Glavobolja je bol u bilo kojem dijelu glave, uključujući i meki oglavak, lice (i orbito-temporalno područje) i unutrašnjost glave. Glavobolja je jedan od najčešćih razloga zbog kojih bolesnici traže liječničku pomoć.

Patofiziologija

Glavobolja nastaje uslijed aktivacije na bol osjetljivih struktura oko mozga, lubanje, lica, sinusa ili zuba.

Etiologija

Glavobolja može biti primarni poremećaj ili posljedica drugih poremećaja (vidi Tablicu 1).

Primarne glavobolje su migrena, cluster glavobolja (uključujući kroničnu paroksizmalnu hemikraniju i kontinuiranu hemikraniju) te glavobolja tenzijskog tipa.

Sekundarne glavobolje imaju brojne uzroke (vidi Tablicu 1). Općenito, najčešći uzroci glavobolje su

• Glavobolja tenzijskog tipa
• Migrena

TABLICA 1

Neki uzroci glavobolje su česti; druge je važno prepoznati jer su opasni, jer ih je potrebno na specifičan način liječiti, ili i jedno i drugo (vidi Tablicu 2).

TABLICA 2

Obrada

Obrada se usmjerava na određivanje postoji li sekundarni uzrok. Ako se uzroka ne nađe, usmjerava se na dijagnosticiranje primarne glavobolje.

ANAMNEZA

Sadašnja anamneza obuhvaća pitanja u sijelu (lokalizaciji), trajanju, jačini, načinu nastanka (npr. naglo, postupno) i osobinama (npr. pulsirajuća, trajna, povremena, poput pritiska) glavobolje. Bilježe se čimbenici koji dovode do egzacerbacije i smirivanja (npr. položaj glave, vrijeme dana, spavanje, svjetlost, zvukovi, tjelesna aktivnost, mirisi, žvakanje). Ako je bolesnik imao prethodne ili recidivirajuće glavobolje, potrebno je utvrditi prethodnu dijagnozu (ako je postavljena), te da li je sadašnja glavobolja slična ili se razlikuje od prethodnih. Kod recidi-virajućih glavobolja se bilježi dob u kojoj se glavobolja pojavila, učesta-lost napada, vremenski raspored (uključujući povezanost s fazom menstrualnog ciklusa) i odgovor na liječenja (uključujući liječenje lijekovima koji se prodaju bez recepta).

Osvrtom na druge organske sustave se traže simptomi koji ukazuju na uzrok, uključujući

• Povraćanje: Migrena, povišenje intrakranijalnog tlaka
• Vrućica: Infekcija (npr. encefalitis, meningitis, sinusitis)
• Crvenilo očiju, vidni simptomi (haloi, zamućenje): Akutni glaukom suženog kuta
• Ispadi vidnog polja, diplopija ili zamućenje vida: Okularna migrena, mase u mozgu, idiopatska intrakranijalna hipertenzija
• Suzenje i crvenjenje lica: Cluster glavobolja
• Rinoreja: Sinusitis
• Pulsirajući tinitus: Idiopatska intrakranijalna hipertenzija
• Prethodeća aura: Migrena
• Žarišni neurološki ispad: Encefalitis, meningitis, intracerebralno krvarenje, subduralni hematom, tumor ili druga masa
• Konvulzije: Encefalitis, tumor ili druga masa
• Sinkopa na početku glavobolje: Subarahnoidalno krvarenje
• Mialgije, promjene vida (osobe s >55 god.): Gigantocelularni arteritis

Ranija anamneza treba otkriti čimbenike rizika za razvoj glavobolje, uključujući lijekove, te druge tvari (osobito kofein) i otrove (vidi Tablicu 1), nedavnu lumbalnu punkciju, imunosupresivne poremećaje ili intravensku narkomaniju (opasnost od infekcije), hipertenziju (opasnost od moždanog krvarenja), rak (opasnost od moždanih metastaza) i demenciju, ozljedu, koagulopatiju ili primjenu antikoagulansa ili etanola (opasnost od subduralnog hematoma).

Obiteljska i socijalna anamneza treba obuhvatiti svaku pojavu glavobolje u obitelji, osobito stoga što u članova obitelji može postojati nedijagnosticirana migrena.

FIZIKALNI PREGLED

Bilježe se vitalni znakovi, uključujući i tjelesnu temperaturu.

Uočava se opći izgled (npr. uznemirenost ili smirenost u tamnoj prostoriji).

Izvodi se opći pregled, s usmjeravanjem na glavu i vrat, te potpuni neurološki pregled.

Meki oglavak se pregledava tražeći područja edema i osjetljivosti. Palpira je istostrana temporalna arterija, kao i oba temporomandibularna zgloba, u potrazi za boli i krepitacijama dok bolesnik otvara i zatvara usta.

Na očima i periorbitalnom području se traži suzenje, crvenilo i zastoj na spojnici. Procjenjuje se veličina zjenica i njihov odgovor na svjetlost, ekstraokularni pokreti i vidna polja. Na očnoj pozadini se traže spontane venske pulsacije i edem papile. Ako bolesnik ima tegobe povezane s vidom ili poremećaje oka, mjeri se oštrina vida. Ako je spojnica crvena, prednja očna sobica i rožnica se pregledavaju procjepnom svjetiljkom, ako je to moguće, te se mjeri očni tlak.

U nosnicama se traži gnojni iscjedak. U orofarinsku se traži edem, a zubi se perkutiraju u potrazi za osjetljivošću.

Vrat se flektira tražeći neugodu, ukočenost ili oboje, što ukazuje na meningizam. Palpacijom vratne kralježnice traže se bolna područja.

TUMAČENJE NALAZA

Ako slične glavobolje recidiviraju u bolesnika čiji je opći izgled dobar, a nalaz prilikom pregleda uredan, uzrok je rijetko opasan. Glavobolje koje recidiviraju od djetinjstva ili rane odrasle dobi ukazuju na primarni poremećaj. Ako u bolesnika s poznatim primarnim poremeća-jem dođe do očite promjene tipa glavobolje, u obzir dolazi sekundarna glavobolja.

Osim aure, većina pojedinačnih simptoma primarne glavobolje je nespecifična. Kombinacija simptoma i znakova je karakterističnija (vidi Tablicu 2).

Znakovi za uzbunu ukazuju na uzrok (vidi Tablicu 3).

PRETRAGE

U većine bolesnika se dijagnoza može postaviti bez pretraga. Među-tim, kod nekih teških poremećaja mogu biti potrebne žurne ili hitne pretrage.

Hitne pretrage: U nekih je bolesnika pretrage potrebno učiniti što je prije moguće. CT (ili MR) treba učiniti u bolesnika s bilo kojim od sljedećih nalaza:

• Gromovitom glavoboljom
• Promijenjenim stanjem svijesti

TABLICA 3

• Meningizmom
• Edemom papile
• Znakovima sepse (npr. osipom, šokom)
• Akutnim žarišnim neurološkim ispadom
• Teškom hipertenzijom (npr. sistoličkim tlakom >220 mm Hg ili di-jastoličkim tlakom od 120 mm Hg prilikom uzastopnih očitanja)

Osim toga, ako u obzir dolazi meningitis, subarahnoidalno krvarenje ili encefalitis, treba učiniti lumbalnu punkciju i pretragu likvora, ukoliko prema rezultatima slikovnih pretraga nije kontraindicirana.

Ako nalazi ukazuju na akutni glaukom suženog očnog kuta (npr. vidni haloi, mučnina, edem rožnice, plitka prednja sobica) treba učiniti tonometriju.

Ostale pretrage: Ostale pretrage treba učiniti u roku od nekoliko sati ili dana, ovisno o akutnosti i težini nalaza i uzroka na koji se sumnja.

Neuroradiološke pretrage, obično MR, treba učiniti ako bolesnik ima bilo što od sljedećeg:

• Žarišni neurološki ispad subakutnog ili nepoznatog početka
• Ako ima >50 godina
• Mršavljenje
• Rak
• Infekciju HIV-om ili AIDS
• Promjene ustaljenog obrasca pojave glavobolje
• Diplopiju

SE treba odrediti ako bolesnici imaju vidne simptome, klaudikaciju čeljusti ili jezika, znakove temporalne arterije ili druge nalaze koji ukazuju na gigantocelularni arteritis.

CT paranazalnih sinusa se izvodi kako bi se isključio komplicirani sinusitis, ako bolesnik ima umjereno tešku sistemsku bolest (npr. visoku vrućicu, dehidraciju, prostraciju, tahikardiju) i nalaze koji ukazuju na sinusitis (npr. frontalnu, položajnu glavobolju, epistaksu, gnojnu rinoreju).

Lumbalna punkcija i pretraga likvora se izvode ako je glavobolja progresivna a nalazi ukazuju na idiopatsku intrakranijalnu hipertenziju (npr. prolazno zacrnjenje vida, diplopija, pulsirajući intrakranijalni tinitus) ili na kronični meningitis (npr. letargija, povraćanje, žarišni neurološki ispadi).

Liječenje

Liječenje glavobolje je usmjereno na uzrok.

Osnove gerijatrije

Novonastalu glavobolju nakon 50. godine života treba smatrati sekundarnom, sve dok se ne dokaže suprotno.