Izloženost fluorovodičnoj kiselini

Autori: Michael I. Greenberg, MD
David Vearrier, MD, MPH

Izloženost fluorovodičnoj kiselini može rezultirati opeklinama kože ili drugim ozljedama, ovisno o tome koji joj je dio tijela bio izložen.

Fluorovodična kiselina se obično koristi u mnogim industrijskim procesima, uključujući rafiniranje nafte, jetkanje silicija i stakla, proizvodnju rashladnog sredstva i proizvodnju metalnog aluminija. Fluorovodična kiselina se također koristi kao sredstvo za čišćenje opeke i kamena, uklanjanje hrđe i čišćenje kotača. Većina izloženosti fluorovodičnoj kiselini događa se na radnom mjestu.

Fluorovodična kiselina je slaba kiselina koja može prodrijeti kroz kožu, uči u dublja tkiva i oštetiti ih.

Ozljede obično nastaju kada fluorovodična kiselina dođe u kontakt s kožom. Ozljede također mogu nastati kada kiselina dođe u dodir s očima, bude progutana ili udahnuta. Radnici mogu slučajno progutati fluorovodičnu kiselinu ako je pohranjena u neoznačenim spremnicima, poput boca s vodom. Ova vrsta izloženosti nije uobičajena. Izvan radnog mjesta, kiselina se može progutati kada se osoba pokuša samoozlijediti ili je malo dijete proguta iz znatiželje.

Simptomi

Simptomi izloženosti fluorovodičnoj kiselini

Simptomi izloženosti fluorovodičnoj kiselini razlikuju se ovisno o tome koji je dio tijela bio izložen kiselini i koncentraciji kiseline u otopini (razrijeđena ili koncentrirana). Bol se može pojaviti odmah ili se može razviti nakon nekoliko sati.

Nakon izlaganje kože, bol je obično prvi simptom i može se pojaviti prije crvenila, oticanja, mjehura ili sivkasto-bijelih mrlja na koži (znakovi kemijske opekline). Bol je često ozbiljnija nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu zahvaćene površine kože. Ako su prsti i ležišta nokta opečeni, nokti mogu ostati netaknuti, a bol može biti jaka iako nokti i koža mogu izgledati normalno ili gotovo normalno.

Kada se fluorovodična kiselina udiše, najčešći simptomi su bol u gornjim dišnim putovima, bol u prsima (opisuje se kao pečenje), kašalj i otežano disanje. Ljudi također mogu prijaviti osjećaj peckanja na mjestima gdje je koža došla u dodir s kiselinom, mučninu, povraćanje i glavobolju. Grlo može biti crveno i natečeno, a ljudi mogu piskati ili ispuštati zvukove pucketanja prilikom disanja. Sitni mišići u stjenkama dišnih puteva mogu se nehotično stegnuti (kontrahirati) nehotice, što se naziva se bronhospazam i otežava disanje. Kod veće izloženosti, pluća se mogu napuniti tekućinom, ljudi mogu iskašljati krv ili razviti akutno respiratorno zatajenje s niskom razinom kisika (akutni respiratorni distres sindrom kod odraslih), što može biti smrtonosno.

Gutanje razrijeđene otopina fluorovodične kiseline može uzrokovati crvenilo i oticanje usta i grla. Gutanje male količine fluorovodične kiseline ne mora uzrokovati simptome. Ako se proguta koncentrirana otopina, želudac je nadražen i krvari, a pluća mogu biti pogođena kao kod udisanja fluorovodične kiseline.

Kontakt s očima može se dogoditi kada fluorovodična kiselina prsne u oči. Ako je kiselina razrijeđena, oči mogu biti bolne i crvene, a spojnica (membrana koja oblaže unutarnju stranu kapka i pokriva bjeloočnicu) može nabreknuti. Simptomi se možda neće pojaviti sve do nekoliko sati nakon izlaganja. Što je kiselina koncentriranija, simptomi se javljaju brže. Rožnica može degenerirati, a očna jabučica može puknuti.

Kada fluorovodična kiselina dođe u kontakt s kožom, bude progutana ili udahnuta, može utjecati na cijelo tijelo, uzrokujući višak fluorida u tijelu (toksičnost fluorida). Kontakt s očima nema isti učinak. Sistemski učinci se brže javljaju kada je kiselina progutana. Toksičnost fluorida može uzrokovati a nisku razinu kalcija, nisku razinu magnezija, abnormalne srčane ritmove, i nizak krvni tlak.

Dijagnoza

Dijagnoza izloženosti fluorovodičnoj kiselini

  • Liječnički pregled

  • Krvne pretrage

Kako bi dijagnosticirali ozljedu zbog izloženosti fluorovodičnoj kiselini, liječnici postavljaju pitanja o mogućoj izloženosti kiselini tijekom posljednja 24 sata i obavljaju fizički pregled. Liječnici postavljaju pitanja o sljedećem:

  • kako je kiselina došla u dodir s tijelom

  • koliko dugo je bio u kontaktu s tijelom

  • je li kiselina bila razrijeđena ili koncentriranija

  • koje su druge kemikalije također bile prisutne

  • je li se koristila osobna zaštitna oprema (OZO).

Liječnici također pitaju o lijekovima i poremećajima koji povećavaju rizik od niskih razina kalcija ili magnezija.

Ne postoji poseban test za toksičnost fluorida, ali liječnici rade krvne pretrage kako bi izmjerili razine kalcija, magnezija i fluorida.

Ako liječnik sumnja da pluća sadrže tekućinu ili ako je fluorovodična kiselina udahnuta ili progutana, potrebno je napraviti rendgensko snimanje prsnog koša i druge odgovarajuće pretrage (kao što je pulsna oksimetrija). Liječnici također mogu testirati funkciju pluća, iako često nakon što se osoba oporavi.

Ako su prsti opečeni, rade se rendgenske snimke kako bi se provjerila oštećenja kostiju.

Ako liječnici sumnjaju da je cijelo tijelo pogođeno, radi se elektrokardiografija (EKG) kako bi se provjerili abnormalni srčani ritmovi.

Ako je fluorovodična kiselina progutana, može se provesti endoskopija.

Prognoza

Prognoza za izloženost fluorovodičnoj kiselini

Prognoza ovisi o tome koji je dio tijela bio izložen fluorovodičnoj kiselini.

Ako je koža je izložen, izloženost je blaga, a dijagnoza i liječenje su pravovremeni, prognoza je dobra. Opekline obično zacjeljuju tijekom nekoliko dana do tjedana, ovisno o težini ozljede.

Kada se fluorovodična kiselina udiše, prognoza ovisi o koncentraciji kiseline i trajanju izloženosti. Ako je izloženost bila blaga do umjerena, simptomi mogu nestati sami od sebe u razdoblju od nekoliko sati do nekoliko dana. Ako je izloženost fluorovodičnoj kiselini bila ozbiljnija, gornji dišni putovi i/ili pluća mogu ostati nadraženi mjesecima do godinama.

Gutanje razrijeđena fluorovodična kiselina može izazvati blaga simptome ili iritaciju probavnog trakta. Međutim, iritacija se može povući. Gutanje koncentrirane fluorovodične kiseline može dovesti do krvarenja u probavnom traktu ili do trovanja fluoridom. Oboje može biti smrtonosno.

Ako je izloženost oči je blaga, simptomi se povlače u roku od nekoliko dana. Ako je izloženost ozbiljnija, može doći do oštećenja rožnice, kroničnog konjunktivitisa, zamućenja rožnice, glaukoma, ili keratokonjunktivitisa sicca (suhoća rožnice).

Prevencija

Prevencija izloženosti fluorovodičnoj kiselini

Razne organizacije (poput Occupational Safety and Health Administration [OSHA] i National Institute for Occupational Safety and Health [NIOSH]) daju preporuke za smanjenje rizika od izloženosti fluorovodičnoj kiselini. One uključuju:

  • osiguravanje da radnici dobiju informacije o opasnostima fluorovodične kiseline prije nego što dođu u kontakt s njom

  • ograničenje vremena izloženosti radnika fluorovodičnoj kiselini

  • zahtijevanje od radnici koriste ispravno funkcionalnu napu i odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu (OZO), kao što su naočale, jednokratne rukavice i pregače otporne na kiseline

  • zahtijevanje da radnici nose duge hlače, duge rukave i zatvorenu obuću

  • opremljenost radnog prostora sigurnosnim tušem i stanicom za ispiranje očiju

  • osiguranje dostupnosti kalcijevog glukonata za tretiranje kože izložene fluorovodičnoj kiselini

  • pravilno skladištenje fluorovodične kiseline

  • postavljanje opreme za reagiranje na izlijevanje (kao što su jastučići za kontrolu izlijevanja) u svim područjima gdje se koristi fluorovodična kiselina

Liječenje

Liječenje izloženosti fluorovodičnoj kiselini

  • Različiti tretmani ovisno o tome koji je dio tijela izložen

  • Brza dekontaminacija ako je primjenjivo

  • Primjena kalcijevih i magnezijevih soli

Izloženost kože fluorovodičnoj kiselini

Kada je koža izložen fluorovodičnoj kiselini, liječnici odmah skinu kontaminiranu odjeću ili radnu opremu te ispiru zahvaćena područja vodom 15 minuta (dekontaminacija). Nakon dekontaminacije na zahvaćeno podrućne nanosi se gel kalcijevog glukonata ili kalcijevog karbonata i prekriva zavojem. Gel pomaže u uklanjanju fluorovodične kiseline iz tijela i nanosi se dok se bol ne ublaži.

Ako gel s kalcijem ne ublaži bol ili ako je koncentrirana fluorovodična kiselina došla u kontakt s kožom, kalcijev glukonat se može se ubrizgati pod kožu (supkutano) ili u arteriju.

Ako je izloženost kože bila umjerena ili teška, osoba se prebacuje u centar za opekline radi mogućih kirurških zahvata, uključujući transplantaciju kože, uklanjanje mrtvog tkiva i amputaciju.

Gutanje fluorovodične kiseline

Ako se proguta fluorovodična kiselina, želudac se ponekad treba isprazniti pomoću sonde umetnute kroz usta ili nos što je prije moguće. Ako prođe više od sat vremena prije pražnjenja želudca, malo je vjerojatno da će pomoći i stoga se izbjegava.

Udisanje fluorovodične kiseline

Osobe koje su udahnule fluorovodičnu kiselinu mogu se liječiti kalcijevim glukonatom pomoću nebulizatora. Osobama s piskanjem i bronhospazmom također se može dati nebulizirani beta agonist (kao što je albuterol), nebulizirani ipratropij i kortikosteroidi koji se daju na usta ili venu (intravenozno).

Ako simptomi nalikuju onima sindroma respiratornog distresa kod odraslih (ARDS), mogu se koristiti tretmani za ARDS. Tretmani uključuju mehaničku ventilaciju i proning (okretanje osobe na trbuh).

Izloženost cijelog tijela fluorovodičnoj kiselini

Osobe s toksičnošću fluorida primaju se u jedinicu intenzivne njege radi testiranja i liječenja.

Toksičnost fluora liječi se solima kalcija i magnezija, koje se daju intravenozno jer su razine tih minerala niske. Tekućine se također daju intravenozno, a lijekovi se koriste po potrebi za povećanje niskog krvnog tlaka uzrokovanog toksičnošću fluorida.

Hemodijaliza se može provesti ako je osoba stabilna jer pomaže uklanjanju fluorida iz krvotoka.

Izloženost očiju fluorovodičnoj kiselini

Ako su oči izložene fluorovodičnoj kiselini, liječnici ih isperu (irigiraju) s velikom količinom vode što je prije moguće. Ispiranje se započinje na radnom mjestu, na postaji za ispiranje očiju i nastavlja se na putu do bolnice.

Konzultacija s oftalmolozima može biti potrebna.

Politika privatnosti