Pregled seksualne disfunkcije u muškaraca

Autor: Irvin H. Hirsch, MD
Urednica sekcije: mr. sc. Iva Kožul Salihagić, dr. med.
Prijevod: mr. sc. Iva Kožul Salihagić, dr. med.

Kod muškaraca, seksualna disfunkcija se odnosi na poteškoće u seksualnom odnosu. Spolna disfunkcija obuhvaća različite poremećaje koji utječu na:

  • Seksualni nagon (libido)

  • Sposobnost postizanja ili održavanja erekcije (erektilna disfunkcija ili impotencija)

  • Sposobnost ejakulacije

  • Sposobnost postizanja erekcije bez deformiteta penisa

  • Sposobnost postizanja orgazma

Spolna disfunkcija može biti posljedica fizičkih ili psiholoških čimbenika. Mnogi seksualni problemi proizlaze iz kombinacije fizičkih i psiholoških čimbenika. Fizički problem može dovesti do psiholoških problema (kao što su tjeskoba, depresija ili stres), što dodatno može otežati fizički problem. Muškarci su ponekad pod pritiskom, vlastitim ili partnerovim, da zadovolje očekivanja u vezi odnosa te postanu uznemireni ukoliko im to ne uspije (anksioznost izvedbe). Anksioznost izvedbe može biti problematična i dodatno umanjiti kapacitet čovjeka da uživa u seksualnim odnosima.

Poremećaji ejakulacije najčešći su seksualni poremećaji koje doživljavaju muškarci. Poremećaji uključuju

Erektilna disfunkcija je uobičajena kod sredovječnih i starijih muškaraca. Smanjen libido također pogađa neke muškarce.

Normalna muška spolna funkcija

Normalna seksualna funkcija je složena interakcija koja uključuje i um i tijelo. Živčani, cirkulatorni i endokrini (hormonski) sustavi međusobno djeluju s umom kako bi proizveli seksualni odgovor. Delikatna i uravnotežena interakcija među tim sustavima kontrolira muški seksualni odgovor.

Želja (također se naziva seksualni nagon ili libido) je želja za sudjelovanjem u seksualnoj aktivnosti. Može biti potaknuta mislima, riječima, prizorima, mirisom ili dodirom. Želja vodi do prve faze ciklusa seksualnog odgovora, uzbuđenja.

Uzbuđenje, ili seksualno uzbuđenje, slijedi. Tijekom uzbuđenja, mozak šalje živčane signale niz kralježničnu moždinu u penis. Arterije koje dovode krv erektilnim tkivima (kavernozna tijela i spužvasto tijelo) reagiraju širenjem (opuštanje i širenje). Proširene arterije dramatično povećavaju dotok krvi u ta područja, koja postaju ispunjena krvlju i proširuju se. Ovo širenje vrši pritisak na vene koje normalno odvode krv iz penisa, usporavajući odljev krvi i tako povećavajući krvni tlak unutar penisa. Taj povišeni tlak u penisu rezultira rigidnošću i erekcijom. Također, napetost mišića povećava se po cijelom tijelu.

U stupnju platoa, pojačano je uzbuđenje i napetost mišića.

Orgazam je vrh ili vrhunac seksualnog uzbuđenja. Kod orgazma se napetost mišića u tijelu dodatno povećava, mišići zdjelice se stežu, a zatim slijedi ejakulacija.

Ejakulacija se događa kada živci stimuliraju mišićne kontrakcije u muškim reproduktivnim organima: sjemene vrećice, prostatu i kanale epididimisa i sjemenovoda. Ove kontrakcije potiskuju sjeme kroz mokraćnu cijev. Kontrakcija mišića oko uretre dalje potiče sjeme iz penisa. Vrat mjehura se također sužava, sprječavajući spermu da protječe unatrag u mjehur.

Iako se ejakulacija i orgazam često javljaju gotovo istodobno, to su dva zasebna događaja. Rijetko, ejakulacija se može dogoditi bez orgazma. Također, orgazam se može pojaviti u odsutnosti ejakulacije, posebno prije puberteta, ili kao nuspojava određenih lijekova (kao što su antidepresivi) ili nakon operacije (kao što je uklanjanje debelog crijeva ili prostate). Orgazam je obično vrlo ugodan.

U fazi rezolucije, tijelo se vraća u neuzbuđeno stanje. Kada dođe do ejakulacije ili orgazma, arterije penisa se stežu te se glatki mišići kavernoznih tijela i spužvastog tijela stežu, smanjujući dotok krvi, povećavajući odljev krvi, čime penis postaje mlohav (detumescencija). Nakon orgazma, erekcija se ne može postići određeno vrijeme (refraktorno razdoblje), često kraće od 20 minuta ili kraće kod mladića, ali duže kod starijih muškaraca. Vrijeme između erekcija u pravilu se povećava s dobi muškarca.

Seksualna aktivnost i bolesti srca

Seksualna aktivnost je općenito manje kompromitirana od umjerene do teške fizičke aktivnosti te je stoga obično sigurna za muškarce sa srčanim bolestima. Iako je rizik od srčanog udara veći tijekom seksualne aktivnosti nego tijekom odmora, rizik je još uvijek vrlo nizak tijekom seksualne aktivnosti.

Ipak, seksualno aktivni muškarci s poremećajima srca i kardiovaskularnog sustava (koji uključuju anginu, visoki krvni tlak, zatajenje srca, nenormalan ritam srca i aortna stenoza) moraju se konzultirati sa svojim liječnikom. Obično je seksualna aktivnost sigurna ako je bolest blaga, ako uzrokuje malo simptoma i ako je krvni tlak normalan. Ako je bolest umjereno teška ili ako muškarac ima druga stanja koja mogu uzrokovati srčani udar, može biti potrebno testiranje kako bi se odredilo koliko je sigurna seksualna aktivnost. Ako je bolest teška ili ako muškarac ima povećano srce koje blokira protok krvi iz lijeve klijetke (opstruktivna kardiomiopatija), seksualnu aktivnost treba odgoditi dok liječenje ne smanji ozbiljnost simptoma. Muškarac bi trebao pitati svog liječnika koliko će ubrzo nakon srčanog udara moći nastaviti seksualnu aktivnost. Američka udruga za srce tvrdi da seksualna aktivnost može biti nastavljena već 1 tjedan nakon srčanog udara, ako blaga do umjerena tjelesna aktivnost ne uzrokuje bol u prsima ili otežano disanje.

Uporaba sildenafila, vardenafila, avanafila ili tadalafila opasna je za muškarce koji uzimaju nitroglicerin jer krvni tlak može postati opasno nizak.

Najčešće, testiranje kojim se određuje sigurnost spolne aktivnosti uključuje praćenje rada srca na znakove slabe opskrbe krvlju dok muškarac vježba na pokretnoj traci. Ako je tijekom vježbanja opskrba krvlju dostatna, srčani udar tijekom seksualne aktivnosti je vrlo malo vjerojatan.