Kateterizacija mokraćnog mjehura koristi se za sljedeće:
-
Dobivanje urina za pretrage
-
Mjerenje rezidualnog urina
-
Liječenje urinarne retencije ili inkontinencije
-
Isporučivanje opacificirajućih kontrastnih sredstava ili lijekova izravno u mokraćni mjehur
-
Irigaciju mokraćnog mjehura
Kateterizirati se može uretralnim ili suprapubičnim putem.
Kateteri
Kateteri se razlikuju po kalibru, konfiguraciji vrška, broju rupica (izlaza), veličini balona, vrsti materijala i duljini.
Kalibar se određuje u French (F) jedinicama, poznatim i kao Charrière (Ch) jedinice; Svaka jedinica iznosi 0,33 mm pa 14 F kateter ima promjer 4,6 mm. Veličine 12–24 F su za odrasle, a 8–12 F za djecu. Manji kateteri su obično dovoljni za nekompliciranu drenažu mokraće i korisni za strikture uretre i opstrukcije vrata mokraćnog mjehura; veći kateteri su indicirani za irigaciju mokraćnog mjehura i neke slučajeve krvarenja (npr. postoperativno ili u hemoragijskom cistitisu) i piuriju jer ugrušci mogu začepiti katetere manjeg kalibra.
Vršci su ravni u većini katetera (npr. Robinsonov s vrškom poput zviždaljke) i rabe se za intermitentno kateteriziranje (tj. kateter se uklanja odmah nakon pražnjenja mjehura). Foleyevi kateteri imaju ravan vrh i balon za napuhavanje, koji onemogućava ispadanje. Ostali samozadržavajući kateteri mogu imati prošireni vrh oblikovan kao gljiva (de Pezzer kateter) ili četverokrilni perforirani gljivasti vrh (Malecot kateter); koriste se u suprapubičnoj kateterizaciji ili nefrostomiji. Kateteri s laktom (coudé), često opskrbljeni i retencijskim balonom, imaju zavinuti vršak, koji olakšava prolaz kroz strikture i opstrukcije (npr. prostatička opstrukcija).
Otvori su prisutni u svim kateterima za kontinuiranu drenažu urina. Mnogi kateteri imaju otvore za napuhavanje balona, irigaciju, ili oboje (npr. 3-way Foley).
Retencijski baloni imaju različite zapremnine, 2,5–5 ml za djecu, a 10–30 ml za odrasle. Veći baloni i kateteri se obično koriste za sanaciju krvarenja; trakcija na kateter povlači balon prema bazi mokraćnog mjehura i stavlja pritisak na žile tako smanjujući krvarenje, ali i potencijalno uzrokujući ishemiju. Preporučuje se da se balon puni samo običnom vodom.
Stileti su savitljive metalne vodilice umetnute kroz kateter koje kateteru daju čvrstoću i olakšavaju uvođenje kroz strikture ili opstrukcije te bi trebali biti korišteni samo od strane liječnika koji imaju iskustva s tehnikom korištenja.
Materijal katetera odabire se ovisno o namjeni. Za intermitentnu primjenu se rabi plastika, lateks ili polivinil klorid. Kateteri od lateksa sa silikonom, hidrogela ili polimera obloženog srebrnom slitinom (za smanjenje bakterijske kolonizacije) koriste se za kontinuiranu upotrebu. Silikonski kateteri se postavljaju i kod alergije na lateks.
Uretralna kateterizacija
Uretralne katetere može postaviti svaki zdravstveni radnik, a nerijetko i sam pacijent. Nikakva prethodna priprema pacijenta nije potrebna; mjehur se kateterizira kroz mokraćnu cijev, osim ako je uretralni put kontraindiciran.
Relativne kontraindikacije su sljedeće:
Nakon pažljivog čišćenja vanjskog otvora uretre antibakterijskom otopinom, kateter se podmazuje sterilnim gelom i nježno uvodi kroz uretru do mjehura. Lidokainski gel može se ubrizgati kroz mušku uretru prije postavljanja katetera kako bi se umanjila nelagoda.
Komplikacije kateterizacije mokraćnog mjehura uključuju sve od sljedećeg:
IMS povezane s kateterom imaju tendenciju povećanja morbiditeta, mortaliteta, troškova zdravstvene zaštite i duljine bolničkog boravka. Preporuke za smanjenje stope tih IMS uključuju sljedeće:
-
Ograničavanje uporabe uretralne kateterizacije na indikacije koje su medicinski neophodne (primjerice, ne samo kako bi se smanjio broj obilaženja bolesnika radi pražnjenja "guski")
-
Uklanjanje katetera čim prije je moguće
-
Korištenje isključivo aseptičke tehnike tijekom umetanja katetera
-
Održavanje sterilnosti i zatvaranje sustava odvodnje
Suprapubična kateterizacija
Suprapubičnu kateterizaciju preko perkutane cistostome vrši urolog ili drugi iskusni liječnik. Nije potrebna nikakva priprema bolesnika. Opće indikacije obuhvaćaju potrebu za dugoročnom drenažom mokraćnog mjehura i nemogućnost da se kateter postavi kroz mokraćnu cijev ili kontraindikacije za uporabu katetera kada je potrebna kateterizacija.
Kontraindikacije obuhvaćaju sljedeće:
-
Nemogućnost da se lokalizacija mjehura utvrdi klinički ili ultrazvučno
-
Prazan mokraćni mjehur
-
Suspektne priraslice zdjelice ili donjeg dijela abdomena (npr. nakon operacije u zdjelici ili donjem dijelu abdomena, ili terapije zračenjem)
Nakon suprapubične lokalne anestezije, u mjehur se uvodi igla za lumbalnu punkciju. Ako je dostupno, koristi se ultrazvučno vođenje. Potom se postavlja kateter pomoću posebnog troakara ili preko žice vodilice uvedene kroz spinalnu iglu. Prijašnje operacije u donjem abdomenu i prethodna radioterapija kontraindiciraju umetanje naslijepo. Komplikacije su IMS, ozljede crijeva i krvarenje.