Urednica sekcije: doc. dr. sc. Tajana Pavić, dr. med.
Prijevod: Jelena Forgač, dr. med.
Mogućnosti dravstvene zaštite (poput medicinskog testiranja i liječenja) gotovo uvijek nose neke rizike. Ti bi rizici mogli utjecati na kvalitetu života. Pacijenti i zdravstveni radnici trebali bi odmjeriti dijagnostičkih zahvata i liječenja u odnosu na potencijalne negativne utjecaje na kvalitetu života (vidi također Donošenje medicinskih odluka).
Potencijalne koristi medicinskiih intervencija uključuju sljedeće:
-
izlječenje
-
Produženje životnog vijeka
-
Usporavanje napredovanja bolesti
-
Poboljšanje kvalitete života (poput mogućnosti da se bavite svakodnevnim aktivnostima)
-
Olakšanje simptoma
Potencijalni negativni učinci medicinskih intervencija uključuju sljedeće:
-
Smrt
-
Simptome poput nelagode, dugotrajnog umora, gubitka mišićne snage, smanjene pokretljivosti i inkontinencije
-
Neugodnost
-
Cijena
-
Potreba za dodatnom dijagnostikom ili liječenjem
Kada je vjerojatno da će terapijski postupci imati koristi i malo vjerojatno da će imati negativne učinke, odluke su relativno jednostavne. Međutim, kad postoje potencijalno značajni negativni učinci, ljudi moraju surađivati sa svojim liječnicima kako bi donjeli odluke koje uzimaju u obzir kvalitetu života. Na primjer, agresivna terapija raka može produljiti život, ali ima ozbiljne negativne učinke (uključujući kroničnu mučninu i povraćanje) koji uvelike smanjuju kvalitetu života. U ovom slučaju, preferencija osobe za kvalitetu života nasuprot trajanju života i toleranciji rizika i nesigurnosti pomaže u utvrđivanju ciljeva zdravstvene zaštite kao i medicinskih intervencija koje treba poduzeti.
Pojedinačno shvaćanje kvalitete života također može utjecati na odluke o liječenju kada različiti postupci (na primjer operacija ili uzimanje lijekova) mogu imati koristi, negativne učinke ili oboje. Zdravstveni radnici mogu pomoći ljudima razumjeti što se može dogoditi odabirom različitih terapijskih opcija, omogućavajući ljudima donošenje informiranije odluke u vezi sdijagnostičkim postupcima i liječenjem.
Pri donošenju medicinskih odluka, očekivani životni vijek često je bitniji od dobi. Na primjer, ljudi s ograničenim životnim vijekom možda neće živjeti dovoljno dugo da bi imali koristi od agresivnog liječenja sporo progresivnog poremećaja (na primjer, radikalna prostatektomija za lokalizirani, spororastući karcinom prostate). Ipak, kvaliteta života je važno razmatranje pri donošenju medicinskih odluka tako da čak i osobe s ograničenim životnim vijekom mogu razmotriti mogućnost invazivnih tretmana koji mogu poboljšati kvalitetu života (na primjer, operacija zamjene zglobova).
Bez obzira na sveukupne ciljeve liječenja, liječnici uzimaju u obzir potrebu ublažavanja simptoma, poput boli, mučnine i kratkoće daha. Živjeti s takvim simptomima može značajno utjecati na kvalitetu života.