Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Prosječna osoba koja je umjereno aktivna tijekom dana udahne oko 20.000 litara zraka svaka 24 sata. Neizbježno je da taj zrak (koji bi težio više od 20 kilograma) sadrži potencijalno štetne čestice i plinove. Čestice, kao što su prašina i čađa, plijesni, gljivice, bakterije i virusi, talože se na površini dišnih putova i alveola. Srećom, dišni sustav ima obrambene mehanizme za čišćenje i zaštitu. Samo izuzetno male (sitne) čestice, promjera manjeg od 3 do 5 mikrona, prodiru duboko u pluća.
Cilije, sićušne mišićne trepetljike, poput dlačica na stanicama koje oblažu dišne putove, predstavljaju jedan od obrambenih mehanizama dišnog sustava. Cilije pomiču tekući sloj sluzi koji pokriva dišne putove.
Sloj sluzi hvata patogene (potencijalno zarazne mikroorganizme) i druge čestice, sprječavajući ih da dopru do pluća.
Cilije se gibaju više od 1.000 puta u minuti, pomičući sluz, koja oblaže dušnik, prema gore brzinom oko 0,5 do 1 centimetra u minuti. Patogeni mikroorganizmi i čestice koje su zarobljene u sloju sluzi iskašljavaju se ili dospijevaju u usta i gutaju.
Alveolarni makrofagi, vrsta bijelih krvnih stanica na površini alveola, još su jedan obrambeni mehanizam pluća. Budući da je zadaća alveola izmjena plinova, alveole nisu zaštićene sa sluzi i cilijama—sloj sluzi je previše gust i usporio bi prolazak kisika i ugljičnog dioksida. Umjesto toga, alveolarni makrofagi pronalaze odložene čestice, vežu se za njih, gutaju ih, ubijaju sve što je živo i probavljaju ih. Kad su pluća izložena ozbiljnim prijetnjama, mogu se regrutirati dodatne bijele krvne stanice u krvotoku, osobito neutrofili, kako bi pomogli progutati i ubiti patogene. Primjerice, kada osoba udahne veliku količinu prašine ili se bori s infekcijom dišnog sustava, stvara se više makrofaga i regrutiraju se neutrofili.
(Vidi također Pregled dišnog sustava.)