Parazitski crvi (helminti) zaraze središnji živčani sustav (SŽS) milijuna ljudi u zemljama u razvoju. Zaražene osobe koje posjećuju ili imigriraju u ne–endemska područja, uključujući SAD, mogu tamo razviti simptome. Crvi mogu uzrokovati meningitis, encefalitis, ekspanzivne moždane tvorbe, hidrocefalus, moždani udar i mijelopatiju.
(Vidi također Uvod u infekcije mozga.)
Neurocisticerkoza
(Vidi također cisticerkoza.)
Od 20-ak vrsta parazita koji mogu uzrokovati neurološke poremećaje, svinjska trakavica Taenia solium uzročnik je većine slučajeva na zapadu. Ona dovodi do neurocisticerkoze. Nakon što osoba pojede hranu zaraženu jajašcima crva, larva migrira u tkiva, uključujući mozak, kralježničnu moždinu i likvor te stvara ciste. Promjer ciste rijetko premašuje 1 cm u živčanom parenhimu, ali može premašiti 5 cm u likvorskim prostorima. Starije ciste često kalcificiraju.
Ciste u parenhimu mozga uzrokuju malo simptoma, dok smrt crva ne dovede do lokalne upale, glioze i edema, uzrokujući epileptičke napadaje (najčešće), kognitivne ili neurološke ispade ili promjenu osobnosti. Veće ciste u likvorskim prostorima mogu uzrokovati opstruktivni hidrocefalus. Ciste mogu rupturirati u likvor i izazvati subakutni eozinofilni meningitis. Bez liječenja neurocisticerkoza može uzrokovati smrt; uzrok smrti uključuje encefalitis, meningitis, hidrocefalus i neliječene napadaje.
Na neurocisticerkozu se sumnja u pacijenata koji dolaze iz zemalja u razvoju i koji imaju eozinofilni meningitis ili neobjašnjive epileptičke napadaje, kognitivne ili fokalne neurološke ispade, ili promjene osobnosti. CT ili MR mozga otkriva brojne kalcificirane cistične lezije; primjena kontrasta može opacificirati lezije. Dijagnoza počiva na serološkim pretragama seruma i likvora, a katkad na biopsiji ciste.
Neurocisticerkoza
Ova CT snimka pokazuje višestruke kalcifikate koje predstavljaju kalcificirane ciste kod pacijenta s neurocisticerkozom.
Ljubaznošću John E. Greenlee, MD.
Antihelmintici su prva linija terapije. Albendazol (7,5 mg/kg peroralno svakih 12 sati 8 do 30 dana; maksimalna dnevna doza je 800 mg) je lijek izbora. Alternativno se može dati prazikvantel 20 do 33 mg/kg peroralno 3 puta dnevno kroz 30 dana. Deksametazon 8 mg IV ili peroralno kroz prva 2 do 4 dana može smanjiti akutni upalni odgovor izazvan ugibanjem crva. Ako terapija antihelminticima uzrokuje smrt mnogih organizaa, može nastupiti značajan edem mozga u pacijenata s velikim brojem cista, a antihelmintici možda neće pomoći pacijentima sa solitarnom cistom. Liječenje mora biti pažljivo i individualizirano.
Kratkotrajna ili dugotrajna terapija antiepilepticima može biti potrebna. Također može biti potrebna kirurška ekscizija cista i ventrikularna drenaža.
Infekcije drugim helmintima
Kod shistosomijaze, u mozgu se mogu razviti nekrotizirajući eozinofilni granulomi i izazivati epileptičke napadaje, povećani intrakranijalni tlak, difuzne i žarišne neurološke ispade.
Velike, solitarne ehinokokne ciste mogu uzrokovati žarišne ispade i katkada epileptičke napadaje.
Koenuroza, uzokovama larvom trakavice (Taenia spp), obično stvara grozdaste ciste koje mogu ometati odljev likvora u 4-toj klijetki .
Nekoliko godina je potrebno da se simptomi razviju, ako je zahvaćen mozak oni uključuju povećani intrakranijalni tlak, epileptičke napadaje, gubitak svijesti i žarišne neurološke ispade. Neuroradiološke i serološke pretrage se rade kako bi se te ciste razlikovale od neurocisticerkoze.
Gnatosomijaza je rijetka infekcija larvom nematode Gnathostoma spp koja stvara nekrozu okružene upalom duž korijena živca, kralježničke moždine, mozga ili subarahnoidalno krvarenje što dovodi do subfebriliteta, ukočenog vrata, fotofobije, glavobolje, migrirajućih neuroloških ispada (katkada zahvaća 6. i 7. moždani živac) i paralize. Na gnatostomijazu se sumnja kod putnika koji se vraćaju i kod stanovnika dijelova Azije, Bliskog istoka, Europe, Afrike i Srednje ili Južne Amerike koji imaju migratorne otekline kože ili neobjašnjivi eozinofilni meningitis. Dijagnoza zahtijeva neuroradiološke pretrage i analizu likvora.