Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Primarni cilj zdravstvene zaštite je spriječiti bolest ili otkriti bolest dovoljno rano kako bi intervencije bile što učinkovitije. Općenito, pretraživanje na bolesti je najučinkovitije kada se radi o relativno čestim bolestima koje predstavljaju veliki zdravstveni problem i imaju dugo razdoblje latencije. Rano otkrivanje bolesti pruža mogućnost da se smanji i pobol (morbiditet) i smrtnost (mortalitet); međutim, pretraživanje asimptomatskih pojedinaca nosi određeni rizik. Lažno pozitivni rezultati mogu dovesti do nepotrebnih laboratorijskih pretraga i invazivnih postupaka i mogu pacijenta učiniti anksioznim. Poduzeto je nekoliko mjera radi bolje procjene potencijalnih dobitaka od pretraživanja na bolesti i prventivnih intervencija:
- Pretraživanje na bolest treba obuhvatiti veliki broj ljudi kako bi se promijenio ishod kod jedne osobe
- Apsolutni utjecaj pretraživanja na bolest (npr. broj spašenih života na tisuću pregledanih osoba)
- Relativni utjecaj pretraživanja na ishod bolesti (npr. % smanjenja broja smrtnih slučajeva)
- Godišnji trošak po spašenom životu
- Povećanje prosječne očekivane životne dobi stanovništva
Kao dio rutinskog pregleda u okviru zdravstvene zaštite, anamneza bi trebala sadržavati podatke o uzimanju lijekova, o alergijama, cijepljenju, prehrani, alkoholu i duhanu, spolnom životu, o primjeni sigurnosnih mjera (poštivanje propisa o vezivanju pojasa u vozilu i nošenju zaštitne kacige, o posjedovanju oružja), i detaljnu obiteljsku anamnezu. Rutinski treba izmjeriti visinu, težinu, izračunati indeks tjelesne mase i izmjeriti arterijski tlak pacijenta. Također, treba razmotriti i pretraživanje (probir) na nasilje u obitelji i depresiju.
Liječnici i drugi zdravstveni radnici trebali bi pružiti određene savjete svojim pacijentima prilikom njihova posjeta zdravstvenim ustanovama. Duhan i alkohol, prehrana i fizička aktivnost predstavljaju ogromnu većinu čimbenika na koje se može utjecati i tako spriječiti smrt. Premda se promjene u ponašanju često teško postižu, valja naglasiti kako studije pokazuju da čak i kratki (<5 min) razgovor o štetnosti pušenja rezultira značajnom stopom dugoročnog prestanka pušenja. Upute o samopregledu (npr. kože, dojki, testisa) trebalo bi također dati prilikom preventivnih pregleda.
Najvažniji uzroci smrtnosti specifične za dob i odgovarajuće preventivne strategije navedene su u Tbl. 201-1. Formalne preporuke američke Preventive Services Task Force navedene su u Tbl. 201-2.
TABLICA 201-1 UZROCI SMRTNOSTI SPECIFIČNI ZA ŽIVOTNU DOB I ODGOVARAJUĆE PREVENTIVNE MJERE
|
|
Dobna skupina
|
Vodeći uzroci smrtnosti specifični za dob
|
Preventivne probirne pretrage koje treba uzeti u obzir za svaku specifičnu populaciju
|
|
15–24
|
1. Nesreća
2. Ubojstvo
3. Samoubistvo
4. Malignitet
5. Bolest srca
|
• Poduka o rutinskom korištenju sigurnosnih pojaseva, bicikla/motocikla/kaciga za sve terene (1)
• Poduka o prehrani i fizičkoj aktivnosti (5)
• Skrenite pozornost na opasnosti od uživanja alkohola tijekom vožnje, plivanja, plovidbe (1)
• Pitajte o cijepljenju (tetanus, difterija, pertusis, hepatitis B, MMR, varičela, meningitis, HPV)
• Pitajte o upotrebi oružja i/ili posjedovanju oružja (2,3)
• Procijenite anamnestičke podatke o ovisnostima uključujući alkohol (2,3)
• Probir za obiteljsko nasilje (2,3)
• Probir za depresiju i/ili suicidalne/ubilačke ideje (2,3)
• Papa test za probir raka grlića maternice, raspraviti o prevenciji spolno prenosivih bolesti (4)
• Preporučite samopreglede kože, dojki i testisa (4)
• Preporučujemo izbjegavanje UV svjetla i redovito korištenje krema ili losiona za zaštitu od sunčevih zraka (4)
• Mjerenje krvnog tlaka, visine, težine i indeksa tjelesne mase (5)
• Razmotrite zdravstvene rizike uporabe duhana, naglasite kozmetička i ekonomska pitanja kako bi poboljšali stopu prestanka pušenja među mlađim pušačima (4,5)
• Probir na klamidije i savjetovanje o kontracepciji za seksualno aktivne žene
• Testiranje na HIV, hepatitis B, gonoreju i sifilis ako postoji visokorizično seksualno ponašanje ili bilo kakva prethodna anamneza o spolno prenosivim bolestima
|
|
25–44
|
1. Nesreća
2. Malignitet
3. Bolest srca
4. Samoubistvo
5. Ubojstvo
6. HIV
|
Kao i gore plus uzmite u obzir sljedeće:
• Ponovo utvrdite podatke o pušenju, zagovarajte prestanak prilikom svakog posjeta (2,3)
• Uzeti detaljnu obiteljsku anamnezu o malignim bolestima i započeti rani program pretraživanja/prevencije ako pacijent ima značajno povećan rizik (2)
• Ocijenite sve kardijalne čimbenike rizika (uključujući i pretraživanje za dijabetes i hiperlipidemiju) i razmotrite primarnu prevenciju s ASK-om za bolesnike čiji je 5-godišnji rizik od vaskularnog događaja >3% (3)
• Procijeniti kroničnu zlouporabu alkohola, čimbenike rizika za virusni hepatitis ili druge rizike za razvoj kronične bolesti jetre
• Početi probir na rak dojke s mamografijom u dobi od 40 godina (2))
|
|
45–64
|
1. Malignitet
2. Bolest srca
3. Nesreća
4. Diabetes mellitus
5. Cerebrovaskularna bolest
6. Kronične bolesti donjeg dišnog sustava
7. Kronična bolest jetre i ciroza
8. Samoubistvo
|
• Razmotrite probir na rak prostate jedanput godišnje određivanjem PSA i digitorektalnim pregledom u dobi od 50 godina (ili možda ranije kod Afroamerikanaca ili pacijenata s pozitivnom obiteljskom anamnezom) (1)
• Početi s mamografskim pregledima od 50. godine (1)
• Započeti probir za rak debelog crijeva u dobi od 50 godina pregledom stolice na skriveno krvarenje, fleksibilnom sigmoidoskopijom ili kolonoskopijom (1)
• Ponovno preispitati status cijepljenja u dobi od 50 godina i posebno razmotriti cjepiva protiv Streptococcus pneumoniae, gripe, tetanusa i virusnog hepatitisa
• Cijepljenje protiv zostera u dobi od 60 godina
• CRazmislite o probiru za koronarnu bolest kod pacijenata s višim rizikom (2,5)
|
|
≥65
|
1. Bolest srca
2. Malignitet
3. Cerebrovaskularna bolest
4. Kronična bolest donjeg dišnog sustava
5. Alzheimerova bolest
6. Influenca i pneumonija
7. Diabetes mellitus
8. Bolest bubrega
9. Nesreće
10. Septikemija
|
Kao i gore plus uzmite u obzir sljedeće:
• Ponovo utvrdite podatke o pušenju, zagovarajte prestanak prilikom svakog posjeta (1,2,3)
• Jednokratni ultrazvuk za AAA kod muškaraca od 65–75 godina koji su ikada pušili
• Razmotriti ispitivanje plućne funkcije za sve dugogodišnje pušače kako bi se utvrdilo razvija li se kronična opstruktivna plućna bolest (4,6)
• Cijepiti sve pušače protiv gripe i S. pneumoniae u dobi od 50 godina (6)
• Pregledajte sve žene u postmenopauzi (i sve muškarce s rizičnim čimbenicima ) na osteoporozu
• Ponovno provjeriti podatke o cijepljenju u dobi od 65 godina, naglasak na influencu i S. pneumoniae (4,6)
• Pretraživanje na demenciju i depresiju (5)
• Pretaživanje za probleme s vidom i sluhom, kućnu sigurnost i zlostavljanje starijih osoba (9)
|
|
Napomena: Brojevi u zagradama odnose se na područja rizika u stupcu koji pokazuje mortalitet na koji utječu navedene intervencije.
Kratice: AAA = aneurizma abdominalne aorte; HPV = humani papiloma virus; MMR = ospice-zaušnjaci-rubeola (engl. measles-mumps-rubella); PSA = antigen specifičan za prostatu (engl. prostate-specific antigen).
|
TABLICA 201-2 KLINIČKE PREVENTIVNE MJERE ZA ODRASLE S NORMALNIM RIZIKOM KOJE PREPORUČUJE AMERIČKA RADNA SKUPINA ZA PREVENTIVNE PREGLEDE
|
|
Test ili poremećaj
|
Populacija,a godine
|
Učestalost
|
|
Aneurizma abdominalne aorte (ultrazvuk)
|
Muškarci 65–75 godina koji su ikada pušili
|
Jednom
|
|
Imunizacija odraslih osoba
|
|
|
|
Humani papilomavirus (HPV)
|
Do dobi od 26 godina
|
Ako to nije učinjeno prije
|
|
Influenca
|
>50
|
Svake godine
|
|
Ospice, zaušnjaci, rubeola (MMR)
|
Žene, u reproduktivnoj dobi
|
Jedna doza
|
|
Pneumokokni
|
>65
|
Jedna doza
|
|
Tetanus-difterija (Td)
|
>18
|
Every 10 years
|
|
Varičela (VZV)
|
Samo osjetljivi, >18
|
Dvije doze
|
|
Zoster
|
>60
|
Jedna doza
|
TABLICA 201-2 KLINIČKE PREVENTIVNE MJERE ZA ODRASLE S NORMALNIM RIZIKOM KOJE PREPORUČUJE AMERIČKA RADNA SKUPINA ZA PREVENTIVNE PREGLEDE (Nastavak)
|
|
Test ili poremećaj
|
Populacija,a godine
|
Učestalost
|
|
Uživanje alkohola
|
>18
|
Povremeno
|
|
Krvni tlak, visina i težina
|
>18
|
Povremeno
|
|
Rak dojke (mamografija i klinički pregled dojki)a
|
Žene 50–75
|
Svake 2 godine
|
|
Rak grlića maternicec
Papa test
Papa test i testiranje na HPV
|
Žene 21–65
Žene 30–65
|
Svake 3 godine
Svakih 5 godina ako je HPV negativna
|
|
Klamidije/gonoreja
|
Seksualno aktivne žene <25
|
Nepoznata
|
|
Kolesterol
|
Muškarci >35
|
Svakih 5 godina
|
| |
Žene >45
|
Svakih 5 godina
|
|
Kolorektalni raka
|
50–75
|
|
|
skrivena krv u stolici i/ili
|
|
Svake godine
|
|
sigmoidoskopija ili
|
|
Svakih 5 godina
|
|
kolonoskopija
|
|
Svakih 10 godina
|
|
Depresija
|
Svi odrasli
|
Povremenob
|
|
Diabetes mellitus
|
>45 ili ranije, ako postoje dodatni čimbenici rizika
|
Svake 3 godine
|
|
Hepatitis C
|
Odrasli rođeni između 1945–1965
|
Jednom
|
|
HIV
|
15–65
|
Jednom
|
|
Nasilje intimnog partnera
|
Žene u reproduktivnoj dobi
|
Nepoznata
|
|
Pretilost (BMI)
|
Svi odrasli
|
Nepoznata
|
|
Osteoporoza
|
Žene >65; >60 s rizikom
|
Nepoznata
|
|
Vid, sluh
|
>65
|
Povremeno
|
|
aProbir se provodi ranije i češće kada postoji jako pozitivna obiteljska anamneza. Randomizirani, kontrolirani pokusi su dokumentirali da testovi na skriveno krvarenje u stolici (FOBT) dovode do smanjenja smrtnosti od raka debelog crijeva za 15–30%. Iako randomizirana ispitivanja nisu provedena za sigmoidoskopiju ili kolonoskopiju, dobro osmišljena ispitivanja slučaja-kontrole ukazuju na sličnu ili veću učinkovitost u odnosu na FOBT.
bAko je dostupna podrška osoblja.
cU budućnosti, na učestalost Papa testa mogu utjecati testiranje na HPV i cjepivo protiv HPV-a.
Napomena: Određivanje antigena specifičnog za prostatu (PSA) može poboljšati otkrivanje raka prostate u ranom stadiju, ali dokazi nisu uvjerljivi da to poboljšava zdravstveni ishod. Određivanje PSA preporučuje nekoliko profesionalnih organizacija i široko se koristi u kliničkoj praksi, ali ga trenutno ne preporučuje Radna skupina za preventivne preglede SAD-a.
Izvor: Prilagođeno od Američke radne skupine za preventivne preglede, Vodič za kliničke preventivne preglede, 2010–2011. www.ahrq.gov/clinic/pocketgd.htm.
|
Uz opće preporuke koje se odnose na sve osobe, pretraživanje na određene bolesti i preventivne mjere treba individualizirati prema obiteljskoj, putničkoj i radnoj anamnezi. Na primjer, kada je obiteljska anamneza pozitivna na rak dojke, debelog crijeva ili prostate, pametno je početi s pretraživanjem oko 10 godina prije životne dobi u kojoj je najmlađi član obitelji obolio od karcinoma.
Specifične preporuke za prevenciju bolesti mogu se naći i u sljedećim poglavljima: “Prevencija kardiovaskularnih bolesti” (Pogl. 202), “Prevencija i rano otkrivanje raka” (Pogl. 203), “Prestanak pušenja” (Pogl. 204), i “Zdravlje žena” (Pogl. 205).
Opširnije vidi u Armstrong K, Martin GJ: Screening and Prevention of Disease, Pogl. 4, str. 26, u HPIM-19.