Bol u oku se može opisivati kao oštra, tupa ili pulsirajuća a treba je razlikovati od površnog nadražaja ili osjećaja stranog tijela. Bol u oku može biti posljedica ozbiljnih poremećaja te je treba hitno obraditi. Mnogi uzroci boli u oku izazivaju i crvenilo oka.

Patofiziologija

Rožnica je bogato inervirana i jako osjetljiva na bol. Mnoge bolesti koje zahvaćaju rožnicu ili prednju očnu sobicu (npr. uveitis) također uzrokuju bol putem spazma cilijarnog mišića; kad takav spazam postoji, jaka svjetlost uzrokuje kontrakciju mišića, pojačavajući bol.

Etiologija

Bolesti koje uzrokuju bol u oku se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju prvenstveno rožnicu, druge bolesti oka i bolesti koje uzrokuju reflektiranu bol u oku (vidi Tablicu 1).

Općenito su najčešći uzroci

• Abrazija rožnice
• Strana tijela

TABLICA 1

Međutim, većina bolesti rožnice uzrokuje bol u oku.

Osjećaj grebanja ili stranog tijela može nastati i zbog poremećaja spojnice i zbog poremećaja rožnice.

Obrada

ANAMNEZA

Sadašnja anamneza treba utvrditi početak, kvalitet i jačinu boli te postojanje prethodnih napada (npr. dnevni napadi u skupinama). Važni istovremeni simptomi su fotofobija (bol prilikom izlaganja svjetlu), smanjenje oštrine vida, osjećaj stranog tijela i bol kod treptanja, kao i bol prilikom pokretanja oka.

Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome koji ukazuju na uzrok, uključujući i postojanje aure (migrena), vrućice i tresavice (infekcija), boli pri pokretanju glave, gnojne rinoreje, produktivnog ili noćnog kašlja i halitoze (sinusitis).

Ranija anamneza treba obuhvatiti poznate bolesti koje predstavljaju rizične čimbenike za bol u oku, multiplu sklerozu, migrenu i infekcije sinusa. Dodatni čimbenici rizika koje treba utvrditi obuhvaćaju nošenje (i pretjerano nošenje) kontaktnih leća (keratitis uzrokovan kontaktnim lećama), izlaganje jakom suncu ili zavarivanju (UV keratitis), obrađivanje ili bušenje metala (strano tijelo) te nedavnu ozljedu ili operaciju oka (endoftalmitis).

FIZIKALNI PREGLED

Od vitalnih znakova treba tražiti postojanje vrućice. Nos se pregledava u potrazi za gnojnom rinorejom a lice se palpira tražeći osjetljivost. Ako je oko zacrvenjeno, u preaurikularnom području se palpacijom traže povećani limfni čvorovi. Prilikom pregledavanja bolesnika s kemozom, preaurikularnom limfadenopatijom, točkastim obojenjima rožnice ili kombinacijom ovih nalaza, treba održavati strogu higijenu; oni ukazuju na epidemijski keratokonjunktivitis, koji je jako zarazan.

Pacijentu s bolovima u oku treba izvršiti kompletan pregled očiju. Provjerava se oštrina vida. Vidna polja se u bolesnika tipično provjeravaju sučeljavanjem, no ova metoda ima malu osjetljivost (osobito kod malih ispada) i nepouzdana je zbog loše suradnje bolesnika. Svjetlo se pomiče od jednog do drugog oka zbog provjeravanja zjeničnog refleksa i direktnih i sporazumnih odgovora zjenice na svjetlost. U bolesnika s jednostranom boli u oku se nezahvaćeno oko osvjetljava dok je zahvaćeno oko zatvoreno; bol u zahvaćenom oku predstavlja pravu fotofobiju. Provjeravaju se ekstraokularni pokreti. Promatraju se orbitalne i periorbitalne strukture. Crvenilo spojnice koje je najjače i konfluirajuće oko rožnice i limbusa se naziva cilijarnim crvenilom.

Ako je moguće izvodi se pregled procjepnom svjetiljkom. Rožnica se oboja fluoresceinom i pregledava pod povećanjem u kobaltno plavoj svjetlosti. Ako je procjepna svjetiljka nedostupna, rožnica se može pregledavati pod povećanjem, nakon bojenja fluoresceinom, pomoću Woodove svjetiljke. Izvodi se oftalmoskopija i mjere se očni tlakovi (tonometrija). U bolesnika s osjećajem stranog tijela ili neobjašnjivim abrazijama rožnice se kapci izokrenu i pregledavaju u potrazi za stranim tijelima.

TUMAČENJE NALAZA

Sugestivni nalazi su navedeni u Tablici 1. Neki od nalaza ukazuju na skupinu poremećaja.

Svrbež ili osjećaj stranog tijela su najčešće uzrokovani bolestima kapaka, spojnice ili površnog sloja rožnice. Moguća je fotoosjetljivost.

Površna bol s fotofobijom je često praćena osjećajem stranog tijela i boli prilikom treptanja; to ukazuje na oštećenje rožnice, najčešće na strano tijelo ili abraziju.

Dublja bol, koja se često opisuje kao tupa ili pulsirajuća, obično ukazuje na ozbiljniji poremećaj, poput glaukoma, uveitisa, skleritisa, endoftalmitisa, celulitisa orbite ili orbitalnog pseudotumora. U ovoj skupini, edem kapka, proptoza ili oboje kao i poremećeni ekstraokularni pokreti ili smanjena oštrina vida ukazuju na orbitalni pseudotumor, celulitis orbite i možda na teški endoftalmitis. Vrućica, tresavica i bol ukazuju na infekciju (npr. celulitis orbite, sinusitis).

Zacrvenjeno oko ukazuje kako je uzrok boli vjerojatno porijekla oka, a ne radi se o reflektiranoj boli.

Ako se u zahvaćenom oku pojavi bol prilikom osvjetljavanja nezahvaćenog oka (prava fotofobija), najčešće je uzrok oštećenje rožnice ili uveitis.

Ako se kapljicama lokalnog anestetika (npr. proparakaina) bol u zacrvenjenom oku ublaži, uzrok je vjerojatno bolest rožnice.

Neki nalazi jače ukazuju na određeni poremećaj. Bol i fotofobija danima nakon tupe ozljede oka ukazuju na uveitis. Obrađivanje ili bušenje metala predstavlja rizični čimbenik za skriveno metalno strano tijelo u oku. Bol prilikom pomicanja ekstraokularnih mišića i gubitak zjeničnog refleksa na svjetlost koji su nesrazmjerni gubitku oštrine vida ukazuju na neuritis vidnog živca.

PRETRAGE

Uz neke iznimke, pretrage obično nisu potrebne (vidi Tablicu 1). Ako se prema povišenom očnom tlaku sumnja na glaukom, izvodi se gonioskopija. Slikovne pretrage CT-om ili MR-om se izvode kod sumnje na orbitalni pseudotumor ili celulitis orbite, ili ako se sumnja na sinusitis ali dijagnoza nije klinički jasna. MR se izvodi često kad se sumnja na neuritis vidnog živca, u potrazi za demijelinizirajućim promjenama u mozgu koje ukazuju na multiplu sklerozu.

Kod sumnje na endoftalmitis može se učiniti uzgoj uzročnika u kulturi iz uzoraka intraokularnih tekućina (očne vodice i staklovine). Ako dijagnoza nije klinički jasna, za potvrdu oftalmičkog herpes zostera ili herpetičnog keratitisa može se učiniti uzgoj virusa u kulturi.

Liječenje

Liječi se uzrok boli, kao i sama bol. Prema potrebi se primjenjuju sistemski analgetici. Bol uzrokovanu uveitisom i mnogim promjenama rožnice se ublažava kapljicama cikloplegika (npr. homatropinom od 5% četiri puta dnevno).