Pod crvenilom oka se podrazumijeva crvenilo otvorenog oka uslijed proširenja površnih krvnih žila.

Patofiziologija

Do proširenja površnih krvnih žila oka dolazi zbog

• Infekcije
• Alergije
• Upale (neinfektivne)
• Povišenja očnog tlaka

Može biti zahvaćeno više dijelova oka, najčešće spojnica, no također i žilnica, episklera i sklera (bjeloočnica).

Etiologija

Najčešći uzroci crvenila oka su

• Infektivni konjunktivitis
• Alergijski konjunktivitis

Često su uzrok abrazije rožnice i strana tijela (vidi Tablicu 1), no premda je oko crveno, bolesnici se obično žale na ozljedu, bol u oku ili oboje. Međutim, u male djece i dojenčadi se ovaj podatak ne mora znati.

Obrada

Većinu bolesti može dijagnosticirati liječnik opće medicine.

ANAMNEZA

Sadašnja anamneza treba obratiti pažnju na početak i trajanje crvenila, te promjene vida, svrbež, grebanje, bol ili iscjedak. Treba zabi-lježiti vrstu i jačinu boli, kao i podatak pojačava li se na svjetlost (fotofobija). Kliničar treba utvrditi je li iscjedak vodenast ili gnojan. Dodatnim se pitanjima utvrđuje postojanje ozljeda, izlaganje nadražujućim tvarima i nošenje kontaktnih leća (uključujući i moguće pretjerivanje, poput nošenja noću dok se spava). Utvrđuje se postojanje prethodnih napada boli ili crvenila oka, te njihov vremenski obrazac pojavljivanja.

TABLICA 1

Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome koji ukazuju na moguće uzroke, uključujući glavobolju, mučninu, povraća-nje i haloe oko izvora svjetlosti (akutni glaukom zatvorenog očnog kuta), iscjedak iz nosa i kihanje (alergije, infekcije gornjeg dišnog sustava) i kašalj, grlobolju i malaksalost (infekcije gornjeg dišnog sustava).

Ranija anamneza uključuje pitanja o poznatim alergijama i autoimunim bolestima. Anamneza o lijekovima treba sadržavati ciljana pitanja o nedavnoj lokalnoj primjeni lijekova (i onih koji se kupuju bez recepta) koji su mogli izazvati preosjetljivost.

FIZIKALNI PREGLED

U opći pregled treba uključiti pregled glave i vrata u potrazi za istovremenim bolestima (npr. infekcijom gornjeg dišnog sustava, alergijskim rinitisom, zosterom).

Pregled oka obuhvaća određivanje oštrine vida a za njega je obično potrebna mala svjetiljka, fluoresceinska boja i procjepna svjetiljka.

Mjeri se oštrina vida uz najveću korekciju. Utvrđuje se veličina i reaktivnost zjenica na svjetlost. Prava fotofobija (ponekad zvana dogovornom fotofobijom) postoji ako se prilikom osvjetljavanja zdravog oka u zatvorenom oku osjeća bol. Utvrđuje se ekstraokularna pokretljivost a na oku i periorbitalnom tkivu se traže znakovi promjena i edema. Na tarzalnoj površini se traže folikuli. Rožnice se oboje fluoresceinom i pregledavaju pod povećanjem. Ako se pronađe abrazija rožnice, kapak se izvrne te se traže skrivena strana tijela. Pregled oka i rožnice je najbolje izvoditi uz pomoć procjepne svjetiljke. Ona se tako-đer rabi za pregled prednje očne sobice u potrazi za stanicama, zamu-ćenjima i gnojem (hipopion). Očni se tlak mjeri tonometrijom, premda

je ovo mjerenje moguće preskočiti ako ne postoje znakovi i simptomi koji ukazuju na bilo koju drugu bolest osim konjunktivitisa.

TUMAČENJE NALAZA

Bolesti spojnice i episkleritis se od drugih uzroka crvenila oka razlikuju po bezbolnosti, nepostojanju fotofobije i obojenja rožnice. Unutar ove dvije skupine bolesti, episkleritis se obično odlikuje žariš-nim rasporedom a subkonjunktivalno krvarenje po nepostojanju suzenja, svrbeža i fotoosjetljivosti. Prema kliničkim mjerilima nije moguće točno razlikovati virusni od bakterijskog konjunktivitisa.

Bolesti rožnice se od drugih uzroka crvenila oka (i obično među-sobno) razlikuju na osnovi bojenja fluoresceinom. One se odlikuju boli i fotofobijom. Ako se ukapavanjem kapljice očnog anestetika (npr. proparakaina od 0.5%) prije tonometrije i ukapavanja fluoresceina u potpunosti ublažava bol, uzrok je vjerojatno samo promjena rožnice. Ako bol postoji i ne ublažava se očnim anestetikom, uzrok može biti prednji uveitis, glaukom ili skleritis. Budući da bolesnici mogu imati prednji uveitis nakon bolesti rožnice, pojava boli nakon ukapavanja anestetika ne isključuje promjene na rožnici.

Prednji uveitis, glaukom, akutni glaukom suženog očnog kuta i skleritis se obično mogu razlikovati od drugih uzroka crvenila oka po postojanju boli i nedostatku obojenja rožnice. Prednji uveitis je vjerojatan u pacijenta s bolovima, pravom fotofobijom, nedostatkom obojenja rožnice fluoresceinom i normalnim očnim tlakom; konačna se dijagnoza postavlja na osnovi nalaza stanica i zamućenja u prednjoj očnoj sobici. Međutim, liječniku opće medicine ove znakove može biti teško uočiti. Akutni glaukom suženog očnog kuta se obično može prepoznati po naglom početku teških i karakterističnih simptoma, no konačna dijagnoza se postavlja tonometrijom.

Ukoliko uzrok nije skleritis, ukapavanje fenilefrina od 2,5% uzrokuje izbljeđivanje crvenila oka . Fenilefrin se ukapava za proširivanje zjenice u bolesnika kod kojeg je potreban podrobni pregled mrežnice. Međutim, ne smije ga se koristiti u bolesnika kod kojih postoji:

• Sumnja na akutni glaukom suženog očnog kuta
• Anamnestički podatak o glaukomu
• Uska prednja očna sobica

PRETRAGE

Pretrage obično nisu potrebne. Uzgoj virusa u kulturi može koristiti ako se sumnja na herpes simplex ili zoster a dijagnoza nije klinički jasna. Uzorak s vrijedova rožnice uzima oftalmolog. Bolesnicima s glaukomom izvodi se gonioskopija. Bolesnicima s uveitisom a bez jasnog uzroka (npr. ozljede) mogu biti potrebne pretrage na autoimune bolesti. Bolesnike sa skleritisom se podvrgava dodatnim pretragama prema naputcima oftalmologa.

LIječenje

Liječi se uzrok. Crvenilo oka se samo po sebi ne treba liječiti. Lokalna primjena vazokonstriktornih tvari se ne preporučuje.