikalna citologija svake 3 godine
-
30 do 65: Cervikalna citologija svake 3 godine ili samo testiranje na humani papiloma virus (HPV) ili u kombinaciji s citologijom (ko-testiranje) svakih 5 godina.
-
> 65 : bez screening testova ako su kod prethodnih testiranja rezultati bili normalni
|
|
Rak prostate
|
Prostata-specifični antigen (PSA) u serumu
|
Budući da je korist od probira nejasna, bolesnik i liječnik trebaju raspraviti moguće štetne učinke i koristi probira na rak prostate počevši od 50. godine (od 45. godine za Afroamerikance ili za one koji imaju oca ili brata s dijagnozom raka prostate prije 65. godine)..
USPSTF: Pacijent i liječnik trebali bi razgovarati o mogućim štetnostima i dobrobitima probira raka prostate počevši od 55 godina, ali ne preporučuju probir u dobi od 70 godina ili više.
|
|
Rak debelog crijeva
|
Testiranje stolice: Fekalni imunokemijski test (FIT), visokoosjetljivi guaiac test fekalnog okultnog krvarenja (gFOBT) ili višeciljani DNK test stolice
ili
Kolonoskopija
ili
Fleksibilna sigmoidoskopija (s ili bez periodičnog FIT)
ili
CT kolonografija
|
ACS: Dob za probir: Počnite u dobi od 45 godina i nastavite do dobi od 75 godina; u dobi od 76-85 godina, individualizirati preporuke (npr. na temelju općeg zdravlja, očekivanog životnog vijeka i preferencija pacijenata)
ACS: Testovi probira:
-
FIT ili gFOBT svake godine ili
-
Višeciljni DNK test stolice svake 3 godine, ili
-
Kolonoskopija svakih 10 godina, ili
-
CT kolonografija ili fleksibilna sigmoidoskopija svakih 5 godina
USPSTF: Dob za probir: 45 do 75; individualizirati za dob od 76 do 85 godina.
USPSTF: Testovi probira: Isto kao ACS, kao i fleksibilna sigmoidoskopija svakih 10 godina plus FIT svake godine
ACP: Dob: Preporučeno za dob od 50 do 75 godina; ne preporučuje se za osobe starije od 75 ili s očekivanim životnim vijekom < 10 godina
ACP: Testovi probira:
-
FIT ili gFOBT: Svake 2 godine, ili
-
Kolonoskopija svakih 10 godina, ili
-
Fleksibilna sigmoidoskopija svakih 10 godina plus fekalno imunokemijsko testiranje svake 2 godine
|