Funkcionalna procjena vozača starije životne dobi

Autori: Peggy P. Barco, OTD, OTR/L, BSW, SCDCM, CDRS, FAOTA
David B. Carr, MD
Urednica sekcije: doc. dr. sc. Tajana Pavić, dr. med.
Prijevod: Vanda Eđed Šimić, dr. med.,
Matea Drlje, dr. med.

Funkcionalna procjena uključuje procjenu pacijentovih vizualnih, motoričkih i kognitivnih sposobnosti. (Vidi pod Overview of the Older Driver.)

Adekvatna funkcija u tim područjima je potrebna za sigurnu vožnju. Većina funkcionalnih procjena se može obaviti kod liječnika primarne zdravstvene zaštite, ali može biti potrebno konzultirati specijaliste (npr oftalmolozi, neuropsiholozi, subspecijalisti, radni terapeuti i fizioterapeuti, specijalisti za rehabilitaciju vožnje). Identificirani deficiti mogu zahtijevati intervencije, uključujući i rehabilitaciju vožnje, pomagala, izvještavanje državnog Odjela za motorna vozila, ograničenja vožnje ili prestanak ili kombinaciju. Neki komplicirani slučajevi mogu biti upućeni državnim medicinskim savjetodavnim odborima. Koristan izvor je National Highway Traffic Safety Administratio`s Clinician`s Guide to Assessing and Counseling Older Drivers Clinician's Guide to Assessing and Counseling Older Drivers.

Vizualna funkcija

Vizualne funkcije od vitalnog su značaja za sigurnu vožnju. Starosno uvjetovane i patološke promjene u vidu česte su i mogu pridonijeti narušenim vozačkim sposobnostima.

Promjene uvjetovane starenjem uključuju

  • Smanjenu osvijetljenost mrežnice (količina svjetla koja dopire do mrežnice), oštrinu vida, osjetljivost kontrasta, periferni vid

  • Presbiopiju (smanjena mogućnost akomodacije), koja umanjuje percepciju dubine

  • Smanjenu sposobnost prilagođavanja promjenama u svjetlu i pojačanu osjetljivost na bliješteću svjetlost koja umanjuju noćnu vožnju

Očne bolesti često povezane sa starenjem uključuju

  • Starosnu makularnu degeneraciju

  • Kataraktu

  • Glaukom

  • Dijabetičku retinopatiju

U mnogim državama centralna oštrina vida i periferni vid rutinski su testirani od strane Odjela za motorna vozila kada se obnavlja licenca. Većina država zahtijeva 20/40 oštrinu vida u najmanje jednom oku za neograničeno izdavanje dozvola (naočale ili kontaktne leće su dopuštene). Međutim, u nekim državama liječnici mogu proširiti zahtjeve do medicinskog usklađivanja. Osim toga, neke države su odobrile uporabu bioptike (sustav leća s teleskopom pričvršćenim za naočale) za osobe s jako smanjenim vidom. Za horizontalni periferni vid pragovi za sigurnu vožnju uvelike variraju među državama, počevši bez zahtjeva do oko 140°.

Testovi korisnog vidnog polja (prostorno područje s kojeg vizualni podražaji mogu biti primljeni tijekom jednog fiksnog pogleda) pružaju integrirane mjere vizualne performanse (npr brzina vizualne obrade, vizualno-prostorna pažnja, vizualna memorija) i mogu se koristiti za predviđanje većeg rizik od SMV. Na primjer, učestalost SMV je 6 puta viša kada je korisno vidno polje umanjeno > 40%. Međutim, testovi vidnog polja još nisu široko dostupni za liječnike u ambulantama.

Stariji vozači često zahtijevaju upućivanje oftalmologu za sveobuhvatno testiranje, ako su prisutni problemi s vidom koji utječu na vožnju.

Motorička funkcija

Promjene uvjetovane starenjem uključuju

  • Smanjenu fleksibilnost, snagu i ravnotežu

  • Usporenu brzinu hodanja i vrijeme reagiranja

Medicinska stanja koja mogu utjecati na motoričku funkciju uključuju

  • Neurološka oštećenja (npr. zbog moždanog udara, Parkinsonove bolesti, amiotrofne lateralne skleroze)

  • Dijabetes koji uzrokuje senzomotorno oštećenje i / ili amputaciju

  • Stanja povezana s artritisom

  • Krhkost i slabost kao posljedicaunormalnog starenja ili medicinskih poremećaja

Različiti parametri fizičke funkcije mogu se ambulantno ocijeniti.

  • Motorička brzina, vrijeme reagiranja, ravnoteža i koordinacija, mogu se procijeniti testom brzog hoda. Pacijente se zamoli da hodaju na udaljenosti od 3 m (10-ft) , okrenu se i prošetaju natrag do polazne točke što je brže moguće. Ako pacijent inače hoda uz pomoć hodalice ili štapa, to bi trebalo biti korišteno i tijekom ispitivanja. Vrijeme > 9 sek može ukazivati na povećan rizik od SMV. Liječnici bi trebali pokušati utvrditi razlog oštećenja (npr parkinsonizam, artritis) kako bi se stvorili plan liječenja i odredili utjecaj na sposobnost vožnje.

  • Raspon pokreta treba odrediti u vratnoj regiji i u svim spojevima gornjih i donjih ekstremiteta. Smanjen raspon pokreta vratne kralježnice narušava sposobnost okretanja glave i sposobnost praćenja u prometu (osobito u mrtvom kutu). Starije osobe trebaju imati ≥ 30 ° lateralne rotacije na svaku stranu; ako je raspon pokreta manji, oni mogu biti upućeni fizijatru kako bi poboljšali opseg pokreta il specijalistu za rehabilitaciju vožnje kako bi se ugradili veća, širokokutna ogledala u vozilu. Smanjen opseg pokreta u ekstremitetima umanjuje sposobnost za sigurnim i učinkovitim upravljanjem komandama vozila.

  • Snagu u gornjim i donjim ekstremitetima treba procijeniti kvalitativno (u smislu zadovoljavanja potreba upravljanja motornim vozilom). Snaga stiska može se mjeriti dinamometrom. Snaga stiska < 16 kg za muškarce ili < 14 kg za žene može odražavati smanjenu sposobnost upravljanja volanom. Smanjena snaga donjih ekstremiteta može se procijeniti testiranjem snage mišića na fizikalnom pregledu; smanjena snaga donjih ekstremiteta može smanjiti sposobnost upravljanja nožnim komandama.

  • Treba ispitati propriocepciju donjih ekstremiteta i periferni osjet. Smanjen osjet može umanjiti sposobnost sigurnog upravljanja nožnim komandama.

Upućivanje fizioterapeutu i radnom terapeutu može pomoći u odlučivanju o potrebi za daljnjim intervencijama poboljšanja motoričke funkcije. Radni terapeuti koji su specijalizirani za rehabilitaciju vožnje može pružiti sveobuhvatno testiranje motoričke funkcije vezane uz sposobnost vožnje. Preporuke za one koji imaju motorički deficit mogu uključivati uporabu specijalizirane, prilagođene opreme (npr. zučno upravljanje komandama, pomoćne ručke za upravljanje volanom, pomoćne uređaje za upravljanje stopalima).

Kognitivna funkcija

Promjene u kognitivnim funkcijama povezane sa starenjem, a koje mogu utjecati na vožnju uključuju

  • Opadanje u područjima kognicije koji utječu na radnu i/ili epizodičku memoriju

  • Usporenu brzinu obrade

  • Smanjenu egzekutivnu funkciju

Medicinska stanja (uključujući uporabu lijekova potrebnih za njihovo liječenje) koja mogu utjecati na kognitivne funkcije uključuju

  • Psihološke čimbenike (npr. anksioznost, depresija)

  • Neurološke poremećaje (npr. moždani udar, Parkinsonova bolest, blago kognitivno oštećenje, Alzheimerova bolest i srodne demencije)

  • Poremećaje spavanja

  • Srčane poremećaje

  • Dijabetes

Učestalost kognitivnih oštećenja povećava se kod ljudi ≥ 65 g. Osobe s kognitivnim oštećenjem često ne prepoznaju svoja ograničenja i imaju veći rizik od SMV;rizik se povećava s težinom oštećenja. Oni koji imaju uvid u kognitivna ograničenja često će modificirati svoju vožnju kako bi se bolje prilagodili svojim ograničenjima (npr.vožnja u poznatim područjima, izbjegavanje gužvi, tijekom dana). Iako nije pronađen ni jedan test za potpuno i točno predviđanje sigurnosti u vožnji, neki testovi su u mogućnosti pružiti određenu razinu predvidljivosti u vezi oslabljenih izvedbi vožnje u starijih odraslih osoba. Ovi testovi uključuju sljedeće:

Multimodalni pristupi koji uključuju kombinaciju kratkih testova probira korisniji su u predviđanju sposobnosti vožnje kod starijih osoba s medicinskim oštećenjima. Oni procjenjuju različita područja vezana uz sigurnost vožnje. Većina ovih multimodalnih alata (npr. kalkulator vjerojatnosti za demenciju,, 4C ) lako se primjenjuju u većini ambulanti i daju rezultate koji su više predvidljivi i za rizik od nesigurne vožnje i potrebe za intervencijama u vožnji. Daljnje informacije o multimodalnim pristupima mogu se naći u trećem poglavlju National Highway Traffic Safety Administration`s Clinician's Guide to Assessing and Counseling Older Drivers, koji preporučuje da se procjene daju u sljedećem redoslijedu:

  • Konfrontacijski test vidnog polja

  • Snellenove kartice

  • Test brzog hodanja i / ili Ustani i kreni

  • Funkcionalni raspon pokreta

  • Test labirinta

  • Montrealska kognitivna procjena (MoCA, koja uključuje dio B izrade staze i crtež sata)

  • Test za izradu staze, dio A, a zatim dio B

  • Test crtanja sata

Osobe s blagim kognitivnim smetnjama mogu imati koristi od upućivanja radnim terapeutima ili logopedima da pomognu u pružanju različitih intervencija za poboljšanje funkcije (npr. kompenzacijske strategije). Osim toga, upućivanje se može odrediti za neuropsihološko testiranje kako bi se pomoglo u određivanju predležećih dijagnoza i daljnjih preporuka.

Više informacija

  • National Highway Traffic Safety Administration: Clinician's Guide to Assessing and Counseling Older Drivers

  • American Automobile Association (AAA) Foundation for Traffic Safety: Driver Licensing Policies and Practices