(Vidi također Prikaz plućnih bolesti izazvanih vanjskim čimbenicima.)

Bolesti vezane za gradnju (BVG) su heterogena skupina poremećaja čija se etiologija dovodi u vezu sa okruženjem u kojem se grade moderne, nepropusne građevine. To su zgrade s prozorima koji se ne mogu otvarati, a u kojima se za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju koriste sustavi za cirkulaciju zraka. Ovakvi se sustavi većinom nalaze u zgradama s prostorijama neindustrijske (uredske) namjene, u apartmanskim (stambenim) objektima, obiteljskim kućama, školama, muzejima i knjižnicama.

BVG mogu biti specifične i nespecifične. Dijagnoza se temelji na anamnestičkim podacima o ekspoziciji i kliničkim nalazima. Liječenje je uglavnom potporno (simptomatsko).

• Legioneloze (infekcije Legionella bakterijama)

• profesionalna astma

• hipersenzitivni pneumonitis

• inhalacijska groznica

Inhalacijska groznica je febrilna reakcija uzrokovana izlaganjem tijela organskim aerosolima ili prašini. Simptomi počinju 4 do 12 sati nakon ekspozicije. Simptomi su vrućica, glavobolja i opća slabost. Nazivi koji se koriste za ovaj tip BVG-a su groznica izazvana ovlaživačima zraka, žitna groznica, groznica zatvorenih svinja i mikotoksikoza, ovisno o uzročniku. Febrilnu bolest može izazvati dim nastao varenjem metala i dim od polimera. Izraz toksični sindrom izazvan organskom prašinom (TSIOP) koristi se da obuhvati subakutni febrilitet i respiratornu reakciju na organsku prašinu, koja je obično jako kontaminirana bakterijskim endotoksinom. Toksični pneumonitis je uobičajen, ali manje specifičan pojam.

U neindustrijskim građevinama, BVG se naziva groznica ovlaživača zraka, a posljedica je upotrebe sustava za ovlaživanje zraka i ventilaciju koji su idealno mjesto za nesmetan razvoj mikroba (bakterije, gljivice) i odličan način za njihovo raspršivanje. Bolest se obično manifestira subfebrilitetom, malaksalošću, glavoboljom, kašljem i dispnejom. Poboljšanje koje se obično događa kad osoba nije eksponirana (npr. vikendom kada osoba ne boravi u tim prostorima) često je jedan od prvih indikatora etiologije bolesti. Groznica ovlaživača zraka počinje akutno (npr. 4 do 12 sati nakon ekspozicije), a prolazi spontano (obično traje 2 do 3 dana). Fizikalni znakovi bolesti mogu biti vrlo diskretni ili ih uopće nema. Često se događa da istodobno oboli više osoba.

Za razliku od imunoloških bolesti (npr. hipersenzitivni pneumonitis, astma vezana za građevine), za inhalacijsku groznicu nije potrebno razdoblje senzibilizacije. Poremećaj se može pojaviti nakon prve ekspozicije. Akutne epizode uglavnom ne zahtijevaju liječenje izuzev antipiretike i izolaciju od onečišćenog okoliša. Ako su simptomi i dalje izraženi, mora se poduzeti daljnja obrada da se isključe infekcija, hipersenzitivni pneumonitis ili druga stanja. Biološko uzorkovanje za otkrivanje mikroba u zraku u radnom okruženju može biti skupo i dugotrajno, ali ponekad je neophodno dokumentirati izvor kontaminiranog zraka. Inhalacijske groznice svih vrsta obično se sprječavaju savjesnim i trajnim održavanjem ventilacijskih sustava.