Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Palpitacijepredstavljaju povremenu ili stalnu svijesto otkucajima srca, koje često pacijent opisuje kao osjećaj jakog udaranja, lupanjaili lepršanja u prsima. Simptom može biti posljedicakardijalne etiologije, ekstrakardijalnog uzroka [npr. hipertireoza, uzimanje stimulansa (npr. kofein, kokain)], ilistanja s visokom razinom katekolamina (npr. fizički napor, anksioznost, feokromocitom). Kardijalne disritmije pridonose palpitacijama a uključuju atrijske ili ventrikulske preuranjene otkucajeili, kada su neprekidne i pravilne, supraventrikulske ili ventrikulske tahiaritmije (Pogl. 123). Nepravilne neprekidne palpitacije često su posljedica atrijske fibrilacije. Zamolite pacijenta da “izbaci” osjećaj palpitacije (podrhtavanja) jer vam to može pomoći u razlikovanju pravilnih od nepravilnih ritmova.
PRISTUP BOLESNIKU:
Palpitacije
Palpitacije su često benigne, ali mogu predstavljati važne disritmije ako je kompromitirana hemodinamika (vrtoglavica, sinkopa, angina, dispneja) ili ako se jave u pacijenata s bolešću koronarnih arterija, ventrikulskom disfunkcijom, hipertrofičnom kardiomiopatijom, aortnom stenozom ili drugim bolestima zalistaka.
Korisne dijagnostičke pretrage su elektrokardiografija (ako su simptomi prisutni u trenutku snimanja), ergometrija (ako opterećenje obično precipitira osjećaj palpitacija ili ako se sumnja na bolest koronarnih arterija) i ehokardiografija (ako se sumnja na bolest srca s anatomskim promjenama). Ako su simptomi epizodni, ambulantno elektrokardiografsko praćenje može imati dijagnostičku vrijednost, uključujući praćenje pomoću Holtera (24–48 sati nadzora), monitor događaj/petlja (2–4 tjedna) ili monitor implantabilne petlje (1–2 godine). Korisne laboratorijske pretrage mogu uključiti testove za hipokalijemiju, hipomagnezijemiju i/ili hipertireozu.
Za pacijente s benignim atrijskim ili ventrikulskim preuranjenim otkucajima a bez anatomskih promjena srca, terapijske strategije uključuju smanjenje unosa alkohola i kofeina, ponovo razmatranje uvođenja beta-blokatora u terapiju zbog suzbijanja simptoma. Liječenje teških aritmija je prikazano u Pogl. 122 i 123.
Opširnije vidi u Loscalzo J: Palpitations, Pogl. 52, str. 254, HPIM-19.