Ozljeda leđa povezana s radom (i bol koja iz toga proizlazi) čest je razlog za izostanke s posla i smanjenje produktivnosti radnika.
-
Ozljede leđa povezane s radom obično su posljedica padova dok stojite, padova s visine ili izravne tupe ozljede leđa i povezane su s određenim zadacima.
-
Za dijagnosticiranje ozljede leđa povezane s radom, liječnici postavljaju detaljna pitanja o prijašnjim i trenutnim poslovima osobe, provode temeljiti fizikalni pregled, a ponekad i slikovne pretrage.
-
Poslodavci mogu poduzeti mjere kako bi pomogli u sprječavanju ovih ozljeda.
-
Poslodavci mogu promijeniti način obavljanja posla, skratiti duljinu smjena, ograničiti prekovremeni rad i/ili češće planirati stanke.
-
Nejasno je može li osobna zaštitna oprema (OZO), kao što su ortoze, udlage za zapešća i pojasevi za leđa, pomoći.
Ozljede leđa povezane s radom kreću se od istegnuća i uganuća do hernija diskova, prijelomi, oštećenje živaca i ozljeda leđne moždine.
Uzroci ozljeda leđa povezanih s radom uključuju:
-
upravljanje motornim vozilima
-
dizanje teških tereta
-
ponavljajuće dizanje (teških i lakih predmeta)
-
zadaci koji zahtijevaju podizanje jedne ili obje ruke (rad iznad glave, poput bušenja ili završne obrade suhozida)
-
rad koji uključuje vibracije cijelog tijela (kao kod vožnje građevinskih vozila po neravnom terenu).
Drugi čimbenici također mogu pridonijeti bolovima u leđima povezanim s poslom. Ljudi se mogu osjećati nezadovoljni svojim poslom ili misliti da im je posao preteški. Njihov posao može biti zamoran ili monoton ili imati zahtjevne rokove. Mogu osjećati kao da nemaju nikakvog utjecaja u donošenju odluka.
Pušenje i pretilost mogu pridonijeti bolovima u leđima bez obzira jesu li povezani s poslom ili ne.
Osobe koje su već imale ozljede i bolove u leđima povezane s radom, imaju povećan rizik za buduće ozljede leđa.
Poslodavci ponekad sumnjaju na simuliranje simptoma (namjerno pretjerivanje s ciljem ostvarivanja koristi) kod radnika koji traže naknadu za ozljedu i bolove u leđima povezane s radom.
Dijagnoza
Dijagnosticiranje ozljeda leđa povezanih s radom:
Dijagnostika ozljede leđa povezane s radom, slična je postupcima za ostale ozljede leđa.
Liječnici se fokusiraju na radnu povijest osobe, uključujući prijašnje ozljede povezane s radom. Pitanja se odnose na specifične radne zadatke, uključujući što je točno osoba radila kad je ozlijeđena.
Liječnici također provode temeljiti fizikalnog pregleda, uključujući i neurološki pregled.
Rendgenske snimke, kompjutorizirana tomografija (CT) i/ili magnetska rezonancija (MRI) rade se ako je ozljeda uzrokovana izravnom traumom (poput snažnog udarca u leđa ili pada s visine) ili ako su tijekom pregleda uočeni mogući problemi, poput oštećenja živaca ili prijeloma.
Liječnici često daju detaljne bilješke o svojim nalazima kada postoje pravni problemi oko naknade štete za ozljedu leđa povezanu s radom.
Prevencija
Prevencija ozljeda leđa povezanih s radom
Slijede primjeri strategija koje poslodavci mogu koristiti za smanjenje rizika od ozljeda leđa povezanih s radom:
Promjene u načinu prijevoza materija i proizvoda. Poslodavci mogu osigurati mehaničke pomoćne uređaje za podizanje ili nošenje teških tereta, koristiti pakiranja s ručkama ili prorezima za lakše nošenje te pohraniti pakete na pristupačnijim mjestima.
Prilagodba radnog vremena. Poslodavci mogu skratiti duljinu smjena, ograničiti prekovremeni rad i/ili planirati više stanki tijekom rada.
Osobna zaštitna oprema (OZO). OZO poput ortoze, udlage za zapešće i pojasevi za leđa, mogu pomoći, ali također mogu otežati radnicima obavljanje zadatka.
Ergonomski program. Poslodavci mogu uspostaviti ergonomski program za procjenu radnog i prilagodbu kako bi se smanjio rizik od ozljeda. Takav program može smanjiti rizik od problema uzrokovanih pretjeranim korištenjem mišića, lošim držanjem i obavljanjem ponavljajućih zadataka. Ergonomija također uključuje smanjenje vibracija, kontrolu temperature, uklanjanje odsjaja i osiguravanje odgovarajućeg osvjetljenja.
Liječenje
Liječenje ozljeda leđa povezanih s radom:
Liječenje ozljeda leđa povezanih s radom slično je liječenju ostalih ozljeda leđa. Liječenje ovisi o vrsti ozljede-bilo da se radi o prijelomima, istegnućima (ozljede mišića), uganućima (ozljede ligamenata), herniji diska, ili ozljedi leđne moždine. Primjerice, kod mnogih uganuća i istegnuća, najbolji rezultati i najbrži povratak na posao postiže se kratkim odmorom od 1 do 3 dana, a zatim blagim razgibavanjem.
Bol se obično liječi paracetamolom ili nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID). Opioidni analgetici koriste se samo ako je bol jaka.