Anosmija je potpuni gubitak osjeta njuha. Hiposmija je djelomični gubitak osjeta njuha. Većina bolesnika s anosmijom ima normalni osjet slanih, slatkih, kiselih i gorkih tvari, ali ne razlikuju okuse, što uvelike ovisi o njuhu. Zbog toga se često žale da su izgubili osjet okusa (ageuzija) i da ne uživaju u hrani. Ako je jednostrana, anosmija se često ne prepoznaje.
Etiologija
Anosmija se razvija kad edem ili druga opstrukcija unutar nosa sprječava dospijevanje mirisa do olfaktornog područja, kad je olfaktorno područje neuroepitela uništeno ili kad su uništeni fila olfactoria, bulbusi, traktusi ili središnje veze (vidi Tablicu 1).
Glavni uzroci su
- Ozljeda glave (mlađe odrasle osobe)
- Virusne infekcije i Alzheimerova bolest (starije odrasle osobe)
Prethodne infekcije gornjeg dišnog sustava, osobito gripa, se okrivljavaju za 14 do 26% svih viđenih slučajeva hiposmije ili anosmije.
U podložnih bolesnika, anosmiji mogu doprinijeti lijekovi. Drugi uzroci su prethodno zračenje glave i vrata, nedavni kirurški zahvati u području nosa ili sinusa, tumori nosa i mozga te toksini. Uloga duhana nije poznata.
Obrada
ANAMNEZA
Sadašnja anamneza treba utvrditi vremenski slijed simptoma i njihovu povezanost s bilo kojom infekcijom gornjeg dišnog sustava ili ozljedom glave. Važni povezani simptomi su nosna kongestija, rinoreja ili oboje. Potrebno je utvrditi prirodu rinoreje (npr. vodenasta, sluzava, gnojna, krvava).
Osvrtom na druge organske sustave treba utvrditi neurološke simptome, osobito one u vezi s mentalnim stanjem (npr. poteškoće s nedavnim sjećanjem) i moždanim živcima (npr. diplopija, poteškoće pri govoru ili gutanju, tinitus, vrtoglavica).
Ranija anamneza treba obuhvaćati podatke o bolestima sinusa, ozljedi ili operaciji glave, alergijama, uzimanju lijekova i izlaganju kemikalijama ili parama.
TABLICA 1
NEKI UZROCI ANOSMIJE |
Uzrok
|
Sugestivni nalazi
|
Dijagnostički pristup
|
INTRANAZALNA OPSTRUKCIJA
|
|
Alergijski rinitis
|
Simptomi kronične alergije u anamnezi (npr. kongestija, vodenasta rinoreja), bez boli
|
Klinička obrada
|
Nosni polipi
|
Prilikom pregleda obično vidljivi polipi
|
Klinička obrada
|
UNIŠTENJE OLFAKTORNOG NEUROEPITELA
|
|
Atrofični rinitis
|
Kronični rinitis s atrofičnom i sklerotičnom sluznicom, prohodne nosnice, stvaranje krusta, neugodan miris
|
Klinička obrada
Ponekad biopsija koja pokazuje metaplaziju respiratornog epitela u višeslojni pločasti i smanjenu količinu i prokrvljenost lamine proprije
|
Kronični sinusitis
|
Kronični mukopurulentni iscjedak, dokazane infekcije
|
Klinička obrada
CT
Ortopan koji prikazuje vrhove korijena gornjih zuba, kako bi se isključio zubni apsces
|
Lijekovi (npr. amfetamini, enalapril, estrogen, nafazolin, fenotijazini, rezerpin i dugotrajna primjena dekongestiva)
|
Obično očito izlaganje u anamnezi
|
Klinička obrada
|
Neke virusne infekcije gornjeg dišnog sustava
|
Početak nakon kliničke infekcije
|
Klinička obrada
|
Tumori (rijetko)
|
Moguće vidne tegobe ili samo anosmija
|
MR
CT
|
Toksini (npr. kadmij, mangan)
|
Obično očito izlaganje u anamnezi
|
Klinička obrada
|
UNIŠTENJE SREDIŠNJIH PUTOVA
|
|
Alzheimerova bolest
|
Progresivna konfuzija i gubitak nedavnog sjećanja
|
MR
Nizovi testova memorije
|
Ozljeda glave
|
Očita iz anamneze
|
CT
|
Intrakranijalni kirurški zahvat, infekcija, tumor
|
Iz anamneze očita operacija i infekcija SŽS-a
Tumori sa ili bez drugih neuroloških simptoma
|
CT ili MR
|
ZNAKOVI ZA UZBUNU
- Prethodna ozljeda glave
- Neurološki simptomi ili znakovi
- Nagli početak
FIZIKALNI PREGLED
Nosne hodnike treba pregledati na postojanje edema, upale, iscjetka i polipa. Pri otkrivanju opstrukcije može pomoći da bolesnik naizmjence diše kroz jednu (dok je suprotna zatvorena prstom) pa kroz drugu nosnicu.
Izvodi se potpuni neurološki pregled, s osobitim naglaskom na mentalno stanje i moždane živce.
TUMAČENJE NALAZA
Nagli početak nakon značajne ozljede glave ili izlaganja toksinu jako ukazuje kako je to zbivanje uzrok tegoba.
Postojanje kroničnog rinosinusitisa u anamnezi je sugestivno, osobito kad je prilikom pregleda vidljiva značajna kongestija, postojanje polipa ili oboje. Međutim, budući da su ti nalazi u populaciji česti, liječnik treba paziti da mu ne izmakne neki drugi poremećaj. Progresivna konfuzija i gubitak nedavnog sjećanja u starijeg bolesnika ukazuju da je uzrok Alzheimerova bolest. Neurološki simptomi koji se pojavljuju i nestaju pogađajući višestruka područja ukazuju na neurodegenerativnu bolest poput multiple skleroze. Polako progresivna anosmija u starijeg bolesnika bez drugih simptoma ili nalaza ukazuje da je uzrok normalno starenje.
PRETRAGE
Pri potvrđivanju olfaktorne disfunkcije može pomoći ambulantni test njušenja. Najčešće se jedna nosnica zatvori pritiskom izvana a ispred prohodne nosnice se stavlja epruveta koja sadrži tvar jakog mirisa, poput kave, cimeta ili duhana; ako bolesnik može utvrditi o kojoj se tvari radi, osjet njuha se može smatrati urednim. Test se ponavlja na drugoj nosnici kako bi se utvrdilo je li reakcija obostrana. Na žalost, test je grub i nepouzdan.
Ako anosmija postoji, a prilikom kliničke obrade nema jasnog uzroka (vidi Tablicu 1), bolesnicima treba učiniti CT glave (i sinusa) s kontrastom kako bi se isključio tumor ili prijelom baze prednje lubanjske šupljine, na koji se ne sumnja. MR može također razlučiti intrakranijalne promjene pa i ona može biti nužna, osobito u onih bolesnika koji na CT-u ne pokazuju patološke promjene nosa ili sinusa.
Također se izvodi psihofizičko utvrđivanje okusa i mirisa kao i otkrivanje praga. Ono obično obuhvaća korištenje jednog ili nekolicine kupovnih kompleta za testiranje. Jedan od njih sadrži niz mirisa na osnovi »pogrebi i pomiriši«, dok drugi sadrži mirisnu kemikaliju u različitim razrjeđenjima.
Liječenje
Specifični se uzroci liječe, premda se njuh uvijek ne oporavlja, čak niti nakon uspješnog liječenja sinusitisa.
Za samu anosmiju ne postoji lijeka. Bolesnici kod kojih se osjet njuha u određenoj mjeri održi, mogu uživanje u jelu povećati dodavanjem koncentriranih okusa hrani. Dimni alarmi koji su u svim kućanstvima važni, za osobe s anosmijom su još važniji. Bolesnike treba upozoriti da budu oprezni prilikom uzimanja konzervirane hrane i korištenja plina prilikom kuhanja jer imaju poteškoća pri otkrivanju pokvarene hrane i istjecanja plina.
Osnove gerijatrije
Normalno starenje je vezano za značajan gubitak olfaktornih receptorskih neurona, što dovodi do znatnog slabljenja osjeta njuha. Promjene su obično zamjetne u dobi od 60 god. a nakon 70. god. mogu biti naglašene.
NAJVAŽNIJE
- Anosmija može biti dio normalnog starenja.
- Česti uzroci su infekcija gornjeg dišnog sustava, sinusitis i ozljeda glave.
- Ukoliko uzrok nije očit tipično je potrebno učiniti slikovnu pretragu glave.