Listerioza je infekcija uzrokovana gram-pozitivnom bakterijom Listeria monocytogenes, a obično se dobije putem kontaminirane hrane.
-
Ljudi mogu konzumirati bakterije u kontaminiranim mliječnim proizvodima, sirovom povrću, mesu ili hrani koja ne zahtijeva kuhanje prije konzumacije.
-
Ljudi imaju vrućicu, zimicu i bolove u mišićima uz mučninu, povraćanje i proljev.
-
Identifikacija bakterija u uzorku krvi ili cerebrospinalne tekućine potvrđuje dijagnozu.
-
Prevencija uključuje izbjegavanje konzumacije hrane koja je vjerojatno kontaminirana, osobito ako su ljudi izloženi riziku od razvoja invazivne listerioze.
-
Antibiotici mogu izliječiti infekciju.
(Vidi također Pregled bakterija.)
Listeria monocytogenes prebiva u crijevima ljudi i mnogih životinja širom svijeta.
Većina slučajeva listerioze je rezultat
Listerioza se obično dobiva kada se pojede kontaminirana hrana. U takvim slučajevima, Listeria bakterije mogu ući u krvotok i širiti se na druge organe. Rijetko, Listeria bakterije inficiraju kožu veterinara, poljoprivrednika i drugih ljudi koji imaju izravan kontakt sa zaraženim životinjama (osobito tijekom klanja i rukovanja strvinama).
Bakterije rastu u hrani na temperaturi hladnjaka i preživljavaju u zamrzivaču. Pasterizacija mliječnih proizvoda uništava bakterije. Odgovarajuće kuhanje ili zagrijavanje hrane ubija bakterije. Međutim, bakterije se mogu nalaziti u pukotinama ispunjenim hranom i nepristupačnim područjima u objektima za komercijalnu pripremu hrane i ponovno kontaminirati hranu. Ako hrana nakon kupnje ne zahtijeva daljnju termičku obradu, bakterije koje su prisutne konzumiraju se s hranom. Mogu rasti u hladnim, zapakiranim, gotovim proizvodima (koji ne zahtijevaju kuhanje prije nego što se pojedu), te ne mijenjanju okus ili miris hrane. Namirnice uključene u prethodne epidemije listerioze uključuju mekane sireve (kao što su latinoamerički bijeli sirevi, feta, Brie i Camembert), delikatesne salate (kao što je Cole slaw salata), nepasterizirano mlijeko, naresci, pureće hrenovke, drugi hot dogovi, škampi, dimljeni losos i nedovoljno kuhana piletina.
Invazivna listerioza
Bakterije ponekad ulaze u krvotok iz crijeva i napadaju određene organe (što se zove invazivna listerioza). Bakterije se mogu proširiti na sljedeće:
-
Tkiva koja oblažu mozak i kralježničnu moždinu (uzrokujući meningitis)
-
Oči
-
Srčane zaliske (uzrokujući endokarditis)
-
Zglobove
-
Kod trudnica, na maternicu i fetus
Rijetko se u mozgu i leđnoj moždini formiraju zbirke gnoja (apscesi).
Faktori rizika
U Sjedinjenim Državama, invazivna listerioza razvija se u samo oko 1.600 ljudi svake godine, ali je fatalna u oko 1 od 5 osoba. Češća je među sljedećim:
Trudnice imaju oko 10 do 20 puta veću šansu za zarazu listeriozom u usporedbi s općom populacijom, ali trudnice rijetko postaju ozbiljno bolesne ili umiru. Ipak, rijetko, trudnice s listeriozom mogu prenjeti infekciju na fetus ili novorođenče, koje može umrijeti (vidi Listerioza u novorođenčadi).
Simptomi
Osobe s listeriozom obično imaju zimicu, vrućicu i bol u mišićima (nalik gripi), s mučninom, povraćanjem i proljevom. Obično simptomi nestaju za 1 do 7 dana.
Ako se razvije invazivna listerioza, simptomi variraju ovisno o zaraženom području.
Ako se razvije meningitis, ljudi imaju glavobolju i ukočen vrat. Mogu postati zbunjeni i izgubiti ravnotežu.
Ako je kod trudnice zaražena maternica ili posteljica, može doći do pobačaja ili mrtvorođenja. Dvije trećine novorođenčadi koja preživi razviju listeriozu, koja može dovesti do infekcije krvotoka (sepse) ili meningitisa. Do jedne polovice novorođenčadi zaražene pri kraju ili na kraju trudnoće umire.
Dijagnoza
Da bi postavili dijagnozu listerioze, liječnici uzimaju uzorak krvi i rade lumbalnu punkciju kako bi dobili uzorak tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu (cerebrospinalnu tekućinu). Uzorci se šalju u laboratorij za uzgoj (kultivaciju) bakterija. Identifikacija bakterija u uzorku potvrđuje dijagnozu.
Prevencija
Hrana je često kontaminirana Listeria bakterijama. Ove bakterije mogu se razmnožavati pri temperaturama hladnjaka. Dakle, hrana koja je lagano kontaminirana može postati jako kontaminirana dok je u hladnjaku.
Potrebne su određene mjere opreza, osobito za osobe koje su u opasnosti od ozbiljnih posljedica ako su zaražene. Ti ljudi uključuju osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, trudnice i osobe starije od 65 godina. Na primjer, rizične osobe ne bi trebale jesti određene namirnice kao što su sljedeće:
-
Meki sirevi od nepasteriziranog mlijeka (kao što su feta, Brie, svježi sir i Camembert)
-
Hladne gotove namirnice (kao što su hrenovke, mesne prerađevine, mesne prerađevine i paštete od mesa), osim ako se zagrijavaju na unutarnju temperaturu od 73,9 ° C ili se poslužuju vrući
-
Rashlađeni dimljeni plodovi mora (kao što su namirnice označene kao "novi-stil", "lox", "kiperirani", "dimljeni" ili "suhi"), osim ako nisu kuhani
-
Sirovo (nepasterizirano) mlijeko i sirevi od njega
Sljedeće može pomoći u smanjenju rizika od infekcije:
-
Ostatke hrane treba ostaviti u hladnjaku u plitkim pokrivenim kontejnerima u roku od 2 sata te ih pojesti u roku od 3 do 4 dana
-
Podešavanje temperature hladnjaka na 4,4 ° C ili niže
-
Podešavanje zamrzivača na -17,8 ° C ili niže
Liječenje
Antibiotici mogu izliječiti listeriozu.
Za većinu infekcija uzrokovanih Listeria bakterijom, uključujući endokarditis i meningitis, antibiotici ampicilin i gentamicin daju se venski. Ako su ljudi alergični na peniciline, umjesto ampicilina koristi se trimetoprim-sulfametoksazol.
Infekcije oka mogu se liječiti eritromicinom, koji se daje na usta, ili trimetoprim / sulfametoksazolom koji se daje intravenski.
Više informacija