U odraslih osoba manjak vitamina E u razvijenim zemljama je rijedak, te je obično uzrokovan malapsorpcijom masti. U zemljama u razvoju deficijencija vitamina E je nešto češća. Glavni simptomi nedostatka vitamina E su hemolitična anemija i neurološki poremećaji. Dijagnoza se zasniva na mjerenju omjera alfa–tokoferola i ukupne količine lipida u plazmi; niski omjjer sugerira nedostatak vitamina E. Liječenje se sastoji od oralne primjene vitamina E. Ordiniraju se visoke doze ukoliko postoje neurološki poremećaji ili ukoliko je deficit vitamina E uzrokovan malapsorpcijom.
Nedostatak vitamina E uzrokuje krhkost eritrocita i degeneraciju neurona, osobito perifernih aksona i neurona stražnjih stupova kralježnične moždine.
Vitamin E je skupina spojeva (koja obuhvaća tokoferole i tokotrienole) sa sličnom biološkom aktivnošću. Biološki najaktivniji je alfa-tokoferol, no i beta–, gama–i delta–tokoferoli, četiri tokotrienola i nekoliko stereoizomera mogu također pokazivati važnu biološku aktivnost. Ovi spojevi djeluju kao antioksidansi, oni sprječavaju peroksidaciju lipida i polinezasićenih masnih kiselina u staničnim membranama (vidi tablicu Izvori, funkcije i učinci vitamina) Prehrambeni izvori vitamina E uključuju biljna ulja i orašaste plodove.
Razine tokoferola u plazmi ovise o ukupnim razinama lipida u plazmi. Normalno, razina alfa–tokoferola u plazmi iznosi 5 do 20 μg/ml (11,6 do 46,4 μmol/L).
Visoke suplementacijske doze vitamina E ne štite od kardiovaskularnih bolesti; da li dodatak vitamina E može zaštititi od kasne diskinezije je kontroverzno. Nema uvjerljivih dokaza da doze do 2000 jedinica/dan usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti ili smanjuju rizik od raka prostate; jedna je studija ukazala na povećani rizik od raka prostate uz dodatak vitamina E (1).
Premda se količina vitamina E u mnogim prehrambenim proizvodima i nadopunama izražava u internacionalnim jedinicama (i.j.), trenutne su preporuke da se koriste mjerne jedinice miligrami (mg) ili mikromoli (μmol).
(Vidi također Pregled vitamina.)
Literatura
-
1. Klein EA, Thompson IM Jr, Tangen CM, et al: Vitamin E and the risk of prostate cancer: The Selenium and Vitamin E Cancer Prevention Trial (SELECT). JAMA 306(14):1549-56, 2011. doi: 10.1001/jama.2011.1437
Etiologija
Etiologija nedostatka vitamina E
U zemljama u razvoju, najčešći uzrok nedostatka vitamina E je:
U razvijenim zemljama, najčešći uzroci nedostatka vitamina E su:
-
Poremećaji koji dovoode do malapsorpcije masti, uključujući abetalipoproteinemiju (Bassen–Kornzweigov sindrom, zbog genskog manjka apolipoproteina B), kronične kolestatske hepatobilijarne bolesti, pankreatitis, sindrom kratkog crijeva i cističnu fibrozu
Rijetki genetski oblik manjka vitamina E bez malapsorpcije masti nastaje zbog poremećenog jetrenog metabolizma.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi nedostatka vitamina E
Glavni simptomi nedostatka vitamina E su blaga hemolitička anemija i nespecifični neurološki poremećaji. Abetalipoproteinemija dovodi do progresivne neuropatije i retinopatije u prva dva desetljeća života.
Manjak vitamina E može doprinijeti retinopatiji nedonoščadi (također zvanoj retrolentalna fibroplazija) i u nekim slučajevima može doći do intraventrikularnog i subependimalnog krvarenja u novorođenčadi. Zahvaćena nedonoščad pokazuje mišićnu slabost.
U djece, kronična kolestatska hepatobilijarna bolest ili cistična fibroza izazivaju neurološke poremećaje, uključujući spinocerebelarnu ataksiju s gubitkom dubokih tetivnih refleksa, ataksiju trupa i ekstremiteta, gubitak osjeta vibracije i položaja, oftalmoplegiju, mišićnu slabost, ptozu i disartriju.
U odraslih s malapsorpcijom, nedostatak vitamina E vrlo rijetko uzrokuje spinocerebelarnu ataksiju jer se u odraslih velike količine vitamina E pohranjuju u masnom tkivu.
Dijagnoza
Dijagnoza nedostatka vitamina E
Ako u anamnezi ne postoji nedostatni unos ili predisponirajuće stanje, malo je vjerojatno da se radi o nedostatku vitamina E. Za potvrdu nedostatka vitamina E je obično potrebno mjerenje razine vitamina. Mjerenje hemolize eritrocita prilikom odgovora na peroksid može ukazivati na dijagnozu, ali je nespecifično. S obzirom da manjak vitamina E smanjuje stabilnost eritrocita, hemoliza se pojačava.
Mjerenje razine alfa–tokoferola u plazmi je najneposrednija metoda za postavljanje dijagnoze. U odraslih, na manjak vitamina E ukazuje razina alfa–tokoferola <5 μg/ml (<11,6 μmol/L). Budući da abnormalne razine lipida u plazmi mogu utjecati na razinu vitamina E, u odraslih s hiperlipidemijom najtočniji je pokazatelj niska vrijednost omjera alfa–tokoferola i lipida u plazmi (<0,8 mg/g ukupnih lipida).
U djece i odraslih s abetalipoproteinemijom, serumske razine alfa–tokoferola u plazmi su obično nemjerljive.
Liječenje
Liječenje nedostatka vitamina E
Ako malapsorpcija uzrokuje klinički očiti nedostatak vitamina E, treba primijeniti alfa–tokoferol u dozi od 15 do 25 mg/kg peroralno jednom na dan. Ili se mogu dati miješani tokoferoli (200 do 400 jedinica). Međutim, za liječenje ranih stadija neuropatije ili prevladavanje poremećaja apsorpcije i prijenosa kod abetalipoproteinemije, potrebna je primjena većih doza putem injekcija.
Prevencija
Prevencija nedostatka vitamina E
Premda nedonoščadi može biti potrebna suplementacija, majčino mlijeko i kupovne formule imaju dovoljno vitamina E za potrebe terminske novorođenčadi.
Ključne poruke
-
Nedostatak vitamina E je obično uzrokovan neadekvatnim prehrambenim unosom u zemljama u razvoju ili poremećaj uzrokuje malapsorbcija masti u razvijenim zemljama.
-
Glavni simptomi nedostatka vitamina E su blaga hemolitička anemija i nespecifični neurološki poremećaji.
-
U bolesnika s nedovoljnim unosom vitamina E ili s predisponirajućim stanjima uz kompatibilne nalaze, mjeri se razina tokoferola za potvrdu dijagnoze.
-
Liječenje se provodi sa suplementacijom tokoferola.